Članak je nastao u okviru programa Balkan Fellowship for Journalistic Excellence, uz podršku ERSTE Foundationa i Open Society Foundations, u suradnji s Balkan Investigative Reporting Networkom

Smjena generacija na dominantno sekularnom Kosovu pokazala je da tamošnja omladina nije imuna na islamsku radikalizaciju. Među onima koji odlaze na istok da bi se pridružili ISIL-u nalaze se i žene

Budući da su Sjedinjene Države pomogle Kosovu da se otrgne kontroli Srbije, Kosovo se ubraja među europske zemlje s najizraženijim proameričkim stavovima, Ipak, smjena generacija u toj dominantno sekularnoj zemlji pokazala je da tamošnja omladina nije imuna na islamsku radikalizaciju. Među onima koji odlaze na istok da bi se pridružili ISIS-u nalazi se i nemali broj žena. Laura Hyseni bila je tipična kosovska tinejdžerica koja se sastajala s prijateljicama u kafićima i klubovima i nije činila ništa što bi zabrinulo njezine dobro situirane i slobodoumne roditelje.

“Pozivala je taksi da bi otišla u grad vidjeti se s prijateljicama. Nosila je odjeću kakvu nose njezine vršnjakinje, nekad kratku suknju, nekad traperice. Pratila je modu”, kaže Faik Uksmajli, za čijeg sina Arbnora se Laura udala.

Oči mu se pune suzama dok se prisjeća, sjedeći na drvenoj stolici na balkonu kuće u Gornjem Nerodimlju, siromašnom selu u plodnoj ravnici koja okružuje Uroševac, po veličini treći grad na Kosovu. U blizini je i američka vojna baza Bondstil.

Uksmajili kaže da su Arbnor i njegov mlađi brat Albert bili druželjubivi i otvoreni mladi ljudi, slični Lauri. A onda su se prošle godine iznenada svi troje promijenili.

“Seoski imam i njegova žena su im u nekoliko mjeseci isprali mozak”, kaže on.

PREKINULI SU KONTAKTE sa starim prijateljima i postali ortodoksni muslimani. Arbnor je pustio bradu i počeo nositi skraćene hlače, što je znak raspoznavanja za neke fundamentaliste. Neprestano je govorio o Šamu, što je termin koji vjernici koriste za regiju Sirije.

Laura, još u ranim dvadesetim godinama majka dvoje djece, pokrila se crnom burkom od glave do pete. Prestala je izlaziti iz kuće i gotovo ni s kim više nije razgovarala.

“Odjednom se više nije htjela rukovati s rođacima”, kaže Uksmajli. “Nisam mogao prepoznati svoju djecu. Govorili su da treba pomoći našoj braći u Siriji, da su pravi muslimani potpuno posvećeni religiji. Ali najviše sam se zabrinuo kad su rekli da Bondstil treba dignuti u zrak.”

“Pokušavao sam im objasniti da su Sjedinjene Države pomogle Kosovu”, kaže on. “A onda sam shvatio da se spremaju otići u Siriju.”

U očajničkom pokušaju da ih spriječi, otišao je u policijsku stanicu i prijavio ih.

“Tražio sam sto puta da im oduzmu pasoše, ali policija ništa nije učinila. Moja djeca su odletjela iz Prištine u Tursku i potom prešla sirijsku granicu.”

To je bilo u kolovozu 2014. Sljedeća godina bila je još gora.

• SUSJEDNE ALBANIJA I MAKEDONIJA suočavaju se sa sličnim problemom radikalizacije, kao i Bosna na sjeveru, ali kosovska policija tvrdi da Kosovo drži neslavan rekord po broju novih regruta ISIL-a po glavi stanovnika

Laura je jedna od sve brojnijih žena s Kosova koje su odlučile da će se priključiti radikalnoj militantnoj grupi ISIL-u u Siriji i Iraku. Mnoge od njih još su tinejdžerice.

Neke od njih, poput Laure, odlaze na put prateći muževe čije radikalne stavove podržavaju, ali mnoge odlaze, ili barem pokušavaju otići, same. Veoma mali broj njih se vratio.

Taj trend zabrinjava vlasti na Kosovu. Prema izvještajima policije, oko 300 muškaraca i 42 žene napustili su tu dominantno muslimansku zemlju s 1,8 milijuna stanovnika, da bi se pridružili ISIL-u što je, uz obližnju Bosnu, najveći broj po glavi stanovnika u čitavoj Europi.

Mnoge od tih priča slične su pričama iz drugih zapadnih zemalja – pobuna protiv roditelja i njihovih stavova, indoktrinacija u rukama radikalnih vjerskih lidera i opsesija internetom.

