Nedavno je u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini izglasana promjena Kaznenog zakona kojom je sada kriminalizirana kleveta. Time se prije svega cilja na novinare koji kritički pišu o Dodiku i njegovoj vlasti.

Sada je na dnevnom redu novi udar na kritičare: vlada je utvrdila nacrt zakona koji predviđa osnivanje registra neprofitnih organizacija koje financijski ili na drugi način pomažu stranci i označava ih kao „agente stranog utjecaja”.

Ukoliko „neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog utjecaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili potiče na nasilje, koristi govor mržnje ili potiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva…Ministarstvo pravde pokreće postupak kod nadležnog suda za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Kaznenim zakonom Republike Srpske“, navodi se između ostalog u nacrtu zakona koji je već uvršten na dnevni red sjednice Narodne skupštine za kraj ovog mjeseca.

Ideja o kontroli, ali i zabrani rada nevladinih organizacija postoji već nekoliko godina u Republici Srpskoj, a prvi put je spomenuta 2015. godine u kontekstu ukrajinske narančaste revolucije. Tada je, tvrdilo se iz redova vlasti, bio spreman strahovit udar i preko nevladinog sektora u cilju centralizacije Bosne i Hercegovine. Prvi čovjek vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, je govorio da će ovaj zakon biti napisan po uzoru na isti takav u Americi, što je i sada obrazložio.

Američka terminologija

„SAD u svom zakonu te strane nevladine organizacije ili one koje se financiraju od stranaca, nazivaju stranim agentima na prostoru SAD. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti i ponudit ćemo taj zakon. Dakle, samo umjesto onoga gdje piše SAD, bit će napisano RS. Gdje piše Ministarstvo pravde SAD, pisat će Ministarstvo pravde Republike Srpske, pa da čujem što će onda Amerikanci reći za to“, rekao je predsjednik RS, nekoliko dana prije nego što je vlada usvojila nacrt zakona i poslala ga u skupštinu proceduru.

Ipak, zakon koji je na dnevnom redu nije baš po uzoru na američki jer ne tretira iste oblasti. Američki zakon koji je najbliži tome je Zakon o registraciji stranih agenata- FARA, koji se ne odnosi na nevladine organizacije. Američki zakon ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog financiranja iz inozemstva, već se ograničenja odnose na ukidanje poreznih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. U svakom slučaju, u američkom zakonu se ne navodi izvor financiranja, niti se zakon primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva.

Gušenje aktivizma

Američko veleposlanstvo u BiH je reagiralo pri samoj najavi usvajanja ovog zakona u RS, navodeći da je represivan, nedemokratski i narušava prava i slobode. „Ovaj smo film već gledali i znamo kako završava. Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su svoje represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija”, priopćeno je iz veleposlanstva SAD-a.

Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija, traži hitno povlačenje nacrta Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Tvrde da zakon u predloženom obliku predstavlja udar na slobodu udruživanja u RS, ali i pokušaj da se uguši i zabrani rad bilo kakve organizacije koja pokuša kritizirati vlast.

„Ovo pokazuje da vlast RS želi ugušiti svaki aktivizam koji je suprotan mišljenju vlasti”, kaže urednik portala Capital iz Banjaluke Siniša Vukelić. On kaže da će na ovaj način biti obeshrabreni mnogi koji rade svoj posao. „Ukoliko ovo ostane, klizimo opasno k totalitarnom režimu, a ne prema Bruxellesu“, kaže Vukelić.

Američki ili ruski uzor

Preko 80 posto portala u BiH posluje kao udruženje građana, čija je organizacija najjednostavnija i najjeftinija. Iz nevladine organizacije Transparency Internacional BiH upozorili su odmah da je zakon oličenje autokratskog režima, a ne demokracije. Postoji, kažu, namjera da se diskriminiraju svi oni koji drugačije misle. Ivana Korajlić iz ove nevladine organizacije, kaže da transparentnost financiranja nikada nije bio problem, ali da ovdje nije riječ o tome.

„Ovdje se radi o utjecaju na to kojim se aktivnostima mogu udruženja baviti. Čak se želi spriječiti utjecaj na donošenje nekih zakona, što bi trebao biti glavni cilj organizacija civilnog društva koje želi poboljšati stanje“, kaže Korajlić.

Izlazna karta

Voditeljica njemačke socijaldemokratske fondacije Friedrich Ebert u Banjaluci, Tanja Topić, kaže da mišljenje stručnjaka relevantnih međunarodnih organizacija poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), UN-a i Savjeta Europe pokazuje da ovakav nakaradan nacrt zakona o nevladinim organizacijama nikako ne bi smio biti usvojen jer u osnovi sadrži stigmatizaciju građana koja može ugroziti njihov fizički integritet.

„Odgovor autistične vlasti, koja sustavno godinama stigmatizira neistomišljenike označavajući ih špijunima, izdajnicima i stranim plaćenicima, je da je ovakav nacrt zakona pokazatelj da je ovdje svjetionik demokracije“, kaže Topić. To pokazuje, smatra, da očito postoji dubok jaz u shvaćanju demokracije, jer je za jedne ona proglas vrhovnog političkog poglavara, a za druge poštivanje integriteta i slobode pojedinca.

„Tako vlast zaokružuje model prema kojem će među novinarima kroz kriminalizaciju klevete odvojiti žito od kukolja, stranim plaćenicima zalijepiti metu stranog agenta na čelo, a građanima kojima su ovi retrogradni modeli neprihvatljivi dati izlaznu kartu iz demokratskog raja u kojem će ostati samo patrioti, moralni čistunci i politički car. Tako neće ostati nitko tko će se usuditi da kaže da je on gol“, zaključuje Tanja Topić za DW.