Visoki pravosudni izvor za Nacional je izjavio da presuda Visokog kaznenog suda kojom je knjigovodstveno-financijsko vještačenje KPMG-a Poljska izbačeno iz spisa u predmetu protiv Ivice Todorića, otvara mogućnost kaznenog progona bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, njegova tadašnjeg zamjenika Dražena Jelenića i tadašnje šefice zagrebačkog državnog odvjetništva Sani Ljubičić. Naime, taj izvor tvrdi da je ključ odluke Visokog kaznenog suda dio u kojem se navodi da je državni odvjetnik znao da većinu vještačenja provodi KPMG Hrvatska te da je time otvoren prostor kaznenoj prijavi za zlouporabu položaja i ovlasti. To znači da je sud utvrdio da je državni odvjetnik znao da neće vještačiti onaj kome je povjerio vještačenje već netko drugi, a time je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena svijest državnog odvjetnika da čini zlouporabu. Da je Visoki kazneni sud doista i utvrdio navedene stvari stoji i u objavljenoj odluci i to u dijelu koji prenosimo u cijelosti:

“Državni odvjetnik svjesno zanemaruje okolnost da je jedina osoba iz trgovačkog društva K. P. koja je sudjelovala na izradi nalaza i mišljenja, I. K., iznio samo zaključak odnosno mišljenje, dok su nalaz izradili djelatnici trgovačkih društava K. H. i K. B. Dakle, trgovačko društvo kojemu je povjereno vještačenje nije postupilo po nalogu državnog odvjetnika, jer nije u cijelosti izradilo nalaz i mišljenje, već samo dio koji se odnosi na zaključak, dok je izradu većinskog dijela vještačenja, uz znanje državnog odvjetnika, povjerio na izradu djelatnicima trgovačkih društava koja su poslovala s oštećenikom, a što predstavlja razlog za izuzeće iz članka 311. stavak 2. ZKP/08., upravo u odnosu na trgovačko društvo K. P. i I. K. Stoga relativiziranje sudjelovanja djelatnika trgovačkih društava K. H. i K. B. te polemiziranja s izrazima ‘pomagali’, ‘značajno sudjelovali’ te dovođenje u pitanje primjenu članka 311. stavak 2. ZKP/08., predstavlja upravo suprotno, arbitrarnost u postupanju državnog odvjetnika s ciljem otklanjanja odgovornosti za odobravanje u angažiranju, na izradi 4 Poslovni broj: I Kž-226/2023-4 nalaza i mišljenja, trgovačkih društava za koja su imali saznanja da su poslovali s oštećenikom.”

Ovako postavljena i obrazložena odluka Visokog kaznenog suda praktički aktualnoj glavnoj državnoj odvjetnici ne ostavlja nikakav manevarski prostor – ona bi morala pokrenuti istragu kako bi se utvrdila odgovornost prije svega tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, njegova zamjenika, a kasnije i nasljednika Dražena Jelenića te tadašnje glavne odvjetnice zagrebačkog županijskog odvjetništva Sani Ljubičić.

Taj manevarski prostor Zlata Hrvoj-Šipek dodatno si je sama suzila ovom svojom izjavom:

“Ako i kad na nadležni sud utvrdi da je vještačenje nezakonito, onda ću ja poduzeti što treba da utvrdim tko je za to odgovoran. Trenutno se osjećam jako dobro, ugovor je sklopljen 2017. kada me nije bilo ni blizu”, rekla je krajem 2022. glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, a sada ostaje vidjeti hoće li ispuniti dano obećanje ili će krivci za debakl DORH-a u slučaju Agrokor ostati nekažnjeni. Nacional je odmah u ponedjeljak poslao upit u DORH te smo zatražili odgovor na pitanje hoće li se pokrenuti istraga o tome tko je kriv za sklapanje ugovora s Ismetom Kamalom koje je državu stajalo čak 1,3 milijuna eura, a u ponedjeljak kasno popodne DORH je poslao odgovor u kojem se navodi da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije zaprimilo odluku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, ali je upoznato sa sadržajem objavljene odluke te se dodaje:

“Nakon sudske odluke i u njoj iznesenih razloga zbog kojih Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nije prihvatio argumente iznesene u žalbi nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, odlučit će se o daljnjem postupanju. Sukladno tome, glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske će tada donijeti daljnje odluke, nastavno na ranije dane izjave i odgovore.”