Iako se 90 posto Kosovara danas izjašnjavaju kao etnički Albanci i muslimani, starija generacija odrastala je u socijalističkoj Jugoslaviji u kojoj su ljudi posvećeni vjeri bili malobrojni. Novi ustav dosljedno je sekularan.

POSLIJE SUKOBA KRAJEM DEVEDESETIH GODINA zapadne zemlje većinom su podržale autonomiju Kosova u odnosu na Srbiju, a zatim i neovisnost proglašenu 2008., što je veliki dio lokalnog stanovništva uvjerilo da se njihovi najveći saveznici nalaze u Washingtonu i Bruxellesu.

Ali u isto vrijeme rastao je utjecaj islamskih grupa. Poslije rata na Kosovu pojavile su se vjerske humanitarne organizacije iz arapskih zemalja koje su ponudile satove engleskog i poduku za rad na računalu – uz proučavanje Kurana. Mnogi mladići prihvatili su ponuđene stipendije za obuku imama i otišli u Saudijsku Arabiju, Egipat i ostale zemlje.

Žene pod hidžabima i burkama i muškarci skraćenih hlača i nepodšišanih islamskih brada postali su uobičajen prizor.

Kosovo je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi – više od trećine stanovništva je nezaposleno – ali Faik Uksmajli koji pripada sloju dobrostojećih i zapošljavao je oko 40 ljudi u firmi koja proizvodi drvene stolice, kaže da u slučaju njegove obitelji siromaštvo nije utjecalo na odluke.

Uvjeren je da su njegove sinove i snahu radikalizirali seoski imam Nehat Hiseni i njegova žena.

NOVA SEOSKA DŽAMIJA uzdiže se ispred Uksmajlijeve kuće i njegove stare radionice u susjednoj zgradi, okružena blatnjavim ulicama. Imam Hiseni, čovjek u ranim tridesetim godinama, živi odmah iza ugla.

Kad smo ga pronašli, stajao je u dvorištu ispred kuće i držao kćerkicu u naručju. Prvo je odbijao razgovarati, ali onda je progovorio i odlučno odbacio sve optužbe.

“Samo jednom sam sreo Faikova najmlađeg sina. Čak mu se ni imena ne sjećam. Došao je pitati me o pravilima za molitvu jer se navodno spremao na put u Njemačku. Sve drugo što njegov otac kaže je laž”, tvrdi on. Njegova supruga nikada nije ni srela Lauru.

Hiseni, koji je Kosovar, izjavio je pred nadležnim organima da nema nikakve veze s odlaskom tih troje ljudi.

• POSLIJE RATA NA KOSOVU pojavile su se vjerske humanitarne organizacije iz arapskih zemalja koje su ponudile satove engleskog i poduku za rad na računalu – uz proučavanje Kurana

“Ispitivala me je policija, a dao sam izjavu i pred Islamskom zajednicom Kosova”, dodao je on. Islamska zajednica upravlja džamijama i imenuje imame koji se u ovakvim situacijama koriste kao žrtveni jarci, tvrdi Hiseni.

Na pitanje je li ikada govorio o Siriji u svojim propovijedima u džamiji, Hiseni odgovara: “Ne, nikad. Ima drugih tema o kojima razgovaram s vjernicima.”

Uksmajli nam govori kako je nakon što su ga sinovi kontaktirali da mu saopće da se pridružuju ISIL-u, prodao svoje poduzeće da bi imao novac za put. Odlučio ih je pronaći i vratiti.

Potrošio je 30.000 eura – uglavnom plaćajući posrednike – da bi ušao na teritorij ISIL-a. Otputovao je preko istočne Turske u Mosul na sjeveru Iraka, a onda u Alep u Siriji, gdje je pored puta viđao spaljene kuće i razbacane leševe. Ali nije dobio odobrenje za posljednju fazu puta i ulazak u logor militanata za koji je vjerovao da je novi dom njegove djece. “Ljudi iz ISIL-a nisu mi dozvolili da se približim ratnoj zoni. Nisam uspio pronaći djecu”, kaže on.

KAD SE VRATIO KUĆI, stigle su loše vijesti od Laure s kojom je u kontaktu putem interneta. Arbnor je poginuo u zračnom napadu u Iraku, a drugi sin Albert teško je ranjen. Ipak, on i dalje pokušava kući vratiti Lauru i dvojicu svojih unuka, starih sada dvije i četiri godine.

Stručnjaci kosovskih sigurnosnih službi kažu da žene s Kosova koje se pridružuju ISIL-u većinom tamo odlaze s muževima koji se žele boriti, kao što je učinila Laura. Ipak, postoji određen broj žena koje odluku o polasku na put donose same, vjerujući da im je to sveta dužnost.

“Žene iz te grupe žele aktivno pridonijeti borbi i pod snažnim su utjecajem krugova koji vrše regrutiranje”, kaže Florin Qehaja iz Kosovskog centra za sigurnosne studije.

