Objavljeno u Nacionalu br. 325, 2002-02-05

Direktor američke federalne policije Robert Mueller smijenio je 29. siječnja Sheilu Horan, ženu na najvišem položaju u FBI-u

Direktor američke federalne policije Robert Mueller smijenio je 29. siječnja Sheilu Horan, ženu na najvišem položaju u FBI-u, koja je bila na čelu Odjela za nacionalnu sigurnost koji se bavi kontrašpijunažom. Premjestio ju je na neki direktorski položaj s istom plaćom u administrativnom dijelu federalne policije, no New York Times je objavio da će ona sasvim sigurno napustiti FBI. Svoj iznenadni potez Mueller je objasnio na zatvorenoj sjednici senatskog Odbora za nacionalnu sigurnost. Novinarima je rečeno da je Sheila Horan smijenjena zbog propusta u suzbijanju kineske špijunaže u SAD-u, no opće je uvjerenje da je to početak opće transformacije FBI-a.

Sheila Horan popela do samog vrha u muškom svijetu FBI-a. Bila je 20 godina specijalna agentica. Postala je poznata 90-ih kad je sudjelovala u važnim istragama, poput one o ubojstvu talijanskog modnog kreatora Giannija Versacea 1997. na Floridi. A osobito kad joj je povjereno da vodi istragu o simultanim atentatima islamskih terorista na američke ambasade u Nairobiju i Dar Es Saalamu17. kolovoza 1998., kad je poginulo 225 osoba. Pod njenim vodstvom brojna ekipa FBI-a u istočnoj je Africi rekonstruirala atentate, identificirala krivce i uhitila neke atentatore. Zbog toga je Sheila Horan unaprijeđena u zamjenicu Noela Gallaghera, šefa Odjela za nacionalnu sigurnost pa je neposredno vodila svakodnevnu kontraobavještajnu operativu.

FBI, koji je 1908. osnovao predsjednik Theodore Roosevelt radi borbe protiv krupnog kriminala, danas ima oko 6000 odlično uvježbanih specijalnih agenata. Najzaslužniji što je FBI postao vrlo efikasan bio je kontroverzni Edgar Hoover koji je na čelu te službe bio od 1924. do 1972. Iako joj je glavni zadatak borba protiv kriminala, u posljednje vrijeme i protiv terorizma, služba se bavi i hvatanjem špijuna na američkom tlu te u obavještajnoj sferi djeluje isključivo na teritoriju SAD-a, a u doba hladnog rata otkrila je niz sovjetskih tajnih agenata.

Za duge vladavine Edgara Hoovera FBI je bio iznimno moćan, a Hoover, konzervativni homoseksualac i rasist, bio je nedodirljivi autoritet, sukobljavao se čak i s američkim predsjednicima, o kojima je u svom sefu držao posebne dosjee, poput onoga o razvratnom životu Johna Kennedyja. No kad je Hoover 1972. umro, vidjelo se da je FBI organizirao kao osobnu policiju, namjestio sebi vjerne ljude, uglavnom vrlo konzervativne, da FBI u mnogim sferama djeluje protuzakonito. Reformiranje je uspješno dovršio tek sudac William Webster, koji je 1978. imenovan direktorom FBI-a i na tom položaju ostao do 1987., kad ga je predsjednik Ronald Reagan, impresioniran njegovim radom, premjestio u CIA-u, gdje je provodio velike reforme do 1992., a stanje u FBI-u opet se pogoršalo.

