Nada Šikić predsjednica je nedavno osnovane desne stranke Hrvatsko bilo. Rođena je 1955. u Slavonskom Brodu. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu završila je medicinu i specijalizirala neurologiju. U kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića, uz potporu tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, bila je ministrica rada i mirovinskog sustava. Članica HDZ-a bila je do osnivanja stranke Hrvatsko bilo, u rujnu prošle godine. U razgovoru za Nacional predstavlja tu stranku i iznosi njezin predizborni program, ali iznosi i neke povijesno sasvim netočne teze vezane uz SDSS, o kojem govori s vidljivom netrpeljivošću, dok s druge strane pozitivno govori o osuđenom ratnom zločincu Dariju Kordiću. Sve to zrcali kako diše krajnji rub desne političke scene, čiji predstavnici iz sasvim drugih ideoloških razloga nego ostala opozicija također ne podržavaju aktualno vodstvo HDZ-a predvođeno Andrejom Plenkovićem.

NACIONAL: Kad se u Google tražilicu upiše vaše ime, među prvim rezultatima je informacija da ste članica HDZ-a.

Po statutu HDZ-a, članom te stranke, između ostalog, prestaje se biti učlanjenjem u neku drugu stranku. Nakon učlanjenja u Hrvatsko bilo prestala sam biti članicom HDZ-a. Ali moram priznati kako sam i do tada bila pasivna članica, naime nakon prestanka obnašanja ministarske dužnosti umirovila sam se, bila sam tzv. tihi član. Tu i tamo sam odlazila na sastanke temeljnog ogranka, praktički uopće nisam sudjelovala u radu, jer se nisam slagala s izabranim vodstvom, a ni smjerom kojim ide HDZ. Nadala sam se kako će se vremenom taj smjer promijeniti, ali nije.

NACIONAL: Što ste zamjerali sadašnjem vodstvu HDZ-a?

Osim političkih, svjetonazorskih, međunarodnih i drugih segmenata politike, u čemu se razlikujemo, Andrej Plenković je vrlo autoritarna osoba koja ne dozvoljava bilo kakvo drugačije mišljenje. Nisam osoba koja može mirno klimati glavom na nešto s čime se ne slažem, a ne možete ući u diskusiju o tome. Odmah sam shvatila kako nas dvoje nemamo zajedničke političke interese, tako da je suradnja postala nemoguća.

NACIONAL: Koliko ste dugo bili u HDZ-u?

Članicom HDZ-a sam postala 2003. godine, nakon obrane doktorata, kada su i obveze postale nešto manje.

NACIONAL: Ali HDZ je uvijek imao autoritarne predsjednike: takav je bio Ivo Sanader, u čijem ste se mandatu učlanili, a takav je bio i Franjo Tuđman.

Teško je uspoređivati ili povući paralelu kada je u pitanju upravljanje strankom dosadašnjih predsjednika HDZ-a. Naime, predsjednik Tuđman stranku je vodio u predratno i ratno vrijeme, u vrijeme međunarodnog priznanja tako da je autoritarnost zapravo nužna. Predsjednik Sanader stranku je vodio krajnje autoritarno i odmah ste znali na čemu ste. Na paradoksalan način to je donekle i pošteno, za razliku od aktualnog predsjednika Plenkovića koji stranku vodi na vrlo suptilan autoritaran način, donekle dozvoljava unutarstranačku demokraciju, ali samo do neke razine. Ako pređete granicu slijedi politička ‘’sječa glava’’. Nije slučajno do sada smijenio čak tridesetak ministara. Promjenom radnog mjesta 2007. godine prešla sam u HZMO i počela sam se interesirati za mirovinski sustav. Karamarko me 2013. godine imenovao predsjednicom Odbora za mirovinski sustav HDZ-a. Postojali smo kao vlada u sjeni, vrlo pažljivo smo pratili rad vlade Zorana Milanovića, odnosno resornog ministra Mrsića, tako da sam na mjesto ministrice došla prilično informirana.

NACIONAL: Iz vašeg ministarskog mandata ostala je zapamćena nezgodna situacija: pitali su vas kako se puni proračun, a vi niste znali odgovoriti. Jeste li u međuvremenu saznali?

Nisam znala u prvi trenutak, ali sam se odmah iza toga ispravila. Mislim da je to bilo krajnje zlonamjerno. To su takozvana trik-pitanja, na brzinu postavljena, upravo s namjerom da se zbuni sugovornika znajući da mu to nije struka. To rade zlonamjerni novinari. Osim toga, bio je to moj prvi susret na televiziji, u javnom prostoru. Svi mi iz svojih primanja uplaćujemo u državni proračun, od svake kifle koju kupimo uplaćujemo u državni proračun. Nema dilema otkud se puni proračun.