Usama Hasan, istraživač Fondacije Quilliam, londonske ekspertne organizacije koja se bori protiv radikalizacije, izjavio je da neke žene tragaju za utopijom, dok druge jednostavno traže muža.

“Neke tvrde da su borci ISIL-a jedini pravi muškarci, dok su oni koji se bave podučavanjem ili ostaju u zapadnim zemljama, kukavice ili prodani materijalisti”, kaže on.

Qamile Tahiri otišla je u Siriju sa suprugom, ali tamo se sama izborila za poziciju unutar ISIL-a.

Kosovska policija pokazala nam je fotografiju koja, kako tvrde, prikazuje tu dvadesettrogodišnju ženu, odjevenu u crno, kako se razmahuje automatskom puškom negdje na liniji fronte u Siriji.

Izvor iz snaga sigurnosti koji je želio ostati anoniman, obavijestio nas je da ona sada upravlja ženskim logorom ISIL-a u Siriji i da je veoma uspješna u regrutiranju Albanki putem internetskih medija.

“U logoru kojim upravlja nalaze se desetine žena i djevojaka s Kosova, iz Albanije i Makedonije”, tvrdi izvor.

TA MAJKA DVOJE DJECE potječe iz Mitrovice, grada na sjeveru Kosova koji je podijeljen etničkim linijama razdvajanja i u kojem je zabilježen veliki broj nasilnih sukoba između etničkih Albanaca i Srba.

Među njenim objavama na Facebooku mogu se vidjeti fotografije na kojima pozira s kosovskim suprugom Besimom koji je, prema izjavama policije, navodno poginuo. Poslije njegove smrti ona je odlučila ostati u Siriji.

Njezini rođaci iz sela Šipolje odbili su dati izjave za ovaj članak, kao i prijateljice iz djetinjstva koje su rekle da ne žele tako uznemiravati njezina oca.

• ‘TRAŽILI SU PASOŠ ZA KĆER, a kada su ih pitali zašto im je potreban, rekli su da idu u Crnu Goru raditi. Nisu se javljali tjedan dana. Onda su nazvali i rekli da su u Siriji’, govori o slučaju svoje kćeri Iljaz Ajdini

Saznanja o mladim ženama koje se priključuju ISIL-u ili drugim radikalnim grupama u Siriji, šokirala su mnoge Kosovare. Roditelji uglavnom tvrde da nisu znali što se sprema i da su užasnuti.

Kao i muškarci koji polaze tim putem, one su se u formativnim godinama iznenada okrenule religiji, a izvori iz sigurnosnih krugova smatraju da je presudan utjecaj predavanja i materijala koje pronalaze na internetu.

Uzbunjeni tim otkrićima predstavnici vlasti poduzimaju akcije protiv navodnih propovjednika radikalizacije koji stvaraju ljude poput Lavdrima Muhaxherija, borca ISIL-a koji se nalazi visoko na listi traženih terorista američkog Državnog tajništva.

U ožujku 2015. parlament je sudjelovanje u sukobima u inozemstvu stavio izvan zakona i predvidio kaznu zatvora do 15 godina.

Krajem 2014. policija je zatvorila 14 arapskih nevladinih organizacija koje su dugo bile prisutne na Kosovu zbog sumnji da su u bliskim vezama s radikalnim islamskim grupama.

U jednoj od najvećih takvih operacija na Balkanu uhapšeno je 78 ljudi, uključujući 11 imama, zbog sumnje da su regrutirali Kosovare za ISIL. Kasnije su svi pušteni na slobodu, ali protiv nekih se još uvijek vodi istraga.

“Neki imami su iz bliskoistočnih zemalja donijeli ekstremističke i netolerantne stavove. Oni utječu na nestabilne ljude i uvjeravaju ih da se pridruže terorističkim grupama”, izjavio je Baki Kelani govoreći o Kosovarima koji su odlazili na studije u Saudijsku Arabiju, Egipat, Katar i ostal zemlje.

Zabrinutost izražavaju i umjereni imami.

“Riječi koje se mogu čuti u džamijama iz usta nekih imama obrazovanih u Saudijskoj Arabiji, ispiru mozak muškarcima i ženama, a rezultat je to da ISIL ima stotine članova porijeklom s Kosova”, kaže Zuhdi Hajzeri, imam iz Peći na zapadu Kosova koji tvrdi da je dobivao prijetnje smrću zbog istupa protiv radikalnih islamista.

NEKADAŠNJI LAURIN dom udaljen je oko 30 kilometara do Gnjilana, mjesta gdje živi Shqipe Ajdini, jedna od malobrojnih žena koje su se vratile iz Sirije.

