Povodom obilježavanja Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), na današnjoj konferenciji za medije istaknuti su svi problemi koje ova bolest uzrokuje.

Na konferenciji su govorili: prof.dr.sc. Sanja Popović-Grle, prof.dr.sc. Marko Jakopović, prim.dr.sc. Andrea Vukić Dugac, mr.sc. Alma Rožman i dr.med. Gzim Redžepi. U ime Grada Zagreba događanju je nazočila zamjenica gradonačelnika, Jelena Pavičić Vukičević, koja je naznačila važnost prevencije ove bolesti te podršku koju Grad daje borbi protiv KOPB-a.

Zastrašujuće zvući podatak kako od ove bolesti godišnje umire preko tri milijuna ljudi i treći je vodeći uzrok smrtnosti nakon bolesti srca te malignih bolesti. Uzročnik bolesti je pušenje, a od nje osim pušača oboljevaju i “sekundarni pušači“, odnosno osobe koje su kontinuirano izložene duhanskom dimu u zatvorenim prostorima.

‘Svjetski dan borbe protiv KOPB-a’ će biti obilježen u srijedu 21. studenog kada će zagrebačkom Trgu Petra Preradovića  od 10 do 13 sati biti organizirana javnozdravstvena akcija ‘Otkrij rano’. Akcijom se želi podići razina svjesti o važnosti ranog otkrivanja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Zdravstveni djelatnici Klinike za plućne bolesti Jordanovac će svim okupljenim i zainteresiranim građanima obaviti besplatan test ispitivanja plućne funkcije – spirometriju, uz mjerenje ugljičnog monoksida u izdahnutom zraku te besplatno savjetovanje ljekarnika.

Prenosimo dio priopćenja za medije: 

“Što je kronična opstruktivna plućna bolest?

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je plućna bolest koju karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve čime je disanje otežano. Sama bolest je progresivna i neizlječiva te praćena suženjem dišnih puteva (bronha). Iako je neizliječiva može se spriječiti i postoje adekvatne metode liječenja.

Najčešći simptomi KOPB-a su kašalj koji bez prestanka traje mjesecima, intenzivno iskašljavanje tzv. pušački kašalj, kratkoća daha i zamaranje. Najprije kod većeg napora, a u kasnijim fazama i kod manjeg napora poput hodanja po ravnom, oblačenju i slično. Slijede faze gubitka energije te ponavljanja respiratornih infekcija.

Kako se postavlja dijagnoza KOPB-a?

Da je riječ o KOPB-u liječnik obiteljske medicine će posumnjati na temelju informacija o stanju od strane pacijenta kao i na temelju nalaza na slušalice (stetoskop) kojima sluša pluća. Definitivna dijagnoza KOPB-a postavlja se testovima plućne funkcije, prije svega spirometrijom. Spirometriju je moguće napraviti kod liječnika obiteljske medicine ili kod pulmologa. Dodatni testovi koji potvrđuju dijagnozu su RTG snimka pluća, CT pluća ili laboratorijski nalazi krvi.

Kako se liječi KOPB?

Obzirom da je uzrok ove bolesti pušenje ili tzv. “sekundarno pušenje“, najvažnije je prestati pušiti i izbjegavati izloženost dimu cigareta u zatvorenim prostorima. Prestanak pušenja će uvelike popraviti tegobe koje bolest uzrokuje i može usporiti daljnje napredovanje. Kod bolesnika sa teškim KOPB potrebna je trajna terapija kisikom dok je kod nekih bolesnika u poodmakloj fazi bolesti potrebna i transplantacija pluća.

Prestanak pušenja je najučinkovitija i najisplativija pojedinačna mjera u cilju smanjenja rizika nastanka bolesti i zaustavljanja progresije bolesti. Korist od prestanka pušenja nastupa odmah i u svega 24 sata nestaje učinak karboksihemoglobina što rezultira boljom oksigenacija tkiva i organa. Nakon 6 tjedana poboljšava se plućna funkcija, a nakon 12 mjeseci rizik od kardiovaskularnih bolesti izjednačava se s rizikom kao kod nepušača. Prestanak pušenja između 25-34 godine produlje život za 10 godina, između 35-44 godine za 9 godina dok prestanak pušenja između 45-54 godine života produlje život za 6 godina“, piše u objavi.