Osijek bi do kraja 2018. godine trebao dobiti veliku sveučilišnu knjižnicu i multimedijski centar koji će imati 11.200 kvadratnih metara i bit će opremljen najsuvremenijom tehnologijom. Riječ je o projektu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta vrijedan 18.854.562 eura, a dio sredstava stići će iz europskih fondova. Prva faza izgradnje počela je u srpnju ove godine.

Osijek broji približno sto tisuća stanovnika, a u njemu studira dvadeset tisuća studenata. ‘’Ovaj projekt je puno više od knjižnice, iako će dvije podzemne etaže služiti zaskladištenje sveučilišne knjižne građe. Tu će biti kongresna dvorana s 325 mjesta koja će služiti cijelom Sveučilištu za znanstvene skupove, a bit će privlačna i stranim kongresnicima.

Multifunkcionalna je to dvorana u kojoj će se paralelno moći odvijati sesije. U multimedijskom centru bit će smješteni i studentski radio i televizija, predviđeno je mjesto i za knjižaru u kojoj će se prodavati znanstvena literatura, a cijeli prostor unaprijedit će znanstveno istraživački rad studenata i ponuditi mnoge sadržaje onim studenatima koji nisu iz Osijeka, a njih je 75 posto od ukupnog broja studenata na Sveučilištu’’, rekao je za Nacional Damir Markulak, prorektor za strategiju razvoja i prostorno planiranje osječkog Sveučilišta.

Studentski kampus nalazi se u Donjem gradu u Osijeku, na prostoru bivših vojarni, pa Osječani baš ne zalaze rado u to područje, vjerojatno jer ih podsjeća na Domovinski rat u njihovom gradu. Novi multimedijski centar svojom bi ponudom to trebao promijeniti.

• U MULTIMEDIJSKOM CENTRU bit će smješteni i studentski radio i televizija, predviđeno je mjesto i za knjižaru, a prostor će unaprijediti znanstveno istraživački rad studenata

Ova građevina, tvrdi arhitekt Vedran Pedišić iz arhitektonskog ureda Sangrad iz Zagreba, čiji je tim projektirao ovu zgradu, naslanja se na osječki donjogradski blok.

‘’Po formatu to je kuća s atrijem, introvertna građevina koja se okreće svojoj temi, a to je jako važno. Ono što ju još čini posebnom je to da koristi obnovljive izvore energije, a ima i vlastitu elektranu kapaciteta 180 kilovata. Blizina Drave čini to da kompleks koristi podzemne vode koje na tom mjestu imaju vrlo dobar protok, oko 60 litara u sekundi. Zelenilo se nalazi na lođama koje također doprinose održivom razvoju, a važna je i sprega s modernim tehnologijama. Suvremenom ju čine i materijali od kojih će biti napravljena i nije idejno naslonjena ni na jednu sličnu građevinu’’, kaže Pedišić.

Na drugoj etaži zgrade sveučilišne knjižnice zamišljena je terasa na kojoj će se organizirati kulturni program, projekcije filmova ili predstave glumaca Umjetničke akademije u Osijeku.

Ispred knjižnice bit će veliki hol s udobnim sjedalicama, gastronomskom ponudom i tiskovinama u kojima će se građani moći opustiti i uživati.

‘’Ideja je da ona bude dnevni boravak grada, da u svakom trenutku slobodnog vremena studenti borave u njoj, ali i da prostor ispuni sve njihove akademske potrebe. Cilj je bio da se zgrada nalazi u središte sveučilišnog kampusa jer se do nje dolazi šetnicom koja okružuje kampus, pa će biti dobrodošli i svi građani’’, ističe prorektor Markulak.

Krovna etaža ove zgrade bit će otvoreni, solarnim kolektorima natkriveni prostor, a Nacional je otkrio da su studenti fizike osječkog Sveučilišta zainteresirani da tu smjeste svoj astronomski centar iz kojeg bi kroz otvoreni krov promatrali zvijezde. Zgrada je zamišljena tako da bude ‘’pametna’’, senzorima će se određivati koji dio zgrade treba više zagrijavati, a koji manje. Predviđeno je također da se manje zagrijava onaj dio na kojem će biti više Sunca. Tako će se maksimalno uštedjeti energija.

Zgrada će se graditi u dvije faze – gradnja dviju podzemnih etaža započela je u srpnju, a u drugoj fazi izgradit će se nadzemni dio i postavit će se oprema. Sveučilište je osiguralo 4,7 milijuna eura za izgradnju, a ostatak novca povući će se iz strukturnih fondova Europske unije.

‘’Ovaj projekt spada u znanstvenu infrastrukturu. Prvo što trebamo dobiti je iznos za nabavu opreme za knjižnicu, a nakon toga ćemo se prijaviti na natječaj Europskog regionalnog razvojnog fonda’’, kaže Sanja Scitovski, voditeljica Odjela za praćenje i provedbu europskih projekata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.

Na ovom projektu su, osim Vedrana Pedišića, radili Iva Marijančević, Mladen Hoffman, Eric Velasco Farrera, Gordana Gregorić Miočić i Antonija Milovac. Njihov ured Sangrad ovogodišnji je dobitnik nagrade Vladimir Nazor za projekt škole i vrtića na zagrebačkoj Kajzerici. Osječka sveučilišna knjižnica najznačajniji im je projekt nakon toga, a uskoro bi trebala početi gradnja studentskog doma u Varaždinu, također prema njihovoj arhitektonskoj ideji.