Čak 966.000 tražitelja azila zabilježeno je 2022. u zemljama EU-a, Švicarskoj i Norveškoj, a radi se o rekordnom broju od 2016. kada je trajala izbjeglička kriza, objavila je u srijedu Agencija EU-a za azil (EUAA).

Zahtjevi za azil, koje većinom podnose Sirijci i Afganistanci, porasli su više od 50 posto u odnosu na 2021., pokazuju podaci europske agencije.

Povećanje broja tražitelja azila se dijelom pripisuje ukidanju mjera ograničenja vezanih uz pandemiju covida-19, ali i stanju u svijetu s krizom hrane i ratnim sukobima, ističe EUAA.

Spomenutom broju tražitelja azila treba pridodati i četiri milijuna Ukrajinaca koji su zbog rata napustili zemlju i u Europskoj uniji uživaju status privremene zaštite, dodaje agencija i ističe da kombinacija ta dva čimbenika predstavlja golemi teret za  “nacionalne sustave za prihvat ljudi”.

Tijekom izbjegličke krize broj tražitelja azila 2015. je dosegao 1,3 milijuna, a 2016. godine 1,2 milijuna.

Ove godine je među azilantima i najveći broj maloljetnika bez pratnje od 2015.

Uz Sirijce (132.000) i Afganistance (129.000), veliki je broj i tražitelja azila iz Turske, njih 55.000, iz Venezuele 51.000, Kolumbije 43.000, Pakistana  37.000,  Bangladeša 34.000 i Gruzije 29. 000.

Za državljane Venezuele i Kolumbija nije potrebna viza za ulazak europski prostor.

Ukrajinci, kojima je u ožujku 2022. Bruxelles odobrio poseban status privremene zaštite, podnijeli su 28.000 zahtjeva za azilom. To isto je učinilo 17.000 Rusa.

Oko 40 posto zahtjeva 2022. je pozitivno riješeno, što je također najveći broj u posljednjih pet godina.

Najviše pozitivnih rješenja otpada na Sirijce (94 posto), Bjeloruse (88%) i Ukrajince (86%).

Najmanje pozitivnih rješenja je izdano za državljane Indije, Moldavije, Vijetnama  i Sjeverne Makedonije, svega jedan posto, te Tunisa i BiH dva posto i Venezuele, Srbije i Nepala tri posto.