U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu u petak je predstavljen projekt “Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku” koji je ta knjižnica pokrenula radi edukacije i senzibiliziranja svojih korisnika, poglavito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, prirodnih bogatstava kao važnog elementa hrvatske kulturne baštine.

Projektom “Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku” NSK otvara svoj prostor javnosti radi promicanja zaštite i očuvanja okoliša i prirode te edukacije, istaknula je glavna ravnateljica NSK u Zagrebu Tatijana Petrić. Rekla je da je taj projekt nastavak njihovog “zelenog djelovanja” jer su 2012. u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj, u svom korisničkom prostoru na 4. katu otvorili “Zelenu knjižnicu energetske efikasnosti (ZeeK)”.

Kroz novi projekt “Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku” NSK će predstaviti javnosti tematski vrijedna   ostvarenja iz svojeg fonda, rekla je Petrić. Objasnila je da NSK posjeduje bogat opus građe o toj temi – doktorske disertacije, magistarske radove, novine, publikacije, monografije te zakonske i druge pravne akte. Popularizirat će programe organizacija za zaštitu i očuvanje prirode, prezentirati rezultate  znanstvenih istraživanja, stručne radove i td. “Zadatak je u Knjižnicu privući što veći broj korisnika i zainteresirane javnosti i kroz njihovo sudjelovanje u odabranim programima ‘usaditi im’ nove vrijednosti i navike”, kazala je Petrić.

Na 3. katu NSK prvi se predstavljaju nacionalni parkovi Risnjak, Paklenica i Krka te Park prirode Kopački rit. Oni će u idućih šest mjeseci, kroz građu iz fonda NSK i izloške iz fonda parkova te tematskim predavanjima.

Petrić je rekla da je 2011. s istim ciljem Društvo bibliotekara Istre pokrenulo projekt “Zelena knjižnica” i od tada je u Istri održano 125 aktivnosti s preko 6000 korisnika, a projekt se ubrzo proširio i na druge županije. Osnivanjem Radne grupe za zelene knjižnice pri Hrvatskom knjižničarskom društvu 2014. i pokretanjem nacionalne akcije Pokrenimo zelene knjižnice, u projekt se uključilo više od 70 knjižnica. Takve radne grupe djeluju i pri Međunarodnom savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), te Hrvatskom knjižničarskom društvu.