NACIONAL: Nacional je pisao da Tomislav Karamarko planira pokušaj političkog povratka na predstojećim izborima. Hoće li ići s vašom strankom? Kakvi su vam sada odnosi?

S Karamarkom me veže dugogodišnje prijateljstvo i uzajamno uvažavanje. U više sam navrata razgovarala s njim, međutim Tomo je još uvijek član HDZ-a i još uvijek nije definirao svoj politički program, dakle na koji način misli voditi politiku. Ne mogu vam odgovoriti mogu li i na koji način s njim surađivati sve dok ne iznese svoj politički program. Međutim, s obzirom na moja pozitivna iskustva u dosadašnjem radu s njim, mislim kako sigurno postoji mogućnost suradnje, ako bi se on ponovo aktivirao u politici. Što naravno podržavam i očekujem, ali u ovom trenutku ja o tome nemam informaciju.

NACIONAL: Dakle, stranka se zove Hrvatsko bilo. Na internetu se može naći da postoji i udruga Hrvatsko bilo. Objasnite odnos među njima.

Udruga Hrvatsko bilo je osnovana prije jedanaest mjeseci. Ta udruga, zajedno s udrugama Hrvatski ratnik i Hrvatska mati, osnovala je stranku Hrvatsko bilo.

NACIONAL: Te tri udruge nisu naročito javno poznate. Što rade i čime se bave?

Udruga Hrvatsko bilo, zajedno s udrugom Hrvatskom mati, prije jedanaest mjeseci je organizirala okrugli stol o problematici promjeni spola kod maloljetnika te za očuvanje temeljnih vrijednosti obitelji. To je najuži dio rada te dvije udruge, s tim da je udruga Hrvatska mati krenula kada su ukinuta prava roditelja njegovatelja u gradu Zagrebu.

NACIONAL: Hrvatski ratnik je braniteljska udruga.

Da.

NACIONAL: Kad je osnovana?

Prije dvije i pol, tri godine. Ja sam u upravnom odboru Udruge. Cijeli svoj radni vijek posvećena sam radu s braniteljima. Priključila sam se kad sam vidjela kako imaju sjajan program i ideje, a da ga vrlo teško mogu politički iznijeti. U dogovoru s njima odlučila sam se iz mirovine vratiti natrag u politiku.

NACIONAL: Kako to da se braniteljska udruga osniva trideset godina nakon rata?

Mislim da je to pitanje prije za kolege u HDZ-u, odnosno za one koji već tridesetak godina rade na razbijanju braniteljske populacije. Naravno da je čudno da se neka braniteljska udruga osniva toliko godina nakon rata, ali pravo je pitanje zbog čega se to događa. A odgovor je zapravo krajnje jednostavan. U pitanju je ogromno nezadovoljstvo među braniteljskom populacijom, hrvatski branitelji se osjećaju izigrani, skoro ih se optužuje za destabilizaciju države, od priča kako imaju prevelika primanja do toga da su protežirani i privilegirani u društvu. Što je apsolutno netočno. Stavili su život na kocku kada je bilo najteže, a danas nemaju nikakav utjecaj na politiku, iako je svima jasno kako su njihovi izvorni ideali pogaženi. Dok su se oni borili i ginuli netko je temeljito popljačkao državu, mahom bivše socijalističke elite, zatim lopovska pretvorba, privatizacija, izostanak lustracije. Naravno da to onda stvara stanovitu konfuziju. Možete biti sigurni da je kojim slučajem situacija uređena, nikome ni bi palo na pamet osnivati novu braniteljsku udrugu.

‘Nisam znala da će pismo Darija Kordića biti pročitano na osnivačkoj skupštini moje stranke, da sam znala možda bih to i spriječila’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: U imenu vaše stranke, Hrvatsko bilo, postoji problem značenja. Jeste li svjesni da bi “Hrvatsko bilo”, ovako kako piše, trebalo čitati kao da je nešto hrvatsko nekad bilo, pa sad više nije?

Ime Hrvatsko bilo zajednički je odabrano. Bilo je predloženo još nekoliko naziva, ali je odlučeno baš za ovaj. Mi smo i u našem logu naznačili što to točno znači: bilo je puls. Puls hrvatskog naroda. Dok ima pulsa, čovjek je živ. Uglavnom, smatramo kako smo političko osvježenje na desnom, suverenističkom polju hrvatske politike, pratit ćemo sve aktualnosti u realnom vremenu i na njih reagirati. Kad smo već kod naziva stranaka, odnosno tumačenja koji naziv je dobar a koji loš, recimo što točno znači ‘’Hrvatska demokratska zajednica’’. Kakav je to naziv? Govori sve, a ne govori zapravo ništa. Ili HSLS? Jeste li liberalni ili nacionalni? Kako te dvije odrednice mogu skupa u jedan naziv?

