Najukusnija je kada je, dok idemo na plažu, usput uberemo s drveta i putem pojedemo ili po povratku s plaže, dobro rashlađenu izvadimo iz hladnjaka i slistimo na terasi.

Smokva je simbol mira, blagostanja, plodnosti, mudrosti i dugovječnosti.  Adam i Eva pokrili su se smokvinim lišćem, Grci su smokvama i smokvinim lišćem darivali atletičare, stari Egipćani smokve su smatrali simbolom pobjede nad smrću, a u Rimu se ovo voće koristilo u  obredima u čast boga vina Bakha.

Na Mediteran se proširila s obala Egejskog mora i jedna je od najstarijih kultiviranih voćki. U našim krajevima, na otocima, uz obalu i u zaleđu, prehranila je stanovništvo u doba najveće gladi, ničući kalorična, mesnata i sočna iz kamena i krša.

Najsočnije smokve ubrat ćete u kolovozu, a najslađe (jer su prve, jer smo ih željni i jer nagovještaju ljeto) krajem lipnja kada dozrijeva najranija sorta smokava – petrovke ili petrovače.

Smokva je riznica zdravlja

Bogata antioksidansima i vlaknima smokva višestruko dobro djeluje na zdravlje. Među ostalim, pomoći će kod bolnih mjesečnica, kod upalnih stanja, od alergija do reumatoidnog artritisa, upalnih bolesti crijeva (IBD), sinusitisa i tuberkuloze te regulirati tjelesnu težinu.

Smokva sadrži antioksidans fenolnu kiselinu koja se iz probavnog sustava apsorbira u krvotok te ima jako protuupalno djelovanje.

Obiluje vlaknima i probioticima koji blagotvorno djeluju na zdravlje crijeva i potiču metabolizam.

U usporedbi s drugim voćem, sadrže nešto minerala – kalija, kalcija, magnezija, mangana, željeza i cinka.

Jedu se svježe ili suhe, same ili u kombinaciji sa sirom, pršutom, bademima…. Od smokava možete napraviti i ukusni pekmez ili smokvenjak.