Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup Želimir Puljić u razgovoru za Hrvatski katolički radio ocijenio je u srijedu da je Interpretativna izjava uz Istanbulsku konvenciju prikladna u ovo vrijeme velike napetosti i istaknuo da se Crkva zalaže za dijalog.

O sadržaju intervjua izvijestila je Zadarska nadbiskupija na svojim internetskim stranicama, a u srijedu navečer i mediji pišu kako Crkva podržava Interpretativnu izjavu koju Vlada prilaže uz prijedlog zakona o potvrđivanju tzv. Istanbulske konvencije.

Puljić se u razgovoru osvrnuo na susret s premijerom Andrejem Plenkovićem prošloga tjedna u Zadru tijekom kojega je, navodi, inzistirao na pojašnjenju Interpretativne izjave te rekao kako to može izgledati “prikladna stvar u ovom vremenu velike napetosti”.  Izjava je prikladna osobito zbog toga što kaže da Konvencija “ne sadrži obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka“, rekao je Puljić.

“To je vrlo pozitivno”, ocijenio je.

Rekao je da je pitao premijera ima li ta izjava pravnu težinu te da mu je Plenković odgovorio da ima.

“I kako sam razumio, ona će biti sastavni dio zakona kojim će se usvojiti ratifikacija. Ako bude većina prihvatila. Ako to prihvati, onda je to jedna određena zaštita i ograda koja možda otklanja određeni dio bojazni“, rekao je nadbiskup Puljić.

Rekao je kako mu je drago što u hrvatskom zakonodavstvu već postoji 48 mjera zaštite žena i suzbijanja obiteljskog nasilja, kakve se spominju i u Konvenciji.

Odgovarajući na pitanje zašto je ratifikacija Konvencije potrebna ako mjere već postoje, rekao je kako mu se čini da se radi o logici funkcioniranju u nekom savezu.

“Europska unija je savez u koji se ne ulazi osvajanjem ni prisilom, nego dragovoljnim ulaskom. (…)  Ali kad uđeš unutra, imamo neka zajednička pravila i moramo igrati zajednički (…)  Nisi prisiljen. Ali je neobično ako svi prihvate, a ti ne prihvaćaš. U tom kontekstu, mislim da je Hrvatska tomu pristupila, ne pod prisilom, nego više pod nekim protokolom”, rekao je Puljić.

Napomenuo je i kako Istanbulska konvencija nije bila jednoglasno usvojena u Europskom parlamentu, što objašnjava dvoznačnošću termina koji upućuju na rodnu ideologiju.

“Naša je Vlada u tom kontekstu izdala Interpretativnu izjavu koja možda pokušava i ljudima u Bruxellesu reći: ‘Ovo baš ne dolazi na plodno tlo kod naših ljudi?”, rekao je.

Smatra pozitivnim da se u Izjavi otvoreno kaže da RH smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka.

Ističe da je četiri dana nakon Vladine objave izjave 20. ožujka, isto objavilo i Vijeće Europe u kojem ponavlja slične stavke. I Vijeće Europe je, kaže, objavilo da države nisu obvezne provoditi tu ideologiju niti je uvoditi u svoj sustav formulacijom: “Istanbulska konvencija ne podrazumijeva obvezu pravnog prepoznavanja trećeg spola ili osiguravanja pravnog prepoznavanja istospolnih brakova. Nema obveze da države moraju uključiti u formalno obrazovanje kurikularno edukativne materijale koji se specifično odnose na homoseksualnost i transrodnost”.

“To je tumačenje došlo iz Bruxellesa. Ta informacija na neki način objašnjava da država, iako ratificira, nije obvezna to uvoditi u obrazovni sustav i u pravni sustav. U tom kontekstu mislim da je dobro da je hrvatska vlada izdala tu interpretativnu izjavu”, rekao je Puljić.

Nadbiskup je komentirao i stavove nekih katolika koji smatraju da bi se zastupnicima koji izglasaju konvenciju trebalo uskratiti pričest jer je u suprotnosti s crkvenim naukom.

“Drugi Vatikanski koncil je dao drugo usmjerenje (…)  nećemo više ekskomunicirati i izbacivati (…), već uvjeravati, obraćati, poticati”, ističe nadbiskup.

Predsjednik HBK je komentirao i neka tumačenja da je zbog Istanbulske konvencije došlo do najvećeg razmimoilaženja između predstavnika hrvatske vlasti i Katoličke crkve u Hrvatskoj, od osamostaljenja RH.

“Ne znam bi li se moglo tako radikalno reći da je ovo najveće, ali jest razmimoilaženje koje je uslijedilo radi onoga što smo mi (HBK) u svome priopćenju rekli (…)  upozorili na neke brojeve koji su problematični. A budući da je Vlada, nakon što je riješila ići u usvajanje te konvencije, ipak pripremila tu interpretativnu izjavu, čini se da je ipak osluškivala”, rekao je Puljić.

“Ne bih rekao da je to razilaženje ‘zbogom i adio’, nego možda početak nekog dijaloškog razgovora. A on nam je potreban zaista kao zrak“, istaknuo je mons. Puljić, podsjetivši da je to dobro poručio i kardinal Josip Bozanić u svojoj uskrsnoj homiliji.