NACIONAL: Hoćete li izaći na predstojeće izbore?

Hrvatsko bilo će ili samostalno ili u koaliciji izići na sve naredne izbore. I na lokalne i na parlamentarne i na europske izbore. Poprilično smo se konsolidirali, pristupaju nam mnogi novi članovi u svim izbornim jedinicama, i u to više sumnje nema.

NACIONAL: S kojim programom? Koja je vaša ponuda biračima?

Aktualna opozicija jako dobro detektira problem, ali ne nudi nikakva rješenja. Naš politički program zapravo je program suvremenog konzervativizma, na tragu politike desnih europskih suverenističkih stranaka, poput onih u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Americi, Austriji, Poljskoj ili Mađarskoj. Moderan hrvatski konzervativizam zapravo je nužan, s obzirom na stanje stvari unutar Hrvatske, ali i unutar EU-a. Naš politički program odgovorit će na aktualna pitanja i izazove i definirati viziju Hrvatske 21. stoljeća. Uvažavajući, razumije se, aktualne političke tendencije u suvremenoj Europi i svijetu. Politika i vrijeme ispred nas ne dozvoljava pisanje ili čitanje definiranih, zaokruženih ili gotovih političkih programa ili smjernica. Živimo u svijetu brzih procesa i još bržih odluka te će u tom smislu Hrvatsko bilo definirati programe i odgovore na mnoga otvorena pitanja. Upravo radimo na stručnim odborima koji će se baviti relevantnim društvenim pitanjima i izazovima, poput razvoja hrvatskog turizma, problematikom proizvodnje i distribucije hrane, energetskom neovisnošću, problematikom sela i OPG-ova, vanjskom i unutarnjom politikom, politikom školstva i financija, infrastrukture, zdravstva, socijale, razvoja kulture i prosvjete. Pitanje globalizacije nameće se kao jedno od ključnih, dok problematiku informatičke pismenosti smatramo jako važnom. Hrvatsko bilo u promjenama mora vidjeti svoje izglede, mogućnosti, opći napredak. Rat je odavno završio, stvorena je slobodna i samostalna Republika Hrvatska, vrijeme je vođenje modernih politika. Za sve treba imati razumijevanja, ali kotač povijesti nikako nije moguće zaustaviti, a još manje vratiti ga natrag. Naša politika mora uvažavati povijesne teme i prijepore, ispravno ih valorizirati, ali budućnost mora definirati naše ponašanje. Reklo bi se, sadašnjošću se upravlja iz budućnosti. Sve to saželi smo i u našoj Deklaraciji koju ćemo uskoro predstaviti javnosti, ona može biti poziv i polazna točka oko koje će se okupiti nama srodne političke stranke.

Osim toga, smatramo nužnim uvođenje obveznog glasovanja, a neizlazak na izbore može biti kažnjavan. Potrebno je uvođenje i elektronskog glasovanja, uz mogućnost dosadašnjeg oblika glasovanja za starije sugrađane koji nisu vični elektronskom obliku komunikacije. Također, cijela zemlja treba biti jedna izborna jedinica. Smatramo i kako bi glavni državni odvjetnik trebao biti biran dvotrećinskom većinom u Saboru ili izravno na izborima. Apeliramo na smanjenje broja saborskih zastupnika, a za sve suštinske promjene funkcioniranja države i društva poticat ćemo referendumske inicijative.

NACIONAL: Na osnivačkoj skupštini Hrvatskog bila pročitan je pozdravni brzojav Darija Kordića, osuđenika za ratni zločin, koji je zazvao božji blagoslov na vašu stranku. U tome ne vidite problem?

