U Ravnateljstvu policije u srijedu u 10 sati započela je konferencija za novinare povodom dovršenog kriminalističkog istraživanja raketiranja Banskih dvora 1991. godine, koje su izveli zrakoplovi nekadašnje Jugoslavenske vojske.

“Danas želimo izložiti detalje onoga što se dogodilo prije 26 godina. Kao što vidite, istraživanje je trajalo 26 godina i bilo je jako složeno i sustavno. Danas smo stvorili takav skup činjenica da podnosimo kaznenu prijavu protiv šest osoba, pet državljana Srbije i jedne osobe koja je državljan RH” rekao je Ante Gudelj iz Krim policije na početku konferencije.

Naglasio je da je uložen veliki napor i da su u ovom dijelu krim istraživanja sudjelovala i SOA i VSOA. “Konstatiramo da prijavljujemo šest ljudi koji sudjelovali i planiranju i izvršenju napada na Banske dvore. 7. listopada 1991. godine je s dva zrakoplova izvršeno bombardiranje s ciljem destabilizacije RH”, dodao je.

Gudelj je kazao da se navedene osobe terete da su planirale, organizirale i izvršile napad na Banske dvore u trenutku kada je tamo bio tadašnji predsjednik Tuđman, te da su te osobe raspolagale s tom važnom informacijom koju im je dostavio obavještajac.

Prilikom napada na Banske dvore jedna je osba poginula, a četiri su ozlijeđene. “Materijalna šteta je preko 25 milijuna kuna, a hrvatska policija je detektirala, analizirala, nakon istina 26 godina, i procesuirala navedenih šest počinitelja ovih kaznenih tjela. Tih šest osoba je prijavljeno za ubojstvo dužnosnika najviših državnih tijela u pokušaju. Drugo kazneno djelo za koje se sumnjiči tih šest ljudi je ratni zločin protiv civilnog stanovništva”, rekao je.

Jurica Ilić iz Županijskog državnog odvjetnišva u Zagrebu kazao je da će, obzirom da se osobe protiv kojih su podignute kaznene prijave ne nalaze u Hrvatskoj, biti raspisane međunarodne tjeralice, te ‘pokrenute i druge radnje’.

“Za svih šest osoba utvrđeno je da se ne nalaze u RH i pokušavamo otkriti njihovu lokaciju u inozemstvu. Za njih ćemo tražiti i istražni zatvor”, rekao je Ilić.

“Dovoljan supstrat se stvorio upravo danas, zatvorio se krug s materijalnim dokazima i za to je trebalo vremena”, poručili su na konferenciji za novinare o istrazi koja je trajala punih 26 g0odina.

Novinare su pitali i kada se točno istraga intenzivirala. “Tijekom 2016. godine smo uspjeli doći do personalnih dokaza koji su doveli do dovršenja istrage i podizanja kaznenih prijava. Pravosudna tijela Srbije nisu sudjelovala u istrazi”, kazao je načelnik Krim policije dodajući kako su i dio svjedoka i prijavljene osobe bile visokorangirani dužnosnici JNA, koje je godinama okruživao zid šutnje koji je, kaže, trebalo probiti.

Na konferenciji za novinare rečeno je da je avion koji je bombardirao Banske dvore poletio iz Udbine, a da je pilot koji je izvršio napad hrvatski državljanin. On danas radi u Južnoafričkoj Republici kao aktivni civilni pilot.

Podsjetimo, 7. listopada 1991. godine, zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali su i teško oštetili Banske dvore, zgradu u kojoj je tada bila i rezidencija prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i u kojoj se nalazio u trenutku napada.

Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene, srušen je dio krova Banskih dvora, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije. Dva zrakoplova JNA raketirala su Dvore malo poslije 15 sati, u vrijeme kad je predsjednik Tuđman razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima jugoslavenskog Predsjedništva i vlade. Puka sreća spasila je sugovornike od pogibije.

Tada je ocijenjeno kako se radilo o pokušaju atentata na predsjednika Tuđmana, s obzirom da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije.

Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile Banske dvore, ostale su pogodile zgrade u susjedstvu. JNA je napala Banske dvore u trenutku kad se njezina i agresija pobunjenih lokalnih Srba proširila na gotovo cijelu Hrvatsku i kad je istekao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti, Zajednica je, naime, vjerovala da se jugoslavenska kriza i srpska agesija mogu riješiti mirnim putem.

No, do tog 7. listopada srpsku su agresiju dnevno trpjeli Vukovar, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik te brojna druga manja mjesta.

Dan kasnije, 8. listopada, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti, odnosno o razdruživanju Hrvatske od ostalih republika bivše države, SFRJ. Zbog sigurnosnih razloga, Sabor je, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, tu odluku donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.