Ta tridesetdvogodišnja žena nije željela razgovarati s novinarima, ali njezin otac Iljaz Ajdini nije se libio ispričati nam njenu priču, iako mu je zbog toga očigledno bilo neugodno i teško.

“Zahvalni smo Americi za sve što je učinila za nas. Ne znam što se događa s ovom novom generacijom, s našom djecom”, govori on paleći jednu cigaretu za drugom u obližnjem kafiću.

Počela je nositi burku. “Rekao sam joj, ako ćeš se tako oblačiti, neću da sa mnom hodaš ulicom”, rekao je i prisjetio se koliko se promijenila kad se udala za Sinana Mujia iz obližnjeg sela.

“Tražili su pasoš za kćer, a kada su ih pitali zašto im je potreban, rekli su da idu u Crnu Goru raditi. Nisu se javljali tjedan dana. Onda su nazvali i rekli da su u Siriji”, ispričao je njen otac.

To je bilo u kolovozu 2014. Ona se vratila u lipnju ove godine, nakon što joj je suprug poginuo boreći se za ISIL.

“Sretan sam što mi se kći vratila samo zbog unuke. Zet je dobio ono što je tražio”, kaže taj otac sedmero djece.

Imao je sreće što se ona mogla vratiti. Za razliku od mnogih pridošlica, ona svoj pasoš nije dala u ruke predstavnicima ISIL-a.

Ožalošćena majka Sinana Mujia, Azize Muji, živi u blizini, u polunapuštenom selu Breslac.

“Religija ga je skroz promijenila”, govori ona sjedeći na stepenicama ispred oronule kuće. Njena priča slična je mnogim drugim pričama. “Ni za što ih nije bilo briga; moj sin nam je čak prestao pomagati u kući, a snaha nije ni izlazila iz sobe čitavi dan.”

“Moj muž i ja nikada nismo podržavali to što su radili. Na kraju su se preselili na tavan, da budu što dalje od nas. I ostali su tamo dok nisu otišli u Siriju. Nama ništa nisu rekli”, rekla je Sinana Mujia.

Kosovari mogu relativno jeftino i lako stići do zone sukoba. Turska, koja je prva stanica, nije daleko. Avionski i autobusni prijevoz je jeftin, a za Tursku nije potrebna viza. Odatle mogu prijeći poroznu jugoistočnu granicu i tako dospjeti u središte četverogodišnjeg rata u Siriji.

Policija na aerodromima sada je opreznija pa pridošlice radije putuju kopnom preko Elez Hana na istočnoj granici s Makedonijom, kažu u policiji.

Neke djevojke i žene pokušale su stići do Sirije, ali nisu uspjele. Policija je zaustavila maloljetnice Qendresu Zejnullahu i Altinu Salihu, obje rođene 2000. kada su pokušale pješice prijeći u Makedoniju bez osobnih dokumenata.

Članovi njihovih obitelji tvrde da ih je na to naveo netko s kim su bile u kontaktu preko interneta, ali ne znaju tko je to. Djevojke nisu htjele ništa reći.

“Moja kći je nasamarena, nismo ni znali što je s njima dok ih policija nije dovela”, sjeća se Qendresina majka Hasije Zejnullahu, dok sjedi na poderanom tepihu u skromnoj kući u Trpezi na jugoistoku Kosova.

“Ničim nisu pokazivale da su religiozne. Izgleda da ih je neko prevario. Ipak su one samo djeca”, kaže Salit Sahiti, nastavnik u njihovoj maloj seoskoj školi.

DEVET MJESECI KASNIJE Qendresa Zejnullahu pronađena je mrtva, ustrijeljena u glavu. Obitelj je prvo tvrdila da je to bilo samoubojstvo, ali kasnije je njezin brat Leotrim izjavio da je lovačka puška njegova oca slučajno opalila dok ju je čistio.

Susjedne Albanija i Makedonija suočavaju se sa sličnim problemom radikalizacije, kao i Bosna na sjeveru, ali kosovska policija tvrdi da Kosovo drži neslavan rekord po broju novih regruta ISIL-a po glavi stanovnika.

Vehbi Bushati iz antiterorističke jedinice u Albaniji izjavio je za BIRN da je od 2,8 milijuna stanovnika njegove zemlje, u Siriju i Irak otišlo 29 žena. Stručnjaci za sigurnost kažu da u sukobima u Siriji sudjeluje ne više od 150 državljana Albanije. Podaci za Makedoniju, u kojoj živi manjina etničkih Albanaca, nisu bili dostupni.

Koji god razlog su imali za odlazak, članovi njihovih obitelji jedino žele vratiti svoje kćeri, za koje vjeruju da su zavedene i nevine žrtve.

Laurin otac Vehbi Hiseni nije želio govori o detaljima, samo je rekao: “Želim da mi se kći i unuci vrate. Samo želim da dođu kući.”