Prije svega moramo znati kako je Dario Kordić osuđen temeljem fantomske zapovjedne odgovornosti, dakle instituta do Haškog suda nepoznat u svijetu ratnog sudovanja. Ne, dakle, kao izravni počinitelj zločina nego jer ih, tobože, nije spriječio. Ta je presuda isforsirana i nepravedna, u pitanju je klasično ‘’pakovanje’’: jedan odvjetnički tim drugog haškog optuženika sve je svalio na leđa Darija Kordića, iako su se tijekom procesa javili i Bošnjaci koji su svjedočili u Darijevu korist. Danas imamo inicijativu kojom određeni ljudi traže obnovu procesa jer je sve zapravo totalno bizarno, naime onaj tko je oslobođen nije dobro došao u Bosnu među Bošnjake, a Dario Kordić jest. Imam informaciju kako će i Dario pokrenuti postupak o kojem u ovom trenutku ne želim govoriti. Mislim da bi svatko onaj tko ima ikakve sumnje u Darijev ratni put trebao pročitati neke transkripte svjedočenja određenih haških svjedoka, nakon toga bi im puno toga bilo jasnije. Kad smo već kod tog pitanja, moram napomenuti kako u hrvatskoj vlasti sudjeluje stranka koju je osnovao ratni zločinac.

NACIONAL: Ne razumijem.

SDSS je osnovao Goran Hadžić, ratni zločinac.

NACIONAL: Ne. SDSS nije osnovao Hadžić.

Mislim da jest.

NACIONAL: Nije. Upravo obrnuto. Hadžić možda jest sudjelovao u osnivanju SDSS-a, ali je propao na stranačkim izborima i poslije toga vrlo brzo pobjegao u Srbiju. SDSS je i osnovan zbog toga da u tu stranku ne uđu ratni zločinci. Hadžić nikad nije sudjelovao u politici SDSS-a. Politika te stranke negacija je politike Gorana Hadžića. Uostalom, i vi ste se učlanili u HDZ kada je stranku vodio čovjek koji je surađivao sa SDSS-om, Ivo Sanader. A vaš prijatelj Tomislav Karamarko i danas je član te stranke.

A dopredsjednik je Stanimirović koji je bio vukovarski gradonačelnik tijekom okupacije grada.

NACIONAL: Tu tvrdnju prenose desni portali, ali vukovarski gradonačelnik je bio Slavko Dokmanović, optuženik Haškog suda koji je u pritvoru Haškog suda počinio samoubojstvo prije nego što je donesena presuda. Ali zanima me želite li reći da je SDSS zločinačka stranka?

Hoću reći da SDSS u svakom slučaju asocira naš narod na agresiju koju su Srbija i Crna Gora, zajedno s JNA, izvršile na Hrvatsku.

NACIONAL: Na osnovu kojih istraživanja to tvrdite?

Na osnovu javno dostupnih informacija i komunikacije s ljudima, braniteljima, svih povijesnih podataka koje su iznijeli, istina ne na javnim televizijama jer je tamo potpuno nemoguć pristup, ali ako gledate i slušate recimo profesora Jurčevića, koji je neosporno povjesničar od marke.

NACIONAL: Jurčević nije jedini povjesničar u Hrvatskoj, ali i izrazito je desni povjesničar, i to uopće ne krije. SDSS je, zajedno s HDZ-om, omogućio mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Ne slažemo se. Profesor Jurčević je znanstvenik u najvećim znanstvenim zvanjima.

NACIONAL: Iznio sam povijesne činjenice.

Ni tu se ne slažemo, ali dobro, ne moramo se ni oko čega složiti. To i jest bit demokracije.

NACIONAL: Vratimo se na Kordića. Niste mi odgovorili na pitanje imate li problem s tim što je na osnivačkoj skupštini vaše stranke pročitano pismo čovjeka koji je za težak ratni zločin osuđen na 25 godina zatvora.

To sam već obrazložila. Uostalom, Kordić je odslužio kaznu, slobodan je čovjek, ne vidim problem. Osim toga, puno naših ratnika su pripadnici HVO-a. Mi dobro znamo da se Hrvatska branila i iz Bosne. Oni ne dijele mišljenje ili stavove s Haškim tribunalom. A i vrlo je neobična optužnica za Darija Kordića.

NACIONAL: Znači li to da Hrvatsko bilo ne priznaje presude Haškog suda?

To nisam kazala, ali Dario Kordić je svoju kaznu pošteno odslužio. Nije kukao, iako je znao da ni za što nije kriv. Sada će to pokušati i dokazati, a posredno će možda imenovati i stvarnog krivca.

NACIONAL: Mislite li da se ratni zločinci mogu vratiti u politiku nakon što izdrže kaznu?

On se nije vratio u politiku. Koliko ja znam, upisao je teologiju, završio teološki fakultet i radi na Katoličko-bogoslovnom sveučilištu. Mislim da političkih aspiracija nema. Niti ih je ikada imao. Također moram kazati da nisam znala da će njegovo pismo biti pročitano na osnivačkoj skupštini, da sam znala možda bih to i spriječila. Ne zato što o njemu imam posebno negativno mišljenje, nego stoga što osnivačke skupštine nisu mjesto za takvo nešto.