Tunel Učka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj, a njegova druga cijev bit će svečano otvorena u petak navečer, što predstavlja važan korak u poboljšanju povezanosti Istarske i Primorsko-goranske županije.

Promet kroz Tunel Učku se do sada odvijao dvosmjerno, kroz jednu cijev, koja je puštena u promet 1981. godine. Nova cijev duga 5,6 kilometara, omogućit će brži protok vozila i usklađivanje s europskim sigurnosnim standardima. Tunel Učka je treći tunel po dužini u Hrvatskoj, nakon Male Kapele i Sv. Roka.

Tekući eksploziv, pokretne trake…

Tijekom izgradnje korištene su najmodernije tehnike, uključujući tekuće eksplozive, pokretne trake za odvoz materijala i suvremene sustave probijanja i iskopa materijala.

Ti tehnološki napredni pristupi omogućili su brzo i učinkovito izvođenje radova unatoč brojnim izazovima, kao što su složena geološka situacija i zahtjevi za minimalnim utjecajem na postojeći promet.

Na izgradnji je bilo angažirano više od 500 radnika. Ukupna investicija iznosi oko 200 milijuna eura, a radovi su završeni u roku i bez dodatnih troškova usprkos problemu s inflacijom, manjkom radnika i velikom broju pukotina i jama u novoj cijevi.

“Radovi su trajali tri godine. U probijanju druge cijevi jedan od najizazovnijih trenutaka bilo je miniranje. Utrošeno je više od tisuću tona tekućeg eksploziva, a jedan od većih izazova bilo je više od 30 jama i pukotina na koje su naišli probijajući drugu cijev”, kaže direktor Bina Istre Dario Silić.

Ističe da će nova cijev Tunela Učka biti najmoderniji tunel u Hrvatskoj.

GOTOVA DRUGA CIJEV Ventilaciju u tunelu Učka testirali spaljivanjem automobila

Iskopano više od milijun tona stijena

Tijekom proboja druge nove cijevi tunela iskopano je 1,2 milijuna tona stijena i drugog materijala. To je otprilike kao četvrtina piramide u Egiptu. Utrošeno je i tri tisuća tona čelika.

Bez kvalitetne i dobre infrastrukture ne možete dovesti turiste na zapadnu, a ponajviše istočnu obalu Istre, kaže Silić i podsjeća da 95 posto turista u Istru dolazi automobilima.

Paralelno s radovima na Tunelu Učka, zatvorena je financijska konstrukcija i započeti su radovi na dionici autoceste od deset kilometara koja će spojiti Učku i Matulje. Ta dionica, zajedno s dupliranjem mosta Mirna i vijadukta Limska draga, dodatno će poboljšati prometnu povezanost Istre s ostatkom Hrvatske.

Planirani završetak radova je unutar tri godine, što će omogućiti putovanje od Pule do Zagreba za dva i pol sata, bez zaustavljanja. Projekt uključuje brojne ekološke mjere koje su ključne za poboljšanje kvalitete života zajednice uz prometnicu.

‘Do iduće turističke sezone obje cijevi otvorene’

Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je kazao da se sad otvara druga cijev, a da je u cijelom projektu predviđeno urediti i prvu cijev. Stoga, kako kaže, nakon nekoliko dana, zatvorit će se prva cijev i napraviti njezina rekonstrukcija. Očekuje se da će do iduće turističke sezone obje cijevi biti otvorene.

Što se tiče najvećih izazova u proteklih 36 mjeseci intenzivnih radova, Mihotić je istaknuo da je u prvom redu bila geologija samog terena koja je bila neočekivano lošija od one kod prve cijevi. “Imali smo izrazito kvalitetne izvođače kojima to nije predstavljalo problem. Treba spomenuti da su od 2016. tri faze Istarskog ipsilona u realizaciji. Ovo je sve u kompletu projekta”, rekao je za Hrvatski radio.

Istarski župan Boris Miletić istaknuo je da su prošle 43 godine od probijanja prve cijevi tunela. “Možda je i sudbina htjela da se druga cijev tunela otvori u rujnu kada Istarska županija slavi povijesne odluke o pripojenju Istre matici domovini”, naglasio je.

“Druga cijev pridonosi, prije svega, većoj sigurnosti u prometu. Istra je 90 posto cestovna destinacija. Turisti najčešće dolaze svojim vozilima u našu regiju. Ovo je veliki ekonomski, sigurnosni, ali i politički projekt”, dodao je Miletić.

Probijena druga cijev tunela Učka. Butković: “Puni profil bit će u prometu 2026. Bina Istra zapošljava hrvatske tvrtke”

Nesrazmjer prometa ljeti i ostatku godine

Na pitanje što ovaj projekt u sigurnosnom slučaju znači, profesor Marko Ševrović s Prometnog fakulteta je odgovorio kako dvosmjerni promet u tunelu znači da uvijek postoji mogućnost frontalnih sudara, a s njima, kako kaže, može doći i do požara. “Kad je požar u tunelu, vi mu ne možete prići. Otvaranjem druge cijevi tog problema više neće biti“, istaknuo je. Dodao je da je nova cijev opremljena najnovijom prometnom signalizacijom, dojavnim sustavom, sustavima upravljanja prometa i to pridonosi sigurnosti.

Mihotić naglašava da se izgradnjom druge cijevi uspostavila potpuna sigurnost. “Kod realizacije druge cijevi na svakih 250 metara radili su komunikaciju između prve i druge. Svaki drugi od tih je cestovni i ako dođe do ekscesa, tunel se zatvara fizički, a automobili prelaze u drugu cijev i idu u sigurni dio tunela”, istaknuo je.

Ševrović je istaknuo da je u Hrvatskoj problem što imamo nesrazmjer prometa ljeti i ostatku godine, ali prometna povezanost je bitna za razvoj gospodarstva i turizma. “Rast prometa na cestama je dvoznamenkast. Postavlja se pitanje koliko je to održivo, gdje će se sva ta vozila parkirati i to je potencijalni problem”, rekao je.

Miletić ističe da nekada kada nije bilo tunela put automobilom je trajao od 5-7 sati, a danas kada je otvorena druga cijev tunela i spoj s Matuljima taj put će trajati 2 sata. Smatra kako bi se građanima Istre trebalo omogućiti da im se korištenje tunela ne naplaćuje.

Cijene cestarine ostaju iste

Mihotić je rekao kako će cijene za prolaz kroz tunel ostati iste. “Politika prema građanima Istre je ta da se maksimalno omoguće povlastice za ENC. O tome će se i dalje voditi računa”, otkrio je i dodao da cijeli projekt ima visoki nivo zaštite okoliša.

Ševrović je poručio kako treba ulagati u lokalne ceste u Istri, ali za razvoj su bitne brze ceste koje omogućavaju stanovništvu bolju kvalitetu života te zaključio da se osim željeznice u Istri, treba raditi i na zračnom prometu, što je nužnost.

Tunel Učka, najbrži cestovni spoj Istre i ostatka Hrvatske, otvoren 27. rujna 1981.