Dok splitski gradonačelnik Ivo Baldasar muku muči s održavanjem većine u Gradskom vijeću i posljednjih mjeseci, nakon što mu je Željko Kerum okrenuo leđa, ima “manjinsku vladu”, konkurenti iz lokalnog HDZ-a već se pripremaju za izbore. Bili oni izvanredni, početkom iduće godine, ili redovni, za dvije godine, ime njihova kandidata za gradonačelnika drugog najvećeg grada u Hrvatskoj praktično je već poznato. Kako Nacional doznaje, ta funkcija trebala bi biti ponuđena Andri Krstuloviću Opari, povjesničaru umjetnosti i arheologu, trenutačno savjetniku Kolinde Grabar-Kitarović za društvene djelatnosti, kulturu i vjerska pitanja.
HDZ planira kandidirati savjetnika predsjednice na sljedećim lokalnim izborima za gradonačelnika u Splitu
Ta funkcija trebala bi biti ponuđena Andri Krstuloviću Opari, povjesničaru umjetnosti i arheolog
Opara je već desetljećima poznat u hrvatskim diplomatskim i kulturnim krugovima, no u široj javnosti još je relativno anoniman. Predsjedničin poziv Opari na Pantovčak stoga je u prvi mah iznenadio, sve dok nije razjašnjeno da se njih dvoje dobro poznaju još otkako su zajedno gradili karijeru u diplomaciji. Opara je u Ministarstvu vanjskih poslova proveo punih 11 godina, od čega je pet bio hrvatski konzul u Milanu. Da ga ubace u utrku za gradonačelnika Splita, u HDZ-u najozbiljnije razmišljaju otkako su na lokalnoj razini – prije svega u širokom krugu poznavatelja situacije, među uglednim članovima, novinarima i predstavnicima akademske zajednice – proveli anketu u kojoj su doznali da šef ogranka stranke Petar Škorić nema previše šansi u okršaju s Baldasarom i nezavisnom Marijanom Puljak, čija lista “Za pametan grad” sve bolje kotira. Od ponuđenih stranačkih imena kudikamo najbolje prolazi upravo Andro Krstulović Opara.
Splitski HDZ će, dakle, za iduće lokalne izbore primijeniti taktiku koju je imao i na prošlima: po svemu sudeći, ponudit će svog umjerenog i “umivenog” predstavnika, stručnog i cijenjenog, koji dobro poznaje život u gradu i u karijeri nema mrlja. Prije dvije godine to je bio arhitekt Vjekoslav Ivanišević, no njemu su ipak naškodile dvije greške u predizbornoj kampanji – najprije se otkrilo da je njegova supruga bespravno betonirala zidove unutar zaštićene park-šume Marjan, a potom se samo nekoliko dana uoči izbora Ivanišević izjasnio protiv projekta “Naš Hajduk”, kojim je kadrovska politika splitskog kluba prepuštena odlučivanju njegovih desetak tisuća registriranih članova. Na kraju je fotelja gradonačelnika Splita njemu i HDZ-u izmakla za samo 400-tinjak glasova.
Opara će, međutim, imati tek jednu ozbiljnu prepreku do kandidature: dio njegovih stranačkih kolega u splitskom ogranku doživljava ga kao previše “svojeglavog”, odnosno smatra da će ga biti teško disciplinirati i da bi na čelu Splita vodio vlastitu umjesto službene HDZ-ove politike. S druge strane, upravo bi mu to mogla biti prednost pred biračima, jer ta stranka nikad nije uspjela dobiti lokalne izbore u Splitu. U dva navrata imali su svoga gradonačelnika: sredinom 1990-ih, kad je po dolasku Vlaka slobode Nikola Grabić 1995. prešao iz HNS-a u HDZ, a drugi put sredinom 2000-ih, kad je Ivo Sanader organizirao da njegova Zvonimira Puljića (u drugom dijelu mandata i Ivana Kureta) podrže lokalni poduzetnici okupljeni u Listi Veloga Mista. Šef splitskog HDZ-a Petar Škorić svjestan je da mora osvojiti dio glasova na centru kako bi eventualno osvojio Split, a čini se da je i shvatio kako u tom odnosu snaga funkcija gradonačelnika njemu nije realno dostižna. S druge strane, Škorić – koji je u posljednje tri godine stavio pod punu kontrolu splitski ogranak i dosta poradio na stranačkoj logistici i infrastrukturi – ionako očekuje da će mu na skorim parlamentarnim izborima pripasti visoko, u svakom slučaju prolazno mjesto na HDZ-ovoj listi. Iz Sabora će mu i dalje biti jednostavno kontrolirati stanje na terenu.
Šanse i rejting Andre Krstulovića Opare, dakako, naglo su skočili nakon što se doznalo da ga je predsjednica Grabar-Kitarović izabrala u svoj najuži savjetnički tim. Nacionalov izvor iz splitskog HDZ-a potvrdio je da se s njegovim imenom sasvim ozbiljno računa, premda su ga prije samo godinu-dvije u stranci doživljavali kao kadar “oktroiran” od Sanadera, što nakon pada bivšeg premijera nije bilo odveć popularno. Čak ga nisu ni pozivali na sjednice Gradskog odbora stranke, premda je bio njegov punopravni član, no čak ni tada nisu mu odricali veliku stručnost i iznimno argumentirane nastupe, premda su se oni često kosili sa službenim HDZ-ovim stavom.
“On je takav – tvrdoglav, ali, s druge strane, i zaista kompetentan. Osjeća bilo Splita i sigurno je da ga nakon odlaska na Pantovčak i u stranci počinju gledati drugim očima”, kazao nam je jedan visokopozicionirani član splitskog HDZ-a.
Andro Krstulović Opara (1967.) u politici je takoreći otkad je punoljetan: već 1990. sjedio je u prvom sazivu Sabora. Formalno, bio je izabran kao jedan od trojice predstavnika studenata u tadašnjem Vijeću udruženog rada (VUR), ali stvarno je ondje predstavljao Mladež HDZ-a. Potom je cijelo desetljeće proveo u diplomaciji, usput studirajući povijest umjetnosti i arheologiju u Zagrebu i Zadru, a 2002. postao viši konzervatorski savjetnik u splitskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture. U dva mandata bio je i splitski gradski vijećnik.
Postao je 2008. ravnateljem Muzeja Ivana Meštrovića, institucije koja upravlja Meštrovićevim muzejima i galerijama u Zagrebu, Splitu i Otavicama pokraj Drniša. Uskoro je prebacio sjedište te ustanove u Split i širom ju otvorio javnosti. Organizirao je niz intrigantnih izložbi, alternativnih umjetničkih “čitanja” djela najvećeg hrvatskog kipara, čak i seriju dječjih radionica koje su približile dotad gotovo autističan muzej i mlađim generacijama. I samu Galeriju Meštrović, jedan od najspektakularnijih javnih prostora u gradu, otvorio je za javnost i dopustio organizaciju društvenih događanja u čarobnom ambijentu njenog dvorišta.
Sredinom ovog mjeseca svečano je otvorio obnovljeni Meštrovićev spomenik Grguru Ninskom u Splitu, a početkom svibnja finalizirat će jedan od važnijih projekata u svom životu: otvorit će izložbu slavnog francuskog kipara Augustea Rodina u Zagrebu i Splitu. To je svojevrsni uzvratni posjet nakon prošlogodišnje velike Meštrovićeve izložbe u Parizu, pa će ovaj francuski kipar biti predstavljen upravo u zajedničkom kontekstu sa svojim hrvatