Standard građana Hrvatske blago je poboljšan i u 2023. godini i bio je otprilike za petinu niži od prosjeka Europske unije, pokazale su nove procjene europskog statističkog ureda.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

Luksemburg i dalje najbogatiji

Luksemburg je lani zaokružio deset godina na vrhu ljestvice članica s najvišim standardom iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, većim za 38 posto od europskog prosjeka, na razini 2022. godine kada se bio smanjio zbog krize.

To je gotovo dvostruko veći standard od onoga u Hrvatskoj.

Italija i Cipar najbližu prosjeku Unije

Slijede Austrija, Nizozemska i Njemačka s potrošnjom oko 17 posto iznad prosjeka Unije.

Najbliži su prosjeku Unije Italija i Cipar.

Veliki skok Rumunjske

Rumunjska predvodi skupinu zemalja sa zaostatkom od 10 do 15 posto. Još u 2013. kaskala je za prosjekom čak 44 posto.

Ta skupina obuhvaća još Španjolsku, Portugal, Sloveniju, Poljsku i Maltu.

Hrvatska slična Estoniji i Grčkoj

Hrvatska se svrstala uz bok Estoniji i Grčkoj sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku u 2023. nižom za 22 posto od prosjeka EU.

Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u 2023., Eurostat

U 2022. bila je niža za 24 posto, a 10 godina ranije, u 2013. godini, zaostajala je za prosjekom Unije čak 36 posto.

Najslabiji standard u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj

Najniži standard bilježile su lani, prema pokazatelju stvarne individualne potrošnje, Slovačka, Latvija, Bugarska i Mađarska

One su za prosjekom Unije zaostajale od 25 do 30 posto.

Ogroman udio stranih radnika u Luksemburgu iskrivljuje statistiku

Luksemburg je lani zadržao i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, otprilike 2,4 puta većim od prosjeka EU.

U Eurostatu ponovo podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi velikog vojvodstva.

“Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku“.

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka Unije u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.

Slovenija za oko 10 posto ispod prosjeka EU

Irska je potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku otprilike dvostruko većim od prosjeka Unije, izračunali su u Eurostatu.

Nizozemska, Danska i Austrija nadmašile su prosjek za 20 do 30 posto.

Malta, Francuska, Italija i Cipar iskazivale su prosjek, dok su Slovenija, Češka i Španjolska zaostajale za nekih 10 posto.

Hrvatska po stupnju razvoja uz bok Mađarskoj

Hrvatska se lani svrstala uz Mađarsku s BDP-om po stanovniku nižim od prosjeka za 24 posto. U 2022. zaostajala je za prosjekom Unije za 27 posto, a u 2013. za 38 posto.

Najniži BDP po stanovniku bilježile su lani Grčka i Bugarska, za 33 odnosno za 36 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.

DUBROVNIK Lagarde: ‘Inflacija u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka eurozone, ali i rast BDP-a među najvećima’