Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je u srijedu u Saboru da dizanjem nacionalne naknade Vlada želi dodatno zaštiti starije građane koji nemaju uvjete za mirovinu niti druge prihode.

Razlog dizanja naknade nije samo porast troškova života nego činjenica da je nacionalna naknada počela zaostajati za zajamčenom minimalnom naknadom, kazao je Piletić predstavljajući izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim se ta naknada podiže sa sadašnjih 120,71 eura na 150 eura od 1. siječnja 2024.

Izmjenama se ublažavaju i uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalu naknadu, uvjet sa sadašnjih 20 godina neprekidnog boravišta na području Hrvatske od dana podnošenja zahtjeva smanjuje se na 10 godina te se povećava prihodovni cenzus sa 120 na 300 eura po članu kućanstva.

Očekuje se da će time broj korisnika naknade sa sadašnjih 6.900 korisnika narasti na nešto više od 13 tisuća, kazao je ministar.

Najavio je da će se nacionalna naknada za starije osobe isplaćivati na adresu korisnika putem pošte.

Pravo na naknadu imaju osobe starije od 65 godina, koje nisu ostvarile pravo na mirovinu temeljem rada i uplaćenih doprinosa.

Izmjene podržavaju i oporba i vladajući

Tijekom rasprave izmjene i dopune zakona podržali su vladajući i oporbeni klubovi.

SDP-ova Martina Vlašić Iljkić pozdravila je što se napravila analiza i ocjena učinaka Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koji je na snazi od 2020., jer je od podnesenih 14.500 zahtjeva to pravo priznato duplo manjem broju korisnika.

Pozvala je ministra Piletića na analizu učinaka i drugih propisa poput Zakona o socijalnoj skrbi te Zakona o udomiteljstvu. Upozorila je da žene čine većinu korisnika nacionalne naknade (64 posto) poručivši kako to govori i o lošijem položaju žena na tržištu rada. 

Vlašić Iljkić rekla je i da se SDP zalaže da korisnici nacionalne naknade svoje vaučere ostvaruju pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a ne u Zavodu za socijalni rad.

I Renata Sabljar Dračevac (Klub Socijaldemokrati) podržala je smanjivanje broja godina neprekidnog boravišta na području Hrvatske za ostvarivanje prava na nacionalu naknadu te povećanje prihodovnog cenzusa jer su to, kako je rekla, bili najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu.

Silvano Hrelja (Klub HNS i neovisnih zastupnika) pozdravio je što je u izmjenama zakona dodana iznimka vezana uz korištenje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe u slučaju raskida ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Izvijestio je i da će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima od danas biti u javnoj raspravi tj. savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

Poručio je kako je cilj tog instituta dugotrajna skrb o starima i nemoćnim osobama, a ne mešetarenje nekretninama i njihovo sticanje.

Pozdravivši podizanje nacionalne naknade za starije osobe Jelena Miloš (Možemo!) rekla je kako je to i dalje niže od zajamčene minimalne nakade koja iznosi 172 eura. Stoga, smatra, za dio starijih osoba je bolje koristiti zajamčenu minimalnu naknadu jer su uz nju vežu i neka dodatna prava poput naknada za troškove stanovanje te pravo na ogrjev.