Kad je u Bijelu kuću 1993. ušao Bill Clinton, za novog šefa FBI-ja imenovao je Louisa Freeha, bivšeg agenta FBI-a, “čovjeka iznutra”, vjerujući da će on opet stabilizirati tu veliku i važnu organizaciju. Iako je FBI uspješno dovršio istragu o bombaškom atentatu islamskih terorista na nebodere WTC-a u New Yorku 1993., uhitio 1994. ruskog špijuna Aldricha Amesa, brzo otkrio Timothyja McVeigha, počinitelja bombaškog atentata u Oklahoma Cityju 1995. kad je poginulo 166 ljudi, bilo je i velikih blamaža. U proljeće 1993. u teksaškom gradiću Wacou, gdje je FBI opkolio farmu jedne kršćanske sekte, nakon višednevne opsade FBI je upao na farmu kako bi uhitio vođe sekte optužene za minorna kršenja zakona, no u sukobu je izbio požar u kojem je izginulo 80 članova sekte, među njima i brojna djeca. A za vrijeme Olimpijade u ljeto 1996. u Atlanti, 27. srpnja navečer, na trgu gdje se održavala zabavna priredba eksplodirala je bomba od koje je jedna osoba poginula a stotinjak ih je ranjeno. FBI je za podmetanje bombe optužio Richarda Jewella iz agencije kojoj je bila povjerena sigurnost na tom trgu. U prvi mah bio je proglašen herojem, jer je ugledao sumnjivu torbu s bombom, počeo evakuirati prisutne i tako spasio mnoge živote. No nekoliko dana poslije FBI je počeo sumnjati da je on postavio bombu, a potom evakuirao prisutne upravo kako bi ispao heroj. Uhićen je, ispitivan, demoniziran u medijima, a nakon 12 tjedana oslobođen svake sumnje. Tek mnogo kasnije FBI je, istražujući bombaške atentate na klinike u kojima se obavljaju pobačaji u južnim državama SAD-a, identificirao vjerojatnog počinitelja, 32-godišnjeg Erica Rudolpha koji se sakrivao u istočnom gorju Appalachi. Rudolph se čak znao narugati FBI-u kupujući u dućanima u malim mjestima podno planine.

A poseban je problem bila Kina. Nakon Maove smrti ta je zemlja prestala svoju snagu graditi samo na milijardi svojih stanovnika i počela razvijati modernu tehnologiju. Već 80-ih uočen je prvi veliki skok u razvoju raketne i atomske vojne tehnologije u Kini, a Kinezi su američke stručnjake rado pozivali u svoje istraživačke centre i sve više posjećivali američke vojne centre. Bilo je očito da Kina želi postati moćna atomska sila, koja bi mogla postati prijetnja i SAD-u, posebno ako razvije nuklearne interkontinentalne rakete koje mogu preletjeti Pacifik. Sredinom 90-ih američka obavještajna služba sastavila je alarmantan tajni izvještaj o razvoju kineske raketno-nuklearne tehnologije, po svemu sudeći nakon što se špijunskim kanalima domogla tajnih nacrta najmodernije američke nuklearne bojne glave W88 iz Los Alamosa u New Mexicu, uz Livermore u Kaliforniji najznačajnijeg vojnog istraživačkog centra u SAD-u. Los Alamos, gdje je izrađena i prva atomska bomba, narudžbu za to novo oružje dobio je potkraj 70-ih. Bojna glava W88 vrlo je mala, visoka jedva metar, a u nju stane eksplozivna naprava goleme razorne moći, kao 475.000 tona ekploziva TNT, 42 puta jača od atomske bombe koja je 1945. uništila Hiroshimu. Ta bojna glava bila je konstruirana za rakete koje se ispaljuju s podmornica “Trident II”, a bila je namijenjena za uništavanje sovjetskih raketnih silosa.

