Dok Slovačka glasa za političara sklonog Rusiji, Poljska povlači vojnu pomoć, a zabrinutost u Ukrajini raste.

U nedjelju je bivši premijer Slovačke, Robert Fico, lijevi populist, osvojio parlamentarne izbore sa svojom strankom SMER-SSD, obećavajući povlačenje vojne podrške Ukrajini i prestanak sankcija Rusiji. To je poslalo zabrinjavajući signal Kijevu, koji se u posljednjim tjednima sukobljavao s jednim od svojih najvjernijih saveznika, Poljskom, zbog pitanja uvoza ukrajinske pšenice, dok republikanci u SAD-u prijete da će poremetiti novi sporazum o pomoći.

Ovi događaji su potaknuli raspravu o globalnom pomaku u podršci Ukrajini dok se rat nastavlja, više od godinu i pol nakon što je počeo. Prema Teoni Lavrelashvili, analitičarki Europskog centra za politiku, ovi događaji mogu signalizirati da su neki saveznici spremni za “pragmatično rješenje” kraja rata. No, Kijev će biti “zabrinut, ali ne i u panici” zbog rastućeg osjećaja da su neki tradicionalni saveznici otišli korak unazad, rekao je Sean Hanley, profesor na ‘University College London’ za usporednu politiku u srednjoj i istočnoj Europi.

Fico još uvijek treba formirati koaliciju no činjenica je da njegov dolazak na vlast označava značajan odmak od stajališta Slovačke od početka rata. Još u travnju je slovačka predsjednica Zuzana Čaputova putovala u Kijev, što je tada bila uobičajena gesta podrške. Hanley je rekao za Al Jazeeru da će Kijev vjerojatno biti zabrinut zbog slovačkog okretanja prema Rusiji jer signalizira da se “umor od Ukrajine” uvukao među saveznike, dok su strahovi od mogućeg smanjenja vojne pomoći Slovačke manje zabrinjavajući.

Unatoč tome, Hanley tvrdi da pro-kremljovski sentiment u slovačkoj politici nije toliko rasprostranjen kao u zemljama poput Srbije ili Bugarske. Umjesto toga, vidimo više “skeptičnih prema Ukrajini” stajališta koja stavljaju nacionalne interese ispred međunarodnih ciljeva. Kijev će također biti zabrinut zbog mogućeg pridruživanja Slovačke Mađarskoj u oblikovanju saveza skeptičnog prema Ukrajini unutar bloka Europske unije. Mađarski premijer Viktor Orban održavao je bliske odnose s Moskvom tijekom rata i protivio se isporuci oružja Ukrajini ili pružanju ekonomske pomoći. U nedjelju je Orban čestitao Ficu na X, društvenoj mreži nekada poznatoj kao Twitter, rekavši: “Pogodite tko se vratio! … Uvijek je dobro raditi s domoljubima.

“Ovo nastajuće prijateljstvo predstavlja promjenu. Prethodno su odnosi bili napeti između slovačkih i mađarskih nacionalista, prema Hanleyu. Sada, kaže, dolazi do odstupanja od “tradicionalnih vrsta nacionalističkih neprijateljstava gdje biste se posvađali s susjedom” prema “kulturnim ratovima” s naglaskom na skepticizmu prema ostatku EU, pravima LGBT zajednice, feminizmu i mogućoj imigraciji iz zemalja izvan Europe.

Od izbijanja rata u veljači 2022. godine, Poljska je bila jedan od najpredanijih saveznika Kijeva. Zemlja, koja dijeli granicu s ratom pogođenom nacijom, domaćin je milijunima ukrajinskih izbjeglica, prenijela je različito oružje ukrajinskoj vojsci u borbi protiv Rusije i djelovala kao tranzitni centar za isporuke oružja iz drugih zemalja. No, u posljednjim tjednima, činilo se da je neuništivo prijateljstvo počelo pucati dok su se susjedi sukobljavali zbog uvoza ukrajinskog žita, što je dovelo Poljsku do toga da objavi da više neće slati oružje Ukrajini i da bi mogla smanjiti pomoć izbjeglicama.

