U ovoj godini će se odlučivati o borbenim avionima – vrućem krumpiru koji je u ruke dobio novi premijerov tim. Povjerenstvo je odabralo države od kojih će se tražiti ponude, ali službeni zahtjev nikako da ode s Markova trga. Izraelci su se vratili u igru i nude F16.

Hrvatska će opet pregovarati s Izraelcima s kojima je posao nakon blamaže na prošlom natječaju za nabavku borbenih aviona, odletio u vjetar. Banski će dvori, uz njihovu, tražiti ponude od još najmanje pet država, javlja Dnevnik.hr.

U Vladi su, potvrđeno im je, odabrani ponuđači. Ali službeni zahtjev u kojem se traži da se očituju kakve su nam “borbene lovce” i po kojoj cijeni spremni prodati, još nije poslan. Nije jasno što se čeka zna li se da se Povjerenstvo osnovano za nabavu aviona sastalo prije tri tjedna.

Na istom sastanku bio je i SDP-ov Igor Dragovan. Detalje iza zatvorenih vrata ne otkriva, ali ni on ne zna što se krije iza odugovlačenja.

“Zašto je to sve skupa zapelo ja na to nemam odgovor, nemam informaciju zbog čega sve to sada stoji”, kaže Dragovan, član Međuresornog Povjerenstva za nabavu VBA.

Godinu dana prošlo je od fijaska najskupljeg vojnog projekta čiju su prodaju Amerikanci stopirali, a za koji hrvatski kupci nisu htjeli preuzeti odgovornost.

Sada će se trgovati s SAD-om i Švedskom koji nude novi F16, odnosno, Gripen (foto). Zahtjevi za polovni avion slat će se Izraelu, koji ovaj put surađuje s američkim proizvođačem, Grčkoj i Norveškoj. Pisat će se i Talijanima za Eurofighter. Nema potvrde, ali jedna od dvije francuske ponude, navodno, još nije potpuno odbačena.

I Grci, ali i Izraelci stari su znanci. Za oko 3 milijarde kuna nudili su više od dva desetljeća stare avione i nisu se proslavili. Ali najnoviji ishod nije iznenadio Damira Krstičevića.

“Vjerujem da su oni naučili taj dio oko nekih nedostataka iz prvog dijela. Sigurno i oni žele popraviti, to je dobra priča i ja dajem podršku”, kazao je ministar obrane u rujnu prošle godine.

No, čini se da su izgubili onu oporbenu kad je riječ o igračima – povratnicima.

“Pa oni koji su već bili sigurno nisu u prednosti u odnosu na ostale. I u ovom trenutku kako ulazimo u izbornu godinu, odluku, ako će bude donosila će donositi neka druga Vlada”, kaže Dragovan.

Jer nakon što dobiju hrvatski dokument odabrane države imaju rok od pet mjeseci da sastave i pošalju svoje ponude. Još će se tri mjeseca sve razmatrati i ocjenjivati