Nacional doznaje koje će sve poteze u predizbornoj godini povući predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i koje su neke od ključnih reformi koje planira uvrstiti u svoj predizborni program. Nakon pobjede na predsjedničkim izborima, HDZ je od ovog tjedna sa svojim koalicijskim partnerima započeo intenzivan rad na dovršetku i finalizaciji gospodarskog programa koji mora biti gotov do lipnja, a izrađuje se u suradnji s münchenskim CES-IFO institutom.

[quote_box_center]

• Nakon pobjede na predsjedničkim izborima, HDZ je od ovog tjedna sa svojim koalicijskim partnerima započeo intenzivan rad na dovršetku i finalizaciji gospodarskog programa koji mora biti gotov do lipnja, a izrađuje se u suradnji s münchenskim CES-IFO institutom

• MEĐUTIM, IZA ZATVORENIH VRATA Karamarko je s koalicijskim partnerima načelno dogovorio glavni smjer za provođenje najvažnijih poteza, a oni se mogu oblikovati u četiri cjeline – porezna reforma, teritorijalni preustroj, reforma mirovinskog sustava i reforma zdravstvenog sustava

• Podršku Karamarku za provođenje takvih mjera daju i njegovi koalicijski partneri. Dapače, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor nedvosmisleno je u izjavi za Nacional poručio: “Svatko tko želi vlast mora biti spreman provesti reforme.”

[/quote_box_center]

09.01.2015., Zagreb – Tomislav Karamarko izlazi iz Francuskog veleposlanstva gdje se je upisao u knjigu zalosti. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ključan u tom programu bit će odgovor na pitanje koje točno reforme HDZ planira poduzeti ako preuzme vlast. Jer ono što je svima jasno, bez dubinskih reformi Hrvatska neće izići iz krize. Ali u izbornoj godini nije baš oportuno pričati o reformama. Vlada je već potvrdila da reforme u zadnjoj godini mandata neće provoditi. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko takvu je odluku oštro napao, no ni u jednom svom javnom istupu nije precizirao koje bi to točno reforme proveo HDZ, kako ih misli provesti i koji bi bili učinci.

MEĐUTIM, IZA ZATVORENIH VRATA Karamarko je s koalicijskim partnerima načelno dogovorio glavni smjer za provođenje najvažnijih poteza, a oni se mogu oblikovati u četiri cjeline – porezna reforma, teritorijalni preustroj, reforma mirovinskog sustava i reforma zdravstvenog sustava. Zasad svi detalji još uvijek nisu potpuno razrađeni, ali ono što Karamarko želi jest smanjenje poreza u kontekstu rasterećenja privatnog sektora i poticanja izvoznika, kako bi u što kraćem roku postigao gospodarski rast i rast zaposlenosti. Zbog toga će fokus u prvih nekoliko mjeseci biti usmjeren na mjere za olakšavanje poslovanja malim i srednjim poduzetnicima koji bi, po uzoru na njemački model, trebali biti glavni motor za razvoj Hrvatske.

“Pogledajte samo Njemačku koja nam je uzor”, govori jedan od članova užeg tima za izradu programa, “cijela država ima možda 100 korporacija, ali zato ima stotine tisuća malih i srednjih poduzetnika koji često djeluju i kao kooperanti tih velikih korporacija. Na taj je način Njemačka uspjela sačuvati svoju industrijsku sferu. Ono što moramo napraviti je potaknuti ljude koji žele proizvoditi i stvarati da ostaju u svojim malim sredinama i ne odustaju od svojih obrta i poduzeća. U tom smislu treba potpuno fleksibilizirati Zakon o radu kako bi se omogućile sve vrste zapošljavanja, makar i na tri dana.,”

Podršku Karamarku za provođenje takvih mjera daju i njegovi koalicijski partneri. Dapače, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor nedvosmisleno je u izjavi za Nacional poručio:

“Svatko tko želi vlast mora biti spreman provesti reforme. A ja sam uvjeren da je Karamarko na to spreman. U suprotnom, imat ćemo scenarij Grčke. Kako se to ne bi dogodilo, sljedećih nekoliko mjeseci moramo napraviti dobar gospodarski program i ne smijemo napraviti nikakve greške. Ljudi moraju povjerovati da nakon izbora uistinu dolaze reforme. A koje će to biti reforme, najavit će svi koalicijski partneri zajedno.”

