Objavljeno u Nacionalu br. 658, 2008-06-23

Nikolaj Ivčikov, šef Lukoila u Hrvatskoj, otkriva kako će ta najveća privatna ruska naftna kompanija zavladati hrvatskim tržištem kojim dominiraju Ina, mađarski MOL i austrijski OMV

Prije nekoliko mjeseci velika ruska naftna kompanija Lukoil kupila je hrvatsku tvrtku Europa mil koja posjeduje 9 benzinskih postaja i skladište za pretovar naftnih derivata u Vukovaru. Dok su mnogi poznavaoci prilika na naftnom tržištu bili iznenađeni što je Lukoil, kompanija koja godišnje ostvari više od 9 milijardi dolara profita, na hrvatsko tržište ulazi kupujući malu i gotovo nepoznatu tvrtku kao što je Europa mil, drugi su tvrdili da je to značajan događaj te da će dolazak Lukoila u Hrvatsku ugroziti poslovanje hrvatske naftne kompanije Ina.ž

Lukoil je bio doživljen kao predatorska tvrtka koja će u Hrvatskoj početi prodavati gorivo ispod cijene kako bi uništila konkurenciju i uspostavila monopol. Budući da Ina i mađarski Mol praktički nemaju svojih izvora nafte i ovise o uvozu, od kojega znatan dio otpada upravo na Lukoilovu naftu, u medijima su se pojavile i spekulacije da će ruska kompanija na taj način izravno moći utjecati na poslovanje konkurencije. Lukoilove poslove u Hrvatskoj vodi Nikolaj Ivčikov, direktor tvrtke Lukoil Hrvatska. Ivčikov je na taj položaj stigao iz Bugarske, gdje je vodio tamošnju Lukoilovu tvrtku i proces preuzimanja Naftne industrije Bugarske. Prije toga bio je na čelu Lukoilova predstavništva u Poljskoj. On kaže da su sve informacije o Lukoilovim namjerama da u Hrvatskoj uspostavi monopol na tržištu naftnih derivata neistinite. Prema njegovim riječima, Ruska će se kompanija u Hrvatskoj ponašati potpuno suprotno glasinama. Težit će razvoju i liberalizaciji hrvatskog tržišta naftnih derivata, a kako njihovo poslovanje u Hrvatskoj nipošto neće biti usmjereno na uništavanje Ine.

NACIONAL: Nije li pomalo čudno da velika svjetska naftna kompanija poput Lukoila na hrvatsko tržište uđe tako da kupi malu i relativno nepoznatu tvrtku poput Europa mila?
– Ne mislim da je to čudno. Na hrvatskom tržištu nije bilo baš puno izbora, a Europa mil je bila dobra tvrtka, bez obzira na veličinu. Jednostavno, to je posljedica trenda koji postoji u Hrvatskoj, a to je nedostatak neovisnih tvrtki u sektoru trgovine naftom i naftnim derivatima. Hrvatsko je tržište naftnih derivata trenutačno uređeno tako da bude tržište velikih igrača. Određene zakonske procedure otežavaju malim tvrtkama i neovisnim poduzetnicima da se bave tim poslom. Mislim da to nije dobro. Hrvatskom tržištu potrebna je jača konkurencija i država bi trebala poticati konkurenciju. Jedino na taj način, kroz poštenu tržišnu konkurenciju, porast će kvaliteta, a pasti cijena. Ako je svrha države i vlade da štite javne interese, upravo je to ono što bi trebalo učiniti.

NACIONAL: Ipak, Lukoil nikad ne bi kupio Europa mil da je uspio u namjeri da kupi Tifon ili Energopetrol.
– To baš i nije potpuno točno. Lukoil nikad nije pregovarao o kupnji Energopetrola. Riječ je o običnim medijskim špekulacijama. O kupnji Tifona uistinu smo pregovarali i na kraju nismo uspjeli postići dogovor. Ne mislim da se u tom slučaju dogodilo išta neuobičajeno, kao što se moglo iščitati iz nekih medijskih izvještaja. To je normalan dio biznisa. Na kraju smo kupili Europa mil i imamo planove za značajan razvoje te tvrtke. U sljedećem razdoblju intenzivno ćemo raditi na proširenju naše prodajne mreže. Konačni cilj nam je stotinjak benzinskih postaja u Hrvatskoj. Vjerujem da je to vrlo ostvariv cilj.