Informacija da Kinezi imaju američke nacrte bojeve glave W88 izazvala je pravu paniku u američkom vodstvu pa je iz Bijele kuće stigla naredba da ministarstvo energetike, pod čiju ingerenciju spadaju američki istraživački instituti, i FBI razotkriju tko Kinezima odaje američke tajne. Sve sumnjiviji bio je Wen Ho Lee, kompjutorski stručnjak zaposlen u tajnom dijelu Los Alamosa. On se 1939. rodio na Tajvanu, otac mu je bio ribarski poduzetnik pa je Lee 1964. počeo studirao tehniku na sveučilištu “Texas A&M” u SAD-u, diplomirao je i doktorirao. Zbog odličnih ocjena zaposlio se u državnom institutu u Idahou, a 1978. je prešao u Los Alamos. Oženio se i dobio dvoje djece. U Los Alamosu radio je kao programer: ono što su fizičari i matematičari projektirali pretvarao je u kompjutorske kodove, kako bi se mogle raditi računalne simulacije razornog djelovanja bombi. Godine prolazile, a on nije osobito napredovao. Stekao je dosta prijatelja među kolegama, ali neki su mu šefovi slušao prigovarali pa se plašio da bi mogao izgubiti posao. Zato je u travnju 1988. počeo raditi nešto što ga je umalo upropastilo: počeo je svoj rad u Los Alamosu ilegalno spremati na kompjutorske vrpce, kako bi se pomoću njih eventualno zaposlio negdje u privatnom sektoru, i stvorio kod kuće opsežnu datoteku povjerljivih računalnih kodova.

U istrazi o navodnom kineskom špijunu istražitelji su se sve više bavili Leejem.

stanovljeno je tako da je bio u telefonskom kontaktu s Amerikancem kineskog podrijetla iz San Francisca koji je kontaktirao s kineskom tajnom službom. Utvrđeno je da je Lee imao kontakata s kineskim znanstvenicima koji su dolazili u Los Alamos, da je putovao u Kinu. Analizirani su njegovi telefonski pozivi, njegovo kretanje, pregledavana pošta, čak i njegovo smeće. Zbog naloga da razbije kinesku obavještajnu mrežu FBI je pojačao i odjel za nacionalnu sigurnost koji se bavio kontrašpijunažom, kamo je prebačena i Sheila Horan, nova zamjenica šefa odjela Neila Gallaghera. Lee je podvrgnut detektoru laži: slagao je da tajne podatke nije presnimavao s laboratorijskog računala.

Agenti FBI-a u New Mexicu počeli su Leeju i prijetiti. On se preplašio, posebno nakon što je početkom ožujka 1999. New York Times napisao da protiv Leeja ima toliko mnogo podataka da ne može biti sumnje da je on kineski špijun. Tri dana poslije uprava Los Alamosa dala mu je otkaz. Iako još nije bio uhićen, u ožujku 1999. agentica FBI-a čak mu je rekla da će završiti kao bračni par Julius i Ethel Rosenberg, koji su 1952. smaknuti na električnoj stolici zbog špijunaže za SSSR. Lee je tvrdio da nije odavao nikakve tajne Kini, jedino je priznao da je na vrpce presnimavao tajne kodove i spremao ih kod kuće. Agenti FBI-a u njegovoj kući, međutim, nisu pronašli te trake, a Lee je tada rekao da je te trake, kad je shvatio da je sumnjiv, bacio u smeće te su završile na smetlištu obližnjeg Albuquerquea. Agenti FBI-a pokušali su pretražiti to golemo smetlište, ali su na kraju odustali.

Novine su se raspisale o Leeju, bilo je objavljeno i mnogo laži. U prosincu 1999. FBI je protiv Leeja podigao kaznenu prijavu sa 59 točaka, on je uhićen i u samici je proveo devet mjeseci. FBI se hvalio svojim otkrićem da je Lee kineski špijun. No dio medija tvrdio je da dokazi protiv Leeja nisu uvjerljivi, a na njegovu stranu stali su i mnogi njegovi bivši kolege s posla, organiziravši odbor za njegovu zaštitu. Jedan od njegovih susjeda, s kojim je Lee prijateljevao 20-ak godina, ponudio je svoju kuću kao jamčevinu da se Leeja pusti da se brani sa slobode.

