Zapadne države predvođene SAD-om ne biraju sredstva kako bi na vlasti u Moldaviji zadržali ljude koji su bliski Americi i Europskoj uniji i protive se snažnijem ruskom utjecaju, pa zbog takve politike zemljom godinama vladaju korumpirani političari

Rat u Ukrajini i njegove posljedice i dalje uznemiruju Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i NATO. Sada se u središtu pozornosti našla Republika Moldavija, najsiromašnija europska država. Zapadni političari se boje da bi ona mogla skrenuti s proeuropskog kursa i okrenuti se prema Rusiji. Baš zbog toga zapadne države predvođene SAD-om ne biraju sredstva kako bi na vlasti u Moldaviji zadržale strukture koje su bliže SAD-u i Europskoj uniji i protive se snažnijem ruskom utjecaju. Problem je u tome što zbog takve politike zapadnih država Moldavijom vladaju korumpirani političari koji su od te bivše sovjetske republike stvorili zemlju u kojoj je prosječna plaća ispod 200 eura i gdje je stopa siromaštva najveća u Europi.

I dok stanovnici Moldavije jedva preživljavaju, državom uz pomoć SAD-a već godinama vlada tajkun Vladimir Plahotniuc. “Moldavski Donald Trump” i “kišinjevski Silvio Berlusconi” samo su neki od nadimaka koji kruže ulicama glavnog moldavskog grada Kišinjeva za ovog tajanstvenog milijardera. Plahotniuc je vlasnik četiriju televizijskih postaja s nacionalnim koncesijama i triju radijskih postaja.

Vlasnik je zaštitarske tvrtke i nekoliko luksuznih hotela i nitko ne zna koliko je stvarna vrijednost njegova imperija. Uz sve to, Plahotniuc je i vladar iz sjene moldavske politike, potpredsjednik Demokratske stranke i čovjek koji je prije desetak dana osigurao da se novom premijeru Pavelu Filipu izglasa povjerenje u parlamentu nekoliko minuta nakon ponoći. Proruska oporba je to glasovanje bojkotirala, a neki zastupnici koji su nekoliko sati uoči glasovanja bili protiv novog premijera naglo su promijenili mišljenje i Filip je postao treći moldavski premijer u posljednjih 12 mjeseci. Nitko od tih zastupnika nije objasnio zašto su odlučili promijeniti mišljenje, ali u Moldaviji nitko ne sumnja da je Plahotniuc potkupio zastupnike kako bi osigurao parlamentarnu većinu.

NAJPOPULARNIJA MOLDAVSKA TELEVIZIJSKA VODITELJICA NATALIA MORARI pokušala je ugostiti Plahotniuca u svojoj televizijskoj emisiji kako bi objasnio što se zapravo dogodilo u parlamentu. Nakon što je odbio njen poziv, Morari je na društvenim mrežama objavila pismo u kojem je kritizirala tajkuna i poručila mu je da nikada neće postati pravi vođa Moldavije ako se i dalje bude skrivao u sjenama parlamentarnih hodnika. Osvetu nije trebalo dugo čekati jer je već sljedećeg dana novinarka dobila prijeteći poziv jednog njoj dobro poznatog suradnika Vlada Plahotniuca koji ju je upozorio na to da se pripremi na objavu kompromitirajućeg videa. On je snimljen u njenom stanu i na njemu su prikazani ona i njen dugogodišnji partner u intimnim trenucima. Bio je to već uhodan način na koji se najmoćniji čovjek Moldavije obračunava sa svojim protivnicima. U devedesetim godinama prošlog stoljeća Plahotniuc je bio vlasnik saune u kojoj je vodećim poslovnim ljudima i stranim diplomatima nudio usluge prostitutki, ali je istovremeno sve to snimao te je snimke kasnije koristio za ucjene, pomoću kojih je dolazio do unosnih poslova s kojim je sagradio poslovno carstvo.

• VELIKI BROJ PROSVJEDNIKA izašao je na ulice Kišinjeva kada se proširila vijest da je Vladimir Plahotniuc glas za novog premijera svakom zastupniku u parlamentu platio oko 200 tisuća eura

NA ŽALOST GRAĐANA MOLDAVIJE, SAD i Europa toleriraju takvo ponašanje i žele surađivati s Plahotniucom jer je on stvorio imidž proeuropskog političara koji želi Moldaviju odmaknuti od Vladimira Putina i Rusije. Potvrda takve politike dogodila se prošlog tjedna kada je u Moldaviju stigla Victoria Nuland, zamjenica američkog ministra vanjskih poslova koja je pohvalila napore “proeuropske vlade’ i izrazila nadu da će zemlja nastaviti put prema EU. Ali podrška proruskoj oporbi u Moldaviji jača iz dana u dan i to ne zbog sentimenta prema Putinu, nego prije svega zbog zasićenja vladajućom politikom i korupcijom koja je osiromašila moldavsko društvo. Zato i ne treba čuditi što su oporbeni prosvjednici ubrzo nakon što je Plahotniuc osigurao većinu svom premijerskom kandidatu, krenuli prema zgradi parlamenta. Nakon što je glasanje završeno, došlo je do koškanja s policijom prije nego što su okupljeni ušli u zgradu parlamentu i tražili od zastupnika da ponište rezultate.

