U Hrvatskoj se ovih dana digla prašina o izmjenama Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo – neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Kazneno djelo “neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje” predviđa sankcioniranje osoba koje na temelju položaja, zaposlenja ili funkcije imaju pristup materijalima kaznenog postupka i koje te materijale dijele s javnosti, prije potvrđivanja optužnice kada kazneni postupak postaje javan.

U prijedlogu zakona stoji da se time štiti pravo privatnosti okrivljenika i pretpostavka okrivljenikove nedužnosti te omogućuje objektivno utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku, neovisnost i nepristranost suda.

Saborska oporba je taj zakonski prijedlog nazvala ”lex AP” zbog poruka koje je bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, inače pod istragom Ureda europskog javnog tužitelja zbog sumnje da je oštetila državni i europski proračun kupnjom softvera po nerealno visokoj cijeni, razmjenjivala s bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josipa Rimac. U tim se porukama, koje su procurile u javnost početkom prošle godine, spominje osoba ‘AP’.

Premijer Andrej Plenković je ubrzo nakon toga najavio zakonske izmjene koje dolaze pred saborske zastupnike, zbog čega ga iz oporbe optužuju da želi ograničiti slobodu medijskog djelovanja i spriječiti objavu informacija koje bi ga mogle kompromitirati.

Broj novinara u zatvorima naglo porastao

I dok se mnogi tako s pravom boje da bi novinari u Hrvatskoj mogli usvajanjem ovog zakona završiti iz rešetaka, broj novinara u zatvorima širom svijeta naglo je porastao 2023., pokazuju podaci Odbora za zaštitu novinara (CPJ), a zemlje poput Bjelorusije i Rusije koriste ekstremizam i druge “protudržavne” zakone kao “najčešće oružje” za ušutkavanje nezavisnih medija.

U godišnjem izvještaju o zatvorenim novinarima, objavljenom 18. siječnja iz Odbora navode da se u periodu do 1. prosinca 321 novinar nalazio iza rešetaka, što je drugi najveći broj zatvorenih novinara od 1992. otkako postoji ovo mjerenje.

Najgora situacija je u Kini gdje su zatvorena 44 novinara, a slijede je Mijanmar (43), Bjelorusija (28) i Rusija.

Ukupni broj je “uznemirujući barometar ukorijenjenog autoritarizma i oštrine vlada koje su odlučne ugušiti neovisne glasove”, navode iz CPJ, napominjući da se više od 65 posto zatvorenih novinara suočava s “protudržavnim optužbama kao što su lažne vijesti i terorizam kao odmazda za njihovo kritičko izvještavanje.”

U Bjelorusiji, gdje je broj pritvorenih novinara naglo porastao od prosvjeda nakon spornih predsjedničkih izbora 2022. koji su autoritarnom vladaru Aleksandru Lukašenku dodijelili šesti uzastopni mandat, iz CPJ-a kažu da se 71 posto zatvorenika suočava s optužbama protiv države, a da skoro polovina služi kazne od pet ili više godina u zatvoru.

Rusija je također pojačala napore u suzbijanju slobodnog izvještavanja, prema CPJ-u, pri čemu su nezavisni mediji u zemlji uništeni nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju Ukrajine u veljači 2022. godine.

Moskva kriminalizira novinarstvo

“Moskva pokušava kriminalizirati novinarstvo van svojih granica izdavanjem naloga za hapšenje i zatvorskih kazni u odsutnosti za nekoliko istaknutih novinara koji rade u egzilu”, stoji u izvještaju.

U međuvremenu Rusija drži 12 od ukupno 17 zatvorenih novinara koji ne rade lokalno, uključujući Alsu Kurmaševu, novinarku Tatarsko-baškirskog servisa Radija Slobodna Europa koja se nalazi u pritvoru u Rusiji tri mjeseca, i reportera Wall Street Journala Evana Gershkovicha.

Još deset novinara iz Ukrajine, od kojih su petorica krimski Tatari, također se nalazi u ruskom pritvoru. Moskva je nezakonito aneksirala Krim od Ukrajine 2014. godine.

Najgori tamničar novinara

Prema podacima izvještaja u Iranu je zabilježen pad broja zatvorenih novinara, s ukupnim brojem koji je pao na 17 sa 62 zatvorena novinara u 2022. godini kada je, kako navode iz CPJ ova zemlja bila “najgori tamničar novinara”.

Ipak, iz Odbora za zaštitu novinara kažu da podaci pokazuju da su mnogi od onih koji su bili na popisu 2022. pušteni uz jamčevinu da čekaju optužbe ili izricanje presude, “što znači da manji broj zatvorenih 2023. ni na koji način ne signalizira bilo kakvo popuštanje iranske represije nad medijima .”

“Umjesto toga, vlasti su odgovorile na porast izvještavanja o pravima žena izdvajajući istaknute novinarke kako bi od njih napravili primjer”, dodaje se, rekavši da je osam od 17 još uvijek pritvorenih žene.

Među zemljama središnje Azije najviše zatvorenih novinara je u Tadžikistanu gdje njih sedam služi zatvorske kazne od sedam do 20 godina.

“Oštre kazne pogoršale su rasprostranjenu atmosferu straha i autocenzure među novinarima u medijskom okruženju koje je već desetkovano godinama pritiska vlade”, kažu iz CPJ o tome što su njihovi istraživači otkrili tijekom putovanja u Tadžikistan krajem 2023. godine.

Iz Komiteta također navode da se sloboda medija također “naglo pogoršala” u Azerbajdžanu s predsjedničkim izborima koji se održavaju sljedećeg mjeseca. Do 1. prosinca uhapšena su četiri medijska radnika, a od tada još najmanje troje, javlja Radio Slobodna Europa.