“Svi znamo da Hrvatskoj fali radne snage. Radne snage fali cijeloj EU, zbog toga je upravo jučer Europska komisija donijela jednu komunikaciju s dokumentima o demografskom osnaživanju EU. Tu će biti na raspolaganju znatna sredstva iz mehanizama za oporavak i otpornost iz Europskog socijalnog fonda plus. Iz godine u godinu izdajemo sve više radnih dozvola za strance, naše tvrtke trebaju strane radnike, po nekim istraživanjima 78% malih i srednjih tvrtki treba strane radnike, ne mogu naći radnu snagu na domaćem tržištu rada i država zbog toga treba žurno reagirati”, pojasnio je državni tajnik MUP-a Željko Katić.

“Mi već kroz postojeći zakonski okvir, zakon o strancima, omogućavamo zapošljavanje strane radne snage, sve više te radne snage dolazi iz udaljenijih zemalja jer više ni u našem okruženju nema dovoljno radne snage da bi zadovoljile svoje potrebe i država EU. Tražimo nove načine kako bi se upravljalo migracijama”, rekao je Katić.

“Produžit ćemo vrijeme na koje se mogu izdati dozvole za rad, ovisno o ugovoru poslodavca i radnika, vrijedit će maksimalno do tri godine. Pripremamo i mogućnost da se u Hrvatsku mogu useliti i drugi, ne samo oni koji dolaze raditi kod poslodavca. Trenutno poslodavac je taj koji znatno utječe na dolazaka određenih stranih državljana, država u ovom slučaju ne utječe ni na selekciju tih ljudi, ni na to gdje oni žele živjeti, i hoće li doći s obiteljima ili sami. Želimo pružiti priliku i onima koji razmišljaju da dođu i s obiteljima, da se možda nasele na demografski opustošena područja. Nadamo se da će se to pred Vladom pojaviti do kraja ove godine”, najavio je Katić.

Naši ljudi olako odlaze

“Sindikati nisu nikad protiv stranih radnika, razumijemo njihove porive i sustav iz kojeg dolaze gdje su primanja izuzetno niska, npr. Nepal gdje su plaće 140-ak eura i ovdje kada dođu i vide plaću minimalnu od 560 eura neto, kažu da su se preporodili. Znamo i zbog čega naši ljudi odlaze, i sve to uzrokuje ta kretanja radnika. Činjenica je da se ne možemo miriti ipak s činjenicom kako samo olako gledamo kako naši ljudi odlaze iz Hrvatske, kako se na njihova radna mjesta dovode strani radnici”, rekao je sindikalist Krešimir Sever.

“Strana rada snaga koja je spremna raditi za niža primanja, neovisno o tome što im poslodavac ne smije ponuditi nižu plaću od one koju je spreman ponuditi domicilnim radnicima, ali strani su za to spremni raditi i tako se ta cijena rada drži poprilično nisko”, upozorio je Sever.

Sever je rekao kako će doći do kontra efekta, gdje će naši radnici nastaviti odlaziti raditi van Hrvatske.

“Ako se otvori prostor gdje će javne vlasti svake godine prosuditi neku kvotu koliko tih stranih radnika treba, gdje ih treba, a upravo je zbog manjka radne snage došlo do rasta cijena rada u Hrvatskoj, a mi smo i dalje po satu rada na dnu EU. Sad ćemo uz domaće tražitelje posla imati i strane tražitelje posla za ista radna mjesta, što će pospješiti držanje cijene rada na niskim razinama i još više doprinijeti odlasku naših ljudi van.”

Liberalni zakon o useljavanju

“Hrvatska ima najliberalniji zakon o useljavanju u EU. Procesi potiču iseljavanje Hrvata, useljavanje strane radne snage dovodi do svega što je gospodin Sever govorio, posljedica je tu još pregršt, to se odražava i na rast cijena nekretnina. Novi pakt o migracijama predlaže da svaka članica po azilantu koji primi dobiva 20 tisuća eura. Hoće li se to odraziti i na Hrvatsku, Slavoniju? Bugarska i Irska nisu ušle u Schengen, Irska, Hrvatska je. S time je ona obvezna svakome tko uđe u zemlju ponuditi azil. Ako zakon predvidi da osobe iz stranih zemalja uđu u RH bez radne dozvole, nitko neće moči garantirati je li ovdje riječ o azilantima,  migrantima, ili stranoj radnoj snazi”, upozorio je demograf Tado Jurić.

Masovna migracija

Treba se postaviti pitanje priprema li se teren za prikrivanje masovne iregulirane migracije, dodao je Jurić te upozorio kako Hrvatska nema migracijsku politiku i kako je hitno treba donijeti, zajedno s integracijskim testom za useljenike.

“Ne možemo nadoknaditi ljude koji se prije 30 godina nisu rodili, mi s ovakvom situacijom demografskom, ne možemo drukčije nadoknaditi radnike, bez da ih uvozimo. Morati ćemo uvoziti sve više radnika, jer da bismo zadržali sadašnje stope rasta, predviđanja su da ćemo idućih godina morati otvoriti novih 100 do 200 tisuća radnih mjesta. U tom smislu nema alternative osim uvoza radne snage. Fali nam trenutno 100 tisuća radnika. Mislim da se nužno pretvaramo iz iseljeničke u useljeničku zemlju te smo u konkurentnoj ulozi sa svim drugim zemljama EU za strane radnike i moramo napraviti dobar imidž Hrvatske u tim zemljama da bismo te ljude privukli”, rekao je Hrvoje Butković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

“Želimo da ovim izmjenama zakona što više ljudi koji dolaze, ostane, da se smanji fluktuacija radnika, trenutno 23-24% ljudi koji dobiju dozvolu, je traži i iduće godine, ostali idu drugim poslodavcima, ili se vrate u svoju zemlju podrijetla ili odu u neku drugu zemlju u EU”, rekao je Katić.

Kao narod pristali nestati

“Mi smo ovim zakonom kao narod pristali nestati. Ovdje je jasna stvar da je naše useljavanje neselektivno. U Njemačku useljavaju visokoobrazovani, kod nas nije tako. Kako poslodavci mogu kreirati useljeničku politiku bez da se narod išta pita?”, rekao je Jurić.

“Nama se javljaju ljudi koji kažu da vrlo često jedni ljudi uđu u Hrvatsku da rade jedan posao, a na kraju rade drugi posao. Zbog čega se bavimo time samo da nam fali radna snaga, a ne kako ćemo naše ljude ohrabriti da ostanu ovdje”, dodao je Sever.

“Radnike ćemo dovesti ovdje, a onda vidjeti te jadne ljude kako poslije posla bauljaju Zagrebom i nekim drugim gradovima, vikendima se skupljaju međusobno, društvu će ostati na skrb što će se s tim ljudima događati”, upozorio je Sever u programu HRT-a.