Nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić rekao je u nedjelju kako otajstvo uskrsnuća u ljudima budi nadu, smisao i samopouzdanje i poručuje da ljudski život, svi naši životni križevi i padovi, nedaće na osobnom i društvenom planu – ipak imaju smisla.

Predvodeći središnje uskrsno eurharistijsko slavlje u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla Hranić je istaknuo kako je Isusovo uskrsnuće garancija i našega uskrsnuća i da zato u ljudskom životu zadnja riječ nije smrt, nego je to radost uskrsnuća.

Poslije Isusova uskrsnuća i njegova praznoga groba, groblja i grobovi za nas više nisu mjesta na kojima ostavljamo svoje mrtve, već su otada smrt i grobovi most preko kojega se odlazi u vječni život, i mjesto gdje počinjemo konačni dijalog i zajedništvo vječnoga života s Bogom, poručio je u propovijedi nadbiskup Hranić.

Dodao je kako radosna poruka kršćanske svetkovine Uskrsa glasi da čovjek nije stvoren za trulež i ništavilo groba, nego mu Božja ljubav nudi uskrsnu radost u zajedništvu s trojedinim Bogom.

Istaknuo je i kako “vjerovati u uskrsnuće, znači gledati dalje od poteškoća i groba”, a da nam vjera u uskrsnuće daje snage za nadilaženje prizemne logike, u kojoj obično tražimo ono što je nama osobno korisnije, lakše, unosnije i bolje.

“Vjera u uskrsnuće daje nam snagu za čestitost, poštenje, istinoljubivost, pravičnost solidarnost, i dobrotu, makar nam se to neće vratiti. Vjera u uskrsnuće me potiče da praštam i da budem veći od tuđe slabosti, i da nikada na vraćam jednakom mjerom, i da nikada ne uzimam sud u svoje ruke, nego da ga uvijek s povjerenjem prepuštam Bogu”, istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup.

Tako se, dodao je, uskrsna preobrazba, koja nas mijenja, od čovjeka vjernika širi na cjelokupnu kozmičku stvarnost.

Tako svjedočimo snazi Uskrsne preozrabze u nama, koja ima ne samo osobnu, nego i društvenu dimenziju, tako da se i po nama uspije trajno ostvarivati preobrazba cjelokupne crkvene, društvene, gospodarske, političke, medijske i kulturne stvarnosti, poručio je nadbiskup Đuro Hranić.