I njemačka kancelarka Angela Merkel zabrinuto je reagirala na razvoj situacije u Moldaviji. Poslije razgovora s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom izjavila je kako se “nada da se ukrajinski scenarij neće ponoviti u Moldaviji”. Dodala je i to da ne treba zaboraviti zamrznuti sukob u Transnistriji kao ni to da su “propali svi međunarodni pokušaji da se ta kriza riješi”. U Transnistriji je smješteno još oko 2000 ruskih vojnika, iako se Rusija još 1999. obvezala da će povući svoje postrojbe i oružje s tog područja. Ta separatistička regija poslije krvavog rata početkom 90-ih se odcijepila od Moldavije i proglasila neovisnost, a njezino prorusko vodstvo se nada da će se priključiti Ruskoj Federaciji.

NOVA VLADA MOLDAVIJE do sada nije reagirala na znakove upozorenja. Premijer Filip pokušava uvjeriti EU da će Moldavija ostati na svom “proeuropskom” kursu, a zbog velikog nezadovoljstva građana vladajućim strukturama, zagovornici približavanja EU strahuju da bi se zemlja mogla još više približiti Moskvi. Ali najveću opasnost još uvijek predstavljaju rasprostranjena korupcija i slaba vlada. Država koja nije u stanju jamčiti pravni poredak, red i političku stabilnost dok se na njenoj granici vodi rat, “neće biti u stanju suprotstaviti se ni agresivnoj ekspanzionističkoj politici Ruske Federacije”, smatraju neki moldavski politički analitičari koji tvrde da SAD i EU moraju više napraviti kako bi se zaustavili veliki razmjeri korupcije u Moldaviji.

NOVI MOLDAVSKI MINISTAR OBRANE VIOREL CIBOTARU smatra kako nema rizika da se ukrajinski sukob proširi na Moldaviju. Ali mala zabrinutost ipak postoji, pa je u jednom novinskom intervjuu rekao da su sve obrambene strukture Moldavije u stalnom stanju pripravnosti kako bi odmah reagirale na mogući napad. Prema posljednjem izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije, moldavska vojska ima 5300 aktivnih vojnika. U slučaju vojnog sukoba, mogla bi mobilizirati još 700.000 građana. Oružani sustav Moldavije potječe uglavnom još iz sovjetskih vremena, a 2014. proračun za obranu iznosio je oko 20 milijuna eura, što je tek 0,3 posto bruto društvenog proizvoda i jednak je proračunu Moldavske akademije znanosti.

I dok političari vode bitke oko geostrateških pitanja, građani Moldavije brinu se kako preživjeti s prosječnom plaćom koja je nešto manja od 200 eura, u situaciji kada ih političari iz dana u dan sve više potkradaju. Zato je i veliki broj prosvjednika izašao na ulice Kišinjeva kada se proširila vijest da je Plahotniuc glas za novog premijera svakom zastupniku platio oko 200 tisuća eura. Prosvjednici su zatražili poništavanje glasovanja o povjerenju novom premijeru i od zapadnih država da naprave pritisak na moldavske pravosudne vlasti kako bi se krenulo u snažni obračun s političkom korupcijom. Ali nada u promjene brzo je splasnula. Washington je samo nekoliko dana nakon izbora u Kišinjev poslao Victoriju Nuland koja je pružila potporu novom premijeru, a takvim potezom samo je potvrdila smjernice američke politike prema Moldaviji. Još prošlog lipnja ona se u Kišinjevu sastala s Plahotniucom i na tajnom sastanku mu obećala da se SAD neće miješati u unutarnje probleme Moldavije, dok god na vlasti bude prozapadna vlada koja ne želi surađivati s Rusijom.

• PODRŠKA PRORUSKOJ OPORBI u Moldaviji jača iz dana u dan i to ne zbog sentimenta prema Putinu, nego zbog zasićenja vladajućom politikom i korupcijom koja je osiromašila moldavsko društvo

VICTORIA NULAND JE OD MOLDAVSKOG TAJKUNA zatražila da se prividno povuče s vodećih političkih pozicija, ali da SAD neće imati ništa protiv toga da iz sjene održava većinu u parlamentu. Detalji ovog sastanka izašli su u javnost nekoliko tjedana prije izglasavanja povjerenja novom premijeru, ali ni to nije spriječilo Plahotniuca da kupi novi premijerski mandat svojoj Demokratskoj stranci. Milijarder je sve to učinio kako bi izbjegao prijevremene izbore koji bi bili neizbježni da je Filipu izglasano nepovjerenje. Novi izbori bili bi veliki rizik i za aktualnu vlast i za zapadne saveznike jer je postojala velika vjerojatnost da bi na njima pobijedila proruska oporba.

Međutim, za aktualnu vlast u Moldaviji problem predstavlja i to da bi se ove godine trebali održati i redovni parlamentarni izbori, pa sada traže načine kako da ih odgode što je duže moguće. U tih nekoliko mjeseci nova vlada mora učiniti nešto što nije uspjelo nijednoj moldavskoj vladi od osamostaljenja. Ona mora početi provoditi reforme pomoću kojih bi vratila povjerenje naroda u strukture vlasti, a prvi korak prema tom cilju je objava specijalnog izvješća o nestalom novcu iz državnih banaka tijekom proteklih pet godina. Po nekim podacima, iz moldavskih banaka u tom razdoblju nestalo je oko tri i pol milijarde dolara.

Nova vlada morat će se i zadužiti kod međunarodnih financijskih institucija kako bi se pokrpale proračunske rupe i barem malo pokrenulo gospodarstvo, ali najteži zadatak bit će borba protiv korupcije. Slobodni moldavski mediji i oporbeni političari sumnjaju da će uspjeti u tim planovima, a pogotovo su skeptični kada je u pitanju borba protiv korupcije jer dok moldavski Donald Trump iz sjene vuče konce, promjene se u toj osiromašenoj državi neće desiti.