Nacionalovi izovri bliski DORH-u tvrde da sam ugovor između DORH-a, odnosno Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, kojem je tada bila na čelu Sani Ljubičić i KPMG-a Poljska, uopće nije bio dostupan među papirima, već je pronađen tek naknadno u računalu kojim se koristila Sani Ljubičić. To je još jedna u nizu indicija koje otkrivaju da je i tadašnje vodstvo DORH-a bilo svjesno da je taj ugovor u najmanju ruku problematičan. Todorićeva obrana i obrana ostalih osumnjičenika je od početka ukazivala da je sporno vještačenje nezakonit dokaz zbog sukoba interesa onih koji su radili na predmetu. “Ključni razlog je što je Kamal Ismet u manjem dijelu radio vještačenje. A u najvećem dijelu su ga radili djelatnici KPMG-a Hrvatska koji je istovremeno radio za privremenu upravu Agrokora. Vještak mora biti neutralan”, objasnio je ranije odvjetnik Anto Nobilo.

Ismet Kamal postao je ključna osoba u blamaži DORH-a kada je riječ o suđenju posrnulom tajkunu Ivici Todoriću, nekadašnjem vlasniku koncerna Agrokor. Sud je u ožujku cijelo njegovo izvješće proglasio nevažećim dokazom na suđenju Todoriću i ostalima. Vještak Kamal je u veljači i ožujku ispitan pred optužnim vijećem kao svjedok, a ne kao stručnjak poljskog KPMG-a koji je potpisao knjigovodstveno-financijsko-revizorski nalaz, koji branitelji okrivljenika smatraju nezakonitim. U međuvremenu je i sam Kamal priznao da on zapravo nije vještak, čime je dodatno osramotio DORH koji ga je angažirao i pozvao kao svjedoka.

‘Ako i kad nadležni sud utvrdi da je vještačenje nezakonito, onda ću ja poduzeti što treba da utvrdim tko je za to odgovoran’, rekla je još koncem prošle godine Zlata Hrvoj-Šipek. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ismet Kamal, partner iz KPMG-a Poljska i glavni vještak u predmetu ‘’veliki Agrokor’’, pred Optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu priznao je da ga je de facto kao vještaka u DORH dovela Ivana Matovina, revizorica koja je ranije radila u KPMG-u Hrvatska i koja je preko svoje tvrtke Antares revizija za DORH već napravila jedno preliminarno financijsko mišljenje o Agrokoru, a kad je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić postala predsjednica Uprave Agrokora, Ivana Matovina imenovana je s 30. lipnja 2021. predsjednicom Revizorskog odbora Podravke. Dijelove Kamalova svjedočenja je u ožujku ove godine prvi objavio Nacional, a nakon tog se svjedočenja stvorila opravdanja sumnja na način kako ga je, zašto i pod čijim utjecajem Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu angažiralo preko KPMG-a Poljska i to iako je i sam vrh DORH-a bio obaviješten o potencijalnom teškom sukobu interesa jer je Kamal zapravo bio jedna jedina osoba iz KPMG-a Poljska koja je radila na spornom vještačenju, dok se najveći dio posla radio u Zagrebu, u uredu KPMG-a Hrvatska (odnosno KPMG Croatia d.o.o.) – društva koje je od KPMG-a Poljska za rad na vještačenju naplatilo 726.479 eura, a istovremeno je radilo za Antu Ramljaka i novu privremenu upravu Agrokora – i od njih naplatilo čak 116 milijuna kuna, odnosno 15,4 milijuna eura.

Kamal je ispričao kako mu je na konferenciji KPMG-a u Parizu pristupila Ivana Mašina, djelatnica KPMG-a Hrvatska i prenijela poruku Ivane Matovine da želi s njim razgovarati. Rekao je da se s njom najprije našao u Vukovarskoj ulici u Zagrebu i potom su zajedno otišli na sastanak kod “klijenta” – a klijent u njegovu slučaju znači Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

‘Sve im se srušilo kao kula od karata, sto posto dobivam arbitražu. izgleda da nitko nije bio svjestan kolika se šteta radi’, izjavio je u ponedjeljak poslijepodne Ivica Todorić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