Nakon što se prvi sudac povukao u lipnju 2000., slučaj na sudu u Albuquerqueu preuzeo je sudac James Parker koji je pozvao brojne svjedoke. Posebno porazno za FBI je bilo svjedočenje glavnog dizajnera bombe W88 Johna Richtera, koji je izjavio da je Lee bio nevažan kompjutorski programer, koji ništa nije znao o dizajnu bombe W88, a kodovi, koje je on presnimavao, čak i da ih je dao Kinezima, ne bi im ništa pomogli, bez znanja kako bomba zaista izgleda. Napokon, 12. rujna 2000. Lee je pred sudom priznao krivnju za jednu od 59 točaka optužnice, da je nelegalno presnimavao tajne kompjutorske kodove na privatne vrpce, a sudac je ostalih 58 točaka FBI-eve optužnice odbacio, a Lee je pušten iz zatvora, uz ispriku za devet mjeseci samice.

Već sutradan ministrica pravde Janet Reno, direktor FBI-ja Louis Freeh i drugi vodeći ljudi FBI-a bili su pozvani u Kongres da svjedoče pred senatskim odborom za tajne službe o tom debaklu. U novinama se pisalo da je istraga bila nepotrebna, jer se Kinezi uopće nisu domogli nacrta W88, nego samo opisa kakvi su kolali i izvan Los Alamosa. U FBI-u su ipak bili uvjereni da je kineska tajna služba vrlo aktivna u SAD-u, da ima izvore i u krugovima nuklearnih stručnjaka. Postavilo se pitanje: ako Lee nije izvor, tko je? Odjel za nacionalnu sigurnost, kojim su rukovodili Neil Gallagher i Sheila Horan, na to pitanje nije znao odgovoriti.

I dok se Odjel za nacionalnu sigurnost FBI-a pokušao oporaviti od tog udarca, uslijedio je novi. U veljači 2001. FBI je objavio da je otkrio ruskog špijuna u vlastitim redovima: Robert Hanssen, specijalni agent FBI-a, u čijem je odjelu za kontrašpijunažu radio 27 godina, 15 je godina radio i kao sovjetski, odnosno ruski agent, otkrivajući Moskvi tajne američke kontrašpijunaže. Zbog te blamaže dva mjeseca poslije Freeh je podnio ostavku, a novi predsjednik George W. Bush odlučio je temeljito reorganizirati FBI. Novi ministar pravde John Ashcrofta, koji nadgleda djelovanja FBI-a jer je savezna policija u sastavu njegova ministarstva, predložio je predsjedniku Bushu da za novog direktora postavi Roberta Muellera, uglednog i iskusnog pravnika.

Robert Mueller rodio se 1945. u New Yorku, kao marinac u vijetnamskom ratu odlikovan je s nekoliko najviših američkih ratnih odličja za hrabrost. Nakon završetka studija prava bio je državni tužitelj u Bostonu, potom šef kriminalističkog odjela ministarstva pravde, tužitelj za ubojstva u Washingtonu, a od 1998. bio je federalni sudac u Kaliforniji.

Mueller je položaj direktora FBI-a preuzeo 4. rujna 2001. i smjesta najavio promjene. No samo sedam dana poslije, 11. rujna, kad su teroristi napali New York i Washington, svi prioriteti naglo su promijenjeni. Potom je uslijedio i slučaj sa antraksom, koji je također značajno angažirao FBI. Zato je Mueller morao na nekoliko mjeseci odgoditi reforme. Kako je najviše nezadovoljan stanjem u kontrašpijunaži, Gallagher je u studenom podnio ostavku, a Sheila Horan je postavljenu za vršiteljicu dužnosti pomoćnice direktora FBI-ja za kontrašpijunažu. Mueller je od nje očekivao da počne transformaciju svog odjela koji se toliko obrukao. Kako tvrdi američka štampa, ona se čak sukobila s Muellerom, koji ju je sada smijenio.