No pritom je jasno da će glavnu riječ imati HDZ. U vodstvu stranke već su pokazali da nemaju namjeru ništa prepustiti slučaju. Zbog toga su odlučno odbacili i špekulacije da bi jedan od ključnih resora, onaj gospodarski, mogli prepustiti koalicijskom partneru, konkretno HSLS-u, s obzirom na to da se njihov član Josip Budimir spominjao kao jedan od najizglednijih kandidata za budućeg ministra gospodarstva.

“Ne dolazi u obzir da gospodarstvo ikome prepuštamo. Gospodarstvo će biti najvažniji resor i tu mora doći naš najjači i najspremniji čovjek”, rekao je za Nacional izvor iz vrha HDZ-a blizak Karamarku. Drugim riječima, HDZ ne želi dopustiti situaciju kakvu SDP ima s HNS-om koji u Milanovićevoj Vladi drže resor gospodarstva. O tome tko će biti budući ministar gospodarstva, nitko ne želi govoriti, čak ni neslužbeno.

“Ne želimo prerano izlaziti s imenima jer bismo samo otvorili prostor za nepotrebne napade ili sukobe. Međutim, ima dosta sposobnih i spretnih ljudi koji nisu medijski u prvom planu, a uspješni su u raznim korporacijama i na fakultetima. Oni dosad nisu imali priliku, a zaslužuju je dobiti”, kaže Nacionalov izvor iz HDZ-a. Iz njegovih bi se riječi možda moglo zaključiti da zapravo nitko od imena koja su se dosad spominjala u javnosti, poput recimo profesora Marka Kolakovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji i vodi HDZ-ov Odbor za gospodarstvo, ili profesora Đure Njavre koji je jedan od glavnih HDZ-ovih gospodarskih stratega, neće biti budući ministar, odnosno da je sve još uvijek podložno promjenama.

Kako bi izbjegli nepotrebne konfrontacije, u koaliciji ili u medijima, u HDZ-u nisu skloni govoriti ni o detaljima reformi. Neiznošenje detalja gospodarskog programa i plana reformi HDZ-u ostavlja dovoljno manevarskog prostora za taktiziranje i eventualne promjene u hodu.

NO ISTO TAKO, U JAVNOSTI BI SE MOGAO STEĆI DOJAM da je njihov plan reformi samo “šarena laža”, kako je govorila ministrica Milanka Opačić o predsjedničkom kandidatu Ivanu Viliboru Sinčiću. Naime, nije iz SDP-a nego baš suprotno, iz HDZ-a stiglo prvo upozorenje da se ta stranka ne priprema dovoljno ozbiljno za težak posao koji joj slijedi ako želi preuzeti vlast. Takav alarmantni apel uputila je krajem rujna prošle godine Martina Dalić, bivša HDZ-ova ministrica financija koju mnogi smatraju vrsnom financijskom stručnjakinjom. Da je zbog oštrih riječi ne bi izbacili iz stranke kao i Jadranku Kosor, Martina Dalić sama je istupila iz stranke i HDZ-u zadala poprilično snažan udarac. Najviše Karamarku kojeg je i osobno, na stranačkim sastancima, navodno upozoravala da bi se trebao manje baviti povijesnim pitanjima, a više fokusirati na plan reformi. U intervjuu prilogu Obzor Večernjeg lista Martina Dalić je izjavila:

“S obzirom na dubinu krize mene je zanimalo s kojom se odlučnošću obavljaju pripreme za preuzimanje vlasti, pogotovo jer sadašnja vlada ima katastrofalne rezultate. Smatrala sam da te pripreme moraju poći od jasne dijagnoze stvarnih uzroka krize, financijskih ograničenja koja proizlaze iz već previsoke zaduženosti i biti fokusirane na mjere koje imaju snagu rješavati stvarne uzroke krize. Oblikovanje reformi i priprema za njihovo provođenje trebali su biti najvažniji sadržaj priprema za preuzimanje vlasti. Pokušavala sam određenim inicijativama stvoriti reformski sadržaj, ali su mi brojni primjeri pokazali da moje ideje nisu zaživjele u stranci. Izgubila sam vjeru da osobno mogu nešto bitno promijeniti. Reforme, tj. stvarne promjene načina rada institucija, promjene ponašanja, promjene odnosa prema državi i očekivanja od države ne može provesti pojedinac. Za to je potreban snažan tim koji radi na zajedničkoj platformi. HDZ se s pravom diči svojom državotvornošću. Nakon šest godina krize državotvornost za mene znači odlučno, beskompromisno pripremanje rješenja koja će Hrvatsku izvući iz ekonomskog ponora, bez obzira na to koliko ta rješenja bila teška, komplicirana i koliko mogu pogoditi neke interesne skupine. Demonstraciju takve vrste državotvornosti nisam vidjela.”