Mateusz Morawiecki, premijer Poljske, upozorio je ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog da više nikada ne “vrijeđa” Poljake nakon što je ukrajinski lider rekao Ujedinjenim narodima da “politika oko uvoza žita” pomaže Moskvi. Spor je počeo u rujnu kada je Poljska nametnula ograničenja na uvoz ukrajinskog žita u nastojanju da zaštiti lokalne farmere. Ukrajina je bila bijesna, a dvije su zemlje izmjenjivale upozorenja, postavljajući pozornicu za spor koji se odvijao na međunarodnoj sceni.

Robert Pszczel, viši suradnik na Casimir Pulaski Foundation u Poljskoj, rekao je za Al Jazeeru da, unatoč “neugodnoj retorici” između dviju zemalja, ključna strateška podrška Ukrajini neće se promijeniti. Rekao je da je nedavna svađa kulminacija različitih postojećih raskola, uključujući incident u studenom, tijekom kojeg je protuzračna raketa ubila dvoje ljudi na jugu Poljske. Tada su Poljska i NATO rekli da je vjerojatno ukrajinska raketa uzrokovala smrti, ali da Rusija snosi konačnu odgovornost, budući da je izazvala rat. Kijev je negirao svaku odgovornost. No, Lavrelashvili kaže da Poljsku i Slovačku nije moguće uspoređivati.

U Slovačkoj su pro-kremljovske naracije bile uspješnije u utjecanju na društvo, stvarajući istočno-zapadnu podjelu među onima koji sada gledaju na Sjedinjene Američke Države kao “sigurnosnu prijetnju”, rekla je. Poljska, međutim, nije promijenila svoj pogled na Rusiju kao opasnu silu. Umjesto toga, rasprave o Ukrajini usmjeravale su se na uravnoteženje nacionalnih interesa dok se nastavlja neka vrsta podrške.

U međuvremenu, nedavni događaji u SAD-u mogli bi uzrokovati daljnju zabrinutost za Ukrajinu. Na NATO summitu u srpnju, predsjednik SAD-a Joe Biden umirio je čelnike G7 i predsjednika Zelenskog, “Naša predanost Ukrajini neće oslabjeti.” Ali kasno u nedjelju, kompromis postignut u američkom Kongresu kako bi se spriječilo zatvaranje vlade doveo je do odbacivanja novog sporazuma o financiranju za Ukrajinu, uglavnom zbog otpora radikalnih republikanaca. Naknadno uklanjanje Kevina McCarthyja s mjesta predsjednika Zastupničkog doma dodalo je nesigurnost oko pomoći Ukrajini.

Joshua Tucker, voditelj Jordan Centra za napredno proučavanje Rusije i profesor politike na Sveučilištu New York, rekao je za Al Jazeeru da bi privremeni zakon trebao biti promatran “u kontekstu vrlo čudne situacije američke unutarnje politike u ovom trenutku”. Podrška Ukrajini više će ovisiti o smjeru koji će izabrati bivši predsjednik Donald Trump, favorit za predsjedničku nominaciju Republikanaca za 2024. godinu. Tucker je objasnio da je u SAD-u politički narativ oko Ukrajine usmjeren na to troši li vlada previše novca na rat, za razliku od Europe, gdje postoji veća želja da “konflikt završi” zbog njegova izravnog utjecaja na cijene energije i kvalitetu života.

“Ne vidim da će ijedna država članica posustati”, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove, obećavši Ukrajini milijarde eura vojne pomoći i obuku za pilote borbenih zrakoplova. U utorak je i predsjednik Biden svojim kolegama jamčio telefonski da je uvjeren da će Kongres odobriti pomoć Ukrajini.