Propust DORH-a s vještakom Ismetom Kamalom u slučaju Agrokor otvara puno širu raspravu o tome kako DORH bira vještake za svoje predmete

Debakl DORH-a u slučaju Agrokor s vještakom Ismetom Kamalom otvorilo je pitanje kako DORH bira vještake za svoje predmete i koliko su oni pouzdani. Zato bi se u bliskoj budućnosti moglo očekivati da će dio osumnjičenika u predmetima koje protiv njih vodi DORH početi propitivati nalaze DORH-ovih vještaka te način na koji Državno odvjetništvo uopće odabire vještake u svojim predmetima. Jedan od onih koji će na sudu pokušati osporiti nalaze vještaka je i bivši šef Janafa Dragan Kovačević. Njegovi će odvjetnici pokušati osporiti vještačenje o imovini Dragana Kovačevića koje je napravio sudski vještak Zrinko Ručević. On je u svojem vještačenju ocijenio da nesrazmjer Kovačevićeve imovine iznosi oko 14 milijuna nekadašnjih kuna, što Kovačevića obrana smatra potpuno pogrešnim te je protiv Ručevića podigla kaznenu prijavu.

Osim toga, Kovačevićeva obrana tvrdi i da se iz ovoga slučaja vidi potpuna netransparentnost u odabiru vještaka jer je izabran sudski vještak koji trenutno vodi spor na Visokom upravnom sudu jer je Ministarstvo pravosuđa tražilo da mu se ukine licenca. Naime, Ministarstvo pravosuđa smatra da Zrinko Ručević nema adekvatnu stručnu spremu i nije stručan za financijsko knjigovodstveno vještačenje. Kao dokaz za tu tvrdnju, Kovačevićeva obrana navodi i primjer sa suđenja bivšem predsjedniku HGK-a Nadanu Vidoševiću, na kojem je sud utvrdio da je Ručević krivo odredio njegov nesrazmjer imovine. Prvo je ustanovio da se radi o 33,4 milijuna kuna, ali se kasnije tijekom postupka nesrazmjer smanjio na 9,2 milijuna kuna.

Dragan Kovačević angažirao je drugog vještaka koji pobija Ručevićeve teze. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U Kovačevićevu slučaju Ručević je u svom nalazu procjene prihoda i imovine obuhvatio period od 2008. do 2020. Nije jasno zašto je propustio utvrditi koliko je novca Kovačević zaradio u periodu od 2004. do 2008. jer taj je period obuhvatila i Porezna uprava koja je i prije javnog izbijanja afere radila procjenu Kovačevićeve imovine. Kovačevićeva obrana problematizira i još neke detalje povezane s podizanjem optužnice. Navode kako je istraga službeno završena isti dan kada je stigao Ručevićev vještački nalaz te kako je Uskoku trebalo svega četiri dana da pročita njegovih otprilike dvjesto stranica i da potom sastavi optužnicu. Oni smatraju da je to praktički nemoguće i da to sugerira kako je Uskok zapravo diktirao vještaku što bi trebalo pisati u tom nalazu kako bi se podudarile njihove teze sa zaključkom vještaka o nesrazmjeru Kovačevićeve imovine, dok je istovremeno vještak kojeg je angažirala Kovačevićeva obrana Mario Tkalec utvrdio da Kovačević ima u razdoblju od 2003. do 2019. višak u svojoj imovini od 4,42 milijuna kuna.

Inače, sudski vještak Zrinko Ručević poznat je i kao vještak u još nekim predmetima od posebnog značaja za hrvatskog pravosuđe, a među njima su i oni Ivi Sanaderu i Zdravku Mamiću. Ručeviću je rješenjem Ministarstva pravosuđa od 16. travnja 2018. poništeno rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 31. siječnja 2017. kojim je imenovan stalnim sudskim vještakom za računovodstvo, financije i knjigovodstvo jer je tadašnji ministar Davor Bošnjaković smatrao da Ručević ne posjeduje zadovoljavajuću stručnu spremu za posao financijskog vještaka. Međutim, Ručević je zbog spomenutog rješenja pokrenuo postupak na Upravnom sudu u Zagrebu na kojem je opet potvrđeno da zadovoljava uvjete da bude sudski vještak, ali se Ministarstvo pravosuđa i uprave početkom 2020. žalilo na tu odluku Visokom upravnom sudu, a drugostupanjska presuda još nije donesena.

Usprkos svemu tome, DORH je i dalje inzistirao na angažmanu Zrinka Ručevića, što dodatno stvara sumnju u način odabira vještaka, ali i otkriva manjak kontrole u njihovu odabiru.