GLAVNE PORUKE MARTINE DALIĆ bile su da treba usuglasiti mjere kojima bi se smanjila državna potrošnja koja proždire gotovo 50 posto BDP-a u Hrvatskoj, s obzirom na to da se Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Zato je poručila da bi, s obzirom na težinu i dubinu krize, programi i strategije stranaka trebali biti puno jasniji i razrađeniji nego što je to do sada bio slučaj. “Ti programi trebali bi pokazati kako će se neki plemeniti i vrijedni ciljevi, kao što su poticanje poduzetništva ili povećanje životnog standarda, zapravo postići. Moramo znati kako, kojim mjerama i na koji su način te mjere uklopljene u ograničenja koja proizlaze iz financijske situacije, obveza prema EU, procedure prekomjernog deficita i sl. Isto tako ako netko kaže da će smanjiti proračun za 19 milijardi, kažem super. Ali pitam opet kako.”

Tjedan dana nakon Martine Dalić intervju Obzoru na vlastiti zahtjev dao je i Karamarko. Pokušavajući demantirati Martinu Dalić, on je u tom intervjuu iznio neke općenite mjere koje planira poduzeti ako HDZ dođe na vlast, od prilagodbe hrvatskog gospodarstva tržištu EU, izmjene Zakona o radu, reforme poreznog sustava u cilju ukupnog poreznog rasterećenja, reforme državne uprave radi povećanja efikasnosti, reforme lokalne samouprave. Međutim, iz onog što je rekao proizlazi da Karamarko planira provesti reforme “čarobnim štapićem” jer nigdje ne planira ništa rezati.

“Zar uistinu itko od mene očekuje da iziđem s programom izlaska iz krize koji je usredotočen samo na rezanje deficita?“, pitao se Karamarko u tom intervjuu i dodao: “Zar bismo trebali udariti po mirovinama, koje se iz proračuna financiraju sa 17 milijardi, potom rezati troškove zdravstva i plaće zaposlenih u državnoj upravi, pa još malo uzeti socijali te, na kraju, još podignuti PDV ili neki drugi porez i onda tvrditi da smo riješili deficit? Da, ali za koliko dugo? Pad potrošnje i prihoda doveli bi do još većeg deficita, a ionako siromašne ljude unesrećili bismo još više.”

KARAMARKO JE U TOM I U DRUGIM ISTUPIMA iznio i da se protivi monetizaciji i porezu na nekretnine. U intervjuu Jutarnjem listu 25. listopada 2014. rekao je da neće ukidati županije. Jasno, ukidanjem županija HDZ bi si izbio moćnu polugu vlasti iz ruke jer u pravilu oni velikim dijelom pobjeđuju u izborima za župane. Dakle, teritorijalni preustroj, kako ga je zamislio Karamarko, svest će se na ukidanje nekih općina koje se ne mogu same financirati ili na to da te općine vode načelnici volonteri.

Jedan od prijedloga u gospodarskom timu HDZ-a, kad je riječ o funkcioniranju lokalne samouprave, svakako je veća financijska decentralizacija. U HDZ-u ističu da je sadašnja Vlada umjesto obećane decentralizacije učinila upravo suprotno. No konkretno rješenje za provedbu decentralizacije tek treba osmisliti.

Neke od također načelnih točaka iz gospodarskog programa HDZ-a koje je iznio Karamarko bili su i projekti koje planiraju pokrenuti, od ulaganja u željeznički promet, luke, logističke i distributivne centre do reindustrijalizacije, ulaganja u sustave navodnjavanja i zaštite od poplava, čime bi se trebao potaknuti rast poljoprivredne proizvodnje. Poticalo bi se i turizam te razvoj informatičkih i digitalnih tehnologija. Jedna od okosnica HDZ-ova programa je bolje iskorištavanje fondova Europske unije. Kroz to planiraju već u prvih nekoliko mjeseci ostvariti gospodarski rast.