“Vezano za moj kontakt s Ivanom Matovinom, pogrešno je uneseno u zapisnik s prošle sjednice da me ona neposredno kontaktirala jer se meni obratio djelatnik KPMG-a Hrvatska koji ima administrativnu ulogu u toj tvrtki na konferenciji KPMG-a u Parizu, koji je rekao da Ivana Matovina sa mnom želi razgovarati, ona je u jednom periodu prije tog susreta bila djelatnica KPMG-a Hrvatska. Ne sjećam se jesmo li ostvarili telefonski kontakt, našli smo se u Vukovarskoj ulici i zatim smo zajedno otišli na sastanak kod klijenta. U međuvremenu smo se dogovorili da kada dođem u Hrvatsku, da se nađem s Ivanom Matovinom. To je bilo otprilike godinu i nešto više prije potpisivanja ugovora s klijentom. Ivana Mašina je djelatnica KPMG-a Hrvatska koja mi je pristupila u Parizu”, izjavio je na sudu Kamal, no kad je riječ o datumu tog susreta, kasnije se ispravio i rekao da je riječ o nekoliko mjeseci, a ne godinu dana prije.

Ismet Kamal detaljno je na sudu pojasnio i kako je on ranije bio direktor, a jedno vrijeme čak i predsjednik Uprave tvrtke KPMG Hrvatska te da su u to vrijeme oni radili određena financijska vrednovanja i savjetovanja za Agrokor – u vrijeme kad je vlasnik kompanije bio Ivica Todorić. Drugim riječima, Kamal je potvrdio da je i sam radio za Todorića. Zajedno s njim do 2009. u KPMG-u Hrvatska radila je i Ivana Matovina. Nacional je još ranije objavio da je Ivana Matovina u početku pomagala DORH-u pripremiti slučaj Agrokor. “Njezina je revizorska kuća radila jedno financijsko izvješće, to jest mišljenje o vrijednosti udjela, na temelju čega je pokrenuta istraga”, ispričali su Nacionalovi izvori bliski Todoriću. A zatim je Ivana Matovina dovela Kamala u DORH na dogovor. Bilo je to nekoliko mjeseci prije nego što su formalno potpisali ugovor. To je posebno sporno jer DORH, to jest Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, kojem je u to vrijeme na čelu bila županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić, nije ni zatražio ponude drugih vještaka ili revizorskih kuća.

Ismet Kamal je pred Optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu priznao da ga je de facto kao vještaka u DORH dovela Ivana Matovina, revizorica koja je ranije radila u KPMG-u Hrvatska. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ismet Kamal potvrdio je i da su istražitelji Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i prije početka njegova angažmana na izradi vještačenja za Agrokor bili upoznati s time da će na vještačenju zapravo raditi djelatnici KPMG-a Zagreb, iako je ta tvrtka bila u sukobu interesa jer je istovremeno radila i za novu upravu Agrokora, to jest za izvanrednog povjerenika Agrokora Antu Ramljaka. Potvrdio je također da je jedini on iz KPMG-a Poljska radio na izradi vještačenja te da je u njegovu timu ljudi bilo čak šestero djelatnika KPMG-a Hrvatska i jedan partner iz KPMG-a Bosna i Hercegovina. Analiza utrošenih sati rada na vještačenju pokazala je da je od ukupno utrošena 5362 sata, društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto, dok je KPMG Poljska, društvo koje je angažirao DORH, sudjelovalo u izradi izvještaja sa samo 462 sata, odnosno udjelom od 8,62 posto. Osim toga, u izradi izvještaja sudjelovalo je i društvo KPMG Bosna i Hercegovina, i to s 268 sati ili 4,99 posto udjela. Kako se pokazalo, iz Poljske je radio samo Kamal, a iz BiH partner Vedran Vukotić.

“Meni su djelatnici KPMG-a Hrvatska rekli da oni rade za izvanrednog povjerenika Agrokora u vrijeme kad sam ih pitao da rade sa mnom na nalazu i mišljenju i s tim je ŽDO Zagreb bio upoznat prije početka rada na predmetu. Mogu reći da su bili svjesni toga, nisu imali problem s tim okolnostima. Naime, radi se o tome da je povjerenik Agrokora tvrtku KPMG Hrvatska angažirao nakon što je to društvo bilo u postupku prinudne uprave, a period na koji se odnosi izrada nalaza i mišljenja obuhvaća različit period i to period prije toga. Osobe koje su iz Hrvatske sa mnom radile na ovom predmetu su Sinja Gerić Sattler, Ivona Vuković, Ana Mandić i Filip Čurić”, posvjedočio je Kamal.

