Najnovija arheološka iskapanja otkrila su ispod Starog Grada na Hvaru dosad nepoznate ostatke gradova iz grčkog i rimskog razdoblja, među kojima je i bedem grčkog grada Fara, a otkriće bi moglo doprinijeti razvoju arheološkog turizma na otoku.

“Ispod današnje ulice Vagonj i Ulice Hanibala Lucića u Starom Gradu je senzacionalni pronalazak segmenta zapadnog bedema i gradskih vrata grčkog grada Fara,” rekla je Hini znanstvena suradnica Instituta za arheologiju Marina Ugarković.

Opsežna arheološka iskapanja, koja su još u tijeku, pojasnila je, rezultirala su vrijednim otkrićima ponajprije iz grčkog i rimskog razdoblja Fara i Farije, ali i kasnoantičkog te srednjovjekovnog razdoblja.

Ugarković ističe iznimnu važnost “pozicije zapadnih gradskih vrata” što, kako je istaknula, po prvi puta omogućava spoznaju o tomu gdje se nalazila zapadna granica antičkog grada, ali i jedan od ulaza u grad, o čemu su prije postojale samo pretpostavke.

Dokazi dramatične povijesti grada

“Jednako je važno otkriće grobova iz po svemu sudeći 5. i 4. stoljeća prije naše ere, s bogatim nalazima oružja te ostalih grobnih priloga koji ne samo da ilustriraju dramatičnu povijest samog grada i sukoba lokalnog stanovništva, već predstavljaju i prve arheološki pronađene grobove na području Starog Grada, koji sugeriraju postojanje nekropole i južnog grada,” istaknula je Ugarković.

Mnogobrojni su ostaci arhitekture iz grčkog razdoblja, nastavila je, ne samo unutar već i izvan gradskog perimetra. Među njima su izuzetno značajni nedavno pronađeni monumentalni ostaci na području Tvrdalja, utvrđenog ljetnikovca Petra Hektorovića koji polako otkrivaju slojeve urbanističkog razvoja tog drevnog grada.

“Na tisuće ulomaka raznolikih predmeta ispisuju i jednu drugačiju povijest, od one koja se veže uz prvu pojavu pismenosti na ovim prostorima, do one koja nam govori o prakticiranju različitih zanata i društvenih praksi koje su činile svakodnevicu ovog grada i njegovih slojevitih društvenih identiteta,” objasnila je.

Po njenim riječima, iz rimskog razdoblja posebno se ističu nalazi objekta na prostoru Ulice Vagonj s prekrasnim višebojnim mozaicima koji su dijelom otkriveni prije stotinjak godina, ali su danas, zajedno s okolnim prostorijama istraženi u daleko većem obimu. Također, iz razdoblja kasne antike, ističu se ostaci sakralne arhitekture iz 6. ili 7. stoljeća na Trgu Sv. Stjepana.

“Stari Grad zaista leži na neprocjenjivom kulturno-povijesnom blagu,” poručila je Ugarković.

Škarpa: Najnovija otkrića pridonijet će razvoju arheološkog turizma

Gradonačelnik  Starog Grada na Hvaru Antonio Škarpa je Hini rekao kako će najnovija otkrića do sada nepoznatih ostataka gradova iz antičkoga doba ispod sadašnjeg  Starog Grada pridonijeti razvoju arheološkog turizma na Hvaru.

“Arheološki turisti najčešće putuju u zemlje Mediterana, dok najposjećenija odredišta sa slikovitim arheološkim krajolicima privlače desetke milijuna posjetitelja,” istaknuo je Škarpa.

Po njegovim riječima, nakon obrade svih pronađenih segmenata u suradnji s Ministarstvom kulture planiramo stvoriti jedinstveni muzej na otvorenom „in situ“.

“Plan je cjelokupni istraživački i znanstveni kapital primijeniti u praksi kroz jasnu prezentaciju kulturne i arheološke baštine širokoj javnosti. Ne samo kroz muzejske postave, već i kroz događanja oživljene povijesti, a sve kako bismo s ljubavlju u njoj uživali i čuvali ju”, poručio je gradonačelnik Starog Grada.

Naglasio je i kako arheološka istraživanja stvaraju novu dodanu vrijednost kako turizmu tako i razvoju Grada.

Tijekom posljednje tri godine Stari Grad na otoku Hvaru postao je, po riječima Marine Ugarković, snažan fokus uzbudljivih arheoloških istraživanja.

Pojašnjava kako je to rezultat velikim dijelom zaštitnih iskapanja koje provodi Institut za arheologiju u suradnji s Muzejom i Radnikom d.d., pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija RH u Splitu, a financira Hvarski vodovod, radi postavljanja nove vodnokomunalne infrastrukture u povijesnoj jezgri Staroga Grada.

S druge strane, kako je istaknula Ugarković, niz dinamičnih istraživačkih okolnosti odvija se na različitim lokacijama u Starome Gradu ali i diljem otoka Hvara, u sklopu AdriaCos projekta Instituta za arheologiju, kroz suradnju prvenstveno s Muzejom Staroga Grada, Javnom ustanovom agencijom za upravljanje Starogradskim poljem i hvarskom tvrtkom Kantharos, ali i desetak drugih regionalnih i međunarodnih institucija, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Stari Grad krije ostatke grčkoga grada Fara kojeg su 385./384. pr. n. e. osnovali Parani s dalekih egejskih Kiklada, jedan je od najstarijih jadranskih urbanih sredina čija je povijesna jezgra, zajedno sa Starogradskim poljem danas pod UNESCO-m zaštićeni spomenik kulturne baštine.

“Cilj nam je kroz terenski rad i proučavanje sačuvane materijalne kulture i društvene prakse, kao i primjenom najsuvremenijih interdisciplinarnih metodologija, sakupiti nova saznanja čija interpretacija omogućuje potpuno nove i drugačije narative o razvoju ovih značajnih lokaliteta,” poručila je Ugarković.