Sve to jako lijepo zvuči, ali realno stanje je malo drugačije. Od mjera koje predlaže HDZ država neke već provodi, prvenstveno u segmentu poticanja malog i srednjeg poduzetništva te formiranju poduzetničkih zona. Što se tiče uklanjanja administrativnih barijera, neke su sredine, poput recimo Međimurske i Varaždinske županije, odlični primjeri kako se građevinske dozvole, kad to vlast želi, mogu izdati i u jednom danu. S druge strane, u pojedine sredine investitori naprosto ne žele doći zbog neizvjesne situacije, a jedan od najzornijih primjera je Grad Vukovar. Podizanje napetosti oko ćiriličnih ploča i formiranje raznih stožera, u čemu je jednu od glavnih uloga odigrao upravo HDZ, nije radna klima kakvu zamišljaju investitori. Naravno, očekuje se da će sve te tenzije splasnuti jednom kad HDZ dođe na vlast jer onda valjda više nikakvi “jugofili” neće ugrožavati opstojnost ove države.

A taktika s “jugofilima” u svakom je slučaju uspjela. Karamarko je prvo počeo raspredati priče o Josipu Brozu Titu, komunistima, Kevinim jamama i slično, a onda je optužio predsjednika na odlasku Ivu Josipovića da je on taj koji, eto, s pričama o Titu, želi podijeliti jadni narod. No iz pobjede Kolinde Grabar-Kitarović, koja je dobila izbore na umjerenoj retorici, u HDZ-u su shvatili da se izbori ipak dobivaju u centru. Osim toga, pobjeda je ipak bila vrlo, vrlo tijesna. Zbog toga je u stožeru HDZ-a odlučeno da će i Karamarko ubuduće promijeniti svoju retoriku. To je Nacionalu potvrdio izvor iz vrha HDZ-a blizak Karamarku.

“U sljedećih desetak dana pripremit ćemo strategiju kampanje za parlamentarne izbore, naših nastupa kao i nastupa naših koalicijskih partnera. Karamarko će mijenjati retoriku. Nema više ideoloških priča. Samo ono što se tiče gospodarstva i unapređenja života naših građana”, kaže Nacionalov sugovornik. A zašto je onda dosad Karamarko svoje nastupe temeljio upravo na ideološkim temama i temama iz prošlosti?

“TO SU BILE PORUKE IZREČENE uglavnom na našim skupovima i upućene našim članovima koji su se trebali mobilizirati. Cilj su bili naši birači, morali smo izići pred njih tako da se jasno kaže da se HDZ nije odrekao Tuđmana. Sada, kad smo to utvrdili, idemo tražiti rješenja za izlazak iz krize. To i naši članovi i birači od nas traže”, kaže visoki izvor iz HDZ-a. Ono što će HDZ pokušati je daljnje proširenje koalicije. Ostalo je nekoliko njima bliskih manjih lokalnih stranaka koje bi rado vidjeli u koaliciji, a tu su i Ruža Tomašić sa svojom novom strankom Hrvatskim konzervativcima te HDSSB. No Ruža Tomašić već je poručila da će na izbore izaći samostalno, a što će se događati s HDSSB-om nakon izlaska Branimira Glavaša iz zatvora veliko je pitanje.

HDZ-u još ostaje prostor za razgovor s Radimirom Čačićem, kojeg je Milanović odbacio zbog odnosa s HNS-om i Vesnom Pusić. A tu je i Milan Bandić sa svojom nezavisnom listom te Ljubo Jurčić sa strankom Novi val. No riječ je o novim strankama koje prirodno nisu naklonjene HDZ-u, a na izbore će najvjerojatnije pokušati ići samostalno ili u nekim drugim kombinacijama. U HDZ-u će svakako moći naći odgovor i na pitanje sve većeg izazova koje predstavljaju birači koji bi se mogli okrenuti strankama poput Živog zida ili Radničke solidarnosti. U svakom slučaju, do svog cilja o postizanju “komotne većine” u Saboru te stabilne Vlade Karamarko mora prijeći još vrlo, vrlo dalek put.