Inače, tri od te četiri osobe, Ivona Vuković, Ana Mandić i Sinja Gerić Sattler, povezane su s društvom Tajnik d.o.o., tvrtkom koja je navedena kao jedan od osnivača tvrtke KPMG Croatia d.o.o., a putem koje se uzima dobit, to jest dividenda tvrtke KPMG Croatia d.o.o. koja se znatno povećala 2018. i 2019. upravo zahvaljujući angažmanu u Agrokoru. Ivona Vuković i Ana Mandić i dalje su navedene kao osnivači, dok je Sinja Gerić Sattler prestala biti član. Što znači da su kroz raspodjelu dobiti od tog društva mogle imati i dodatne koristi od angažmana. Inače, Ivona Vuković je i na prvom i na drugom ročištu došla u pratnji Kamala na sud, a on je unatoč tome na prvom ročištu izjavio da se ne sjeća imena ljudi iz KPMG-a Hrvatska koji su s njim radili, no sud mu je dao nalog da isporuči ta imena pa ih je ovaj put dostavio, ali ne svih šest, već samo njih četiri.

‘Meni su djelatnici KPMG–a Hrvatska rekli da oni rade za izvanrednog povjerenika Agrokora u vrijeme kad sam ih pitao da rade sa mnom i s tim je ŽDO Zagreb bio upoznat’, rekao je na suđenju Ismet Kamal

Ono što je posebno sporno, a što dodatno otkriva da je tim iz Zagreba zapravo bio glavni u pripremi vještačenja, sljedeća je Kamalova izjava:

“Sati prijevoda navedeni u tablici odnose se isključivo na prijevod nalaza i mišljenja. Dokumentacija koja je bila predmet vještačenja nije prevedena u cijelosti, iz nje su izdvojeni potrebni podaci i uneseni u financijska izvješća koja su bila dijelom na engleskom, a dijelom na hrvatskom jeziku i tablice se, dakle, sastoje od knjigovodstvenih unosa. To znači da su konkretno članovi tima iz KPMG-a Hrvatska izdvajali relevantne podatke iz financijskih izvješća koja su uključivala knjigovodstvenu dokumentaciju iz perioda od 12 godina, unosili ih u tablice na kojima sam onda ja nastavno radio, jer nije bilo moguće s obzirom na opsežnost prevoditi svu dostavljenu dokumentaciju.”

Odvjetnici okrivljenih su izrazili niz prigovora na iskaz Ismeta Kamala. Odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo rekao je da je Kamal nastojao prikriti činjenicu da on u stvarnosti nije izradio nalaz, već je eventualno iznio svoje mišljenje, ali da je to mišljenje doneseno pod utjecajem djelatnika koji su sami selekcionirali dokumentaciju koja im je dostavljena te su tako u stvarnosti utjecali na ono što će u nalazu biti izneseno kao zaključak. Odvjetnik Ante Todorića Fran Olujić rekao je također da iz iskaza Kamala nedvojbeno proizlazi da izvješće nije sačinio KPMG Poljska, nego djelatnici KPMG-a Hrvatska u prostorijama KPMG-a Hrvatska te da nitko od djelatnika KPMG-a Poljska nije sudjelovao u izradi izvješća, iako je vještačenje bilo povjereno upravo KPMG-u Poljska, a ne Ismetu Kamalu kao fizičkoj osobi, a pogotovo ne KPMG-u Hrvatska. Upozorio je i da proizlazi kako su upravo KPMG Hrvatska i Ivana Matovina izabrali i prethodno kontaktirali Kamala znajući da su sami u sukobu interesa, a činjenica da je Kamal sam priznao da ga je u DORH dovela Ivana Matovina samo je potvrdila sumnju u teški sukob interesa iz usta čovjeka kojeg je u krajnje suspektnim okolnostima angažirao DORH i platio mu skoro 11 milijuna kuna – od čega je 5 milijuna kuna posebnom odlukom premijera Andreja Plenkovića iskeširala Vlada. Sve to na koncu je rezultiralo nevjerojatnom blamažom Državnog odvjetništva i odlukom Visokog kaznenog suda koji je izbacio knjigovodstveno-financijsko vještačenje iz spisa u slučaju Agrokor.