Nacionalne manjine generalno su nedovoljno zastupljene u udžbenicima, pogotovo konkretne osobe, te postoji tendencija kolektivnim stereotipima vezanim uz povijest međuetničkog konflikta, pokazuju rezultati studije objavljeni u publikaciji koja je predstavljena u utorak.

No, rezultati studije ujedno ukazuju i na pozitivne primjere u promicanju interkulturalnosti i multiperspektivnosti, istaknuto je na predstavljanju publikacije “Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske”.

Voditelj istraživačkog tima za provedbu analize Dejan Stjepanović sa Sveučilišta u Dundeeju iz Ujedinjenog Kraljevstva kazao je da rezultati nisu neočekivani, a studija donosi i preporuke za državne organizacije, škole, izdavače i znanstvenu zajednicu.

Predstavljena studija odnosi se na analizu vidljivosti nacionalnih manjina i predodžbu o njima te kvalitativni kontekst u kojem su predstavljene nacionalne manjine u udžbenicima osnovnih i srednjih škola (gimnazija) u Hrvatskoj, te jesu li usklađene s kurikularnim dokumentima: nacionalnim kurikulumom i kurikulumima relevantnih predmeta).

Analizirani su udžbenici za nastavu na hrvatskom jeziku, državnog programa obrazovanja, i to po dva najzastupljenija udžbenika za predmete Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo.

Analizirane su romska, srpska, talijanska i u manjem opsegu mađarska manjina.

Stjepanović je posebno istaknuo pozitivan primjer u udžbenicima povijesti, to što većina udžbenika za Nikolu Teslu navodi da se radi o hrvatskom i američkom znanstveniku i izumitelju, koji je “podrijetlom Srbin iz Hrvatske” ili o “izumitelju srpskog podrijetla”.

“Takav se pristup zasniva na multiperspektivnosti i potpuno je usklađen s principima nacionalnih i predmetnih kurikuluma, konkretno dijela vezanog za izučavanje fenomena nacionalizma i suživota”, naglasio je Stjepanović.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Anja Šimpraga rekla je da je Vlada prepoznala potrebu za otvaranjem razgovora o ovoj temi te se u sklopu Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. kao posebnu aktivnost obvezala izraditi ovu analizu obrazovne politike u odnosu na doprinos pripadnika nacionalnih manjina hrvatskoj politici, kulturi, umjetnosti, gospodarstvu, znanosti i društvu općenito.

Cilj je da se u budućoj reformi obrazovnih programa značajna imena pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskoj povijesti, kao i datumi i činjenice koje su vezane za njihov doprinos, uključe u kulturnu, obrazovnu i drugu politiku.

Šimpraga je rekla da se nacionalne manjine u javnom prostoru često spominju kao kulturna prednost i bogatstvo naše zemlje, no prečesto svjedočimo da se u dijelu javnosti one predstavljaju negativnim stereotipovima koje pojedini sudionici nastoje prikazati kao društvenu prijetnju.

“Pri tome zanemaruju ogroman obol koje su nacionalne manjine, i njihovi pripadnici, doprinijeli u razvoju suvremene Hrvatske”, istaknula je Šimpraga.

Poručila je da je za izgradnju uključivoga, prosperitetnog i demokratskog društva važno mladima tijekom obrazovanja osvijestiti vrijednosti multikulturnoga društva i prepoznavanja različitosti kao bogatstva, a ne tereta ili prijetnji u društvu.