NACIONAL: Hoćete li is­klj­u­č­ivo graditi svoju di­st­r­i­b­u­cijsku mrežu ili planirate još neke akvizicije u budućnosti?
– Lukoil će u Hrvatskoj prakticirati oba načina. Osim što ćemo graditi svoju mrežu, jasno je da ćemo razmotriti i mogućnosti kupnje neke od preostalih malih neovisnih kompanija na tržištu. Nažalost, njih ima vrlo malo. To je još jedan dokaz da postoje određeni monopolistički trendovi na hrvatskom tržištu. Male kompanije izlaze iz tog posla jer u ovakvim uvjetima ne mogu rentabilno poslovati i mislim da to nije dobro. Dapače, jak neovisni sektor u biti koristi i velikim multinacionalnim kompanijama kakva je Lukoil. On je korektivni element na tržištu. Upravo pod njegovim utjecajem velike kompanije postaju efikasnije i smanjuju troškove. U Hrvatskoj neovisnih kompanija u sektoru prodaje nafte gotovo i nema, iako to ne koristi gotovo nikome. Država ne ostvaruje poreze koliki bi mogla, a potrošači imaju manje izbora.

NACIONAL: U kojem će smislu dolazak Lukoila promijeniti hrvatsko tržište naftnih derivata?
– Mislim da nije riječ isključivo o dolasku Lukoila. Uskoro će doći do dramatičnih promjena na naftnom tržištu u Hrvatskoj. Hrvatska će uskoro postati članica Europske Unije i vjerujem da će to biti prekretnica. Pod utjecajem EU Hrvatska će provesti nužne reforme, smanjiti birokratski aparat i uvesti stroge europske norme o transparentnosti poslovanja. Lukoil već ima veliko iskustvo u poslovanju na tržištima Zapadne Europe i SAD-a i apsolutno je spreman na te promjene. Dapače, mislim da na slobodnom tržištu naše komparativne prednosti dolaze još više do izražaja.

NACIONAL: Koje su to prednosti?
– Poslovna strategija Lukoila u Hrvatskoj samo je dio naše strategije na globalnoj razini. Želimo što jače iskoračiti u sektor distribucije naftnih derivata. Razlog je vrlo jednostavan. Svaka benzinska postaja na svijetu ostvaruje određenu dodanu vrijednost na derivatima koje proda u odnosu na nabavnu cijenu. Lukoil posjeduje ogromne rezerve sirove nafte i rafinerije golemih kapaciteta koje tu naftu prerađuju u derivate. Logično je pitanje zašto bismo tu dodanu vrijednost koja nastaje u distribuciji prepustili nekome drugom. Jednostavno, želimo napraviti tu nadgradnju i izravno doći do krajnjih potrošača. Lukoilova nafta je na hrvatskom tržištu već jako dugo, ali se prodavala na tuđim postajama. Odlučili smo to promijeniti i sami prodavati svoj proizvod. To je razlog zašto smo kupili Europa mil.

NACIONAL: Budući da ćete razvijati svoju maloprodajnu mrežu, hoćete li surađivati s ostalim naftnim kompanijama u Hrvatskoj?
– Naravno, Lukoil je spreman razmotriti sve prijedloge o suradnji. Mislim da je važno da hrvatska javnost shvati snagu i potencijal Lukoila. Zainteresirani smo za suradnju s regionalnim naftnim kompanijama diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Ako nadležni u Hrvatskoj budu zainteresirani za suradnju, Lukoil je spreman sudjelovati u projektima razvoja distribucijske i rafinerijske mreže. Ali nećemo se nametati, nije nam to prioritet. Mi imamo svoju strategiju poslovanja u Hrvatskoj, a ako dobijemo poziv na suradnju, ozbiljno ćemo ga razmotriti. S druge strane, neki ljudi stalno pokušavaju stvoriti nesporazume između nas i ostalih kompanija na hrvatskom tržištu. Zbog toga još jednom ističem da smo spremni na suradnju sa svim neovisnim tvrtkama, ali i velikim igračima kao što su Ina, Mol ili OMV. To se posebno odnosi na Mol, s kojim imamo razvijenu suradnju i dobre odnose u opskrbi sirovom naftom te s naše strane nema nikakva razloga da se ta suradnja ne nastavi i ubuduće. Poštujemo sve kompanije u Hrvatskoj, a sve informacije koje govore drukčije samo su neutemeljene hipoteze koje plasiraju određeni lobisti i zainteresirani pojedinci.

NACIONAL: Znači, optužbe da je Lukoil predatorska kompanija koja želi uništiti konkurenciju i uspostaviti monopol ne stoje?
– Lukoil nije nikakva predatorska kompanija. Nismo došli u Hrvatsku ratovati bilo s kim, želimo normalno poslovati i surađivati na svim područjima. Siguran sam da u Hrvatskoj trenutačno nema kompanije koja posluje transparentnije od Lukoila. Vjerujem da će to i hrvatska javnost već uskoro prepoznati

NACIONAL: Koliki tržišni udjel planirate osvojiti?
– Vjerujem da ćemo osvojiti između 12 i 15 posto hrvatskog tržišta. Mislim da je to sasvim dovoljno za kvalitetan protok novca. Prvi korak u razvoju Lukoilova brenda u Hrvatskoj bit će rebranding u dvije faze. Prva faza bit će prilagodba znakovlja na postojećim postajama Europa mila, dok ćemo u drugoj rekonstruirati postaje u skladu s Lukoilovim svjetskim standardima. Prodavat ćemo isključivo gorivo visoke kvalitete, koje zadovoljava Euro IV i Euro V standarde. Sve postojeće postaje na kojima se toči gorivo Euro III kvalitete u što kraćem roku ćemo rekonstruirati za prodaju kvalitetnijih derivata.

NACIONAL: Nedavno ste u jednom intervjuu kritizirali najave da će drugi krug privatizacije Ine biti proveden zamjenom dionica s MOL-om. Zašto?
– Nisam ja ništa kritizirao, jer nisam ni u poziciji da kritiziram tuđe odluke. Samo sam iznio svoje mišljenje o tim informacijama koje su se pojavile. Jednostavno mislim da je prije tako ozbiljnih poslova, a privatizacija najveće nacionalne tvrtke to nesumnjivo jest, potrebno provesti široku javnu raspravu o tome jer utječe na svakog hrvatskog građanina, čak i na one koji će tek biti rođeni u budućnosti. Smisao tog posla mora biti taj da se Hrvatskoj osigura dugoročna stabilna opskrba energijom, jer o tome uvelike ovisi i razvoj hrvatskog gospodarstva. Imajući to na umu, postoje određene dvojbe o takvom modelu. Prvo je pitanje kako će hrvatski potrošači profitirati od takve transakcije. Pitanje je bi li se takvim poslovnim potezom osigurala pouzdana opskrba sirovom naftom, što bi dovelo do nižih cijena i sigurnosti pred nepredvidljivim kretanjima cijene nafte na svjetskom tržištu. Drugo je pitanje kako će se takav oblik privatizacije odraziti na državni proračun. Budući da u kombinaciju sa zamjenom dionica nije uključen novac, država neće prihodovati. Treće je pitanje kako će sama tvrtka profitirati od takve transakcije. Što se toga tiče, moje je mišljenje da Ina definitivno ima potencijal da postane važan faktor ne samo u regiji, nego i u Europi. Ina ima rafinerije i naftne terminale na izvrsnim lokacijama, razvijenu distribucijsku mrežu i to su odlični preduvjeti za razvoj. Nedostaje joj samo jedno, a to su nalazišta sirove nafte. Idealna sinergija bila bi kad bi se Ina povezala s nekom od kompanija koja raspolaže vlastitim naftnim izvorima. Tako bi Inini potencijali najviše došli do izražaja. Zbog toga bi trebalo razmisliti o tome može li ovaj model privatizacije Ine osigurati takvu sinergiju.

NACIONAL: U javnosti su se pojavile glasine da Vlada takvim dogovorom želi pomoći MOL-u da se osigura od neprijateljskog preuzimanja koje navodno planira austrijski OMV. Kako to tumačite?
– Nisam čuo te glasine pa mi ih je teško komentirati. Reći ću tek toliko da po mom mišljenju nije posao Hrvatske da se brine o tome što će se dogoditi određenoj tvrtki. Hrvatska bi se trebala brinuti o boljitku svoje kompanije i svojih građana. Po mom mišljenju, nacionalna energetska strategija, a privatizacija Ine vjerojatno je važan dio te strategije, mora biti potpuno transparentna. Ako je to što kažete točno i ako su se pojavile takve glasine, to znači da nije provedena kvalitetna javna rasprava i da javnosti nisu predočeni čvrsti argumenti zašto se kreće u taj posao.

NACIONAL: Je li Lukoil zaintersiran za gradnju terminala za prihvat nafte na jadranskoj obali?
– Strateški gledano, to bi bio dobar potez, ali realnost je drukčija. Zakonski okvir i opća investicijska klima u Hrvatskoj za takvo što nisu povoljni. Vjerujem da će se ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju tržište liberalizirati, a onda će i postojeća skladišta i terminali biti dostupni svima. Sad je situacija takva da je sustav zatvoren za međunarodne kompanije i male lokalne tvtke, a kao što sam već rekao, to ne pridonosi razvoju konkurencije na tržištu.

NACIONAL: Kako tumačite činjenicu da u Hrvatskoj postoji vrlo malo ruskih investicija?
– Otkad sam u Hrvatskoj, ne mogu reći da sam osjetio bilo kakav antiruski sentiment. Ne mislim da se tu radi specifično o Rusiji i ruskom kapitalu. S druge strane, brojni strani poslovni ljudi žalili su mi se na teškoće s kojima su se susreli kad su pokušavali investirati i poslovati u Hrvatskoj. Mislim da je to opći sistematski problem Hrvatske koji nema veze s pojedinom nacijom.

NACIONAL: Ipak, Rusija i Hrvatska pregovarale su o više zajedničkih energetskih projekata kao što su DružbAdria i plinovod Južni tok, a nijedan od njih nije realiziran.
– Teško mi je komentirati zašto neki prethodni projekti o kojima se pregovaralo nisu realizirani. Mislim da će prije ili poslije postati jasno da su Rusija i Hrvatska idealni partneri. Imamo povijesne veze, naši narodi se uzajamno simpatiziraju i na tome treba graditi buduće odnose. Zbog toga smatram da je bitno ponovno pokrenuti dijalog između Rusije i Hrvatske.

Lukoilova nafta za hrvatsko tržišteIako je Lukoil tek kupnjom Europa mila krenuo u osvajanje maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj, njegova nafta u Hrvatskoj prodaje se već dugi niz godina. Značajan dio goriva koji se prodaje na hrvatskim benzinskim postajama uvozi se iz Lukoilovih rafinerija u bugarskom Burgasu i rumunjskom Ploestiju. Obje Lukoilove rafinerije su modernizirane i imaju ukupni kapacitet od 10 milijuna tona godišnje. S druge strane, Inine rafinerije u Sisku i Rijeci već osam godina čekaju modernizaciju

U RH nakon SlovenijeLukoil je još od 2006. godine pregovarao s slovenskim Petrolom o objedinjavanju maloprodajne mreže na Balkanu. Zajednička tvrtka trebala je iamti više od 600 benzinskih postaja na području bivše Jugoslavije. Dogovor ipak nije postignut i to je jedan od razloga zašto su Rusi odlučili sami krenuti u poslovanje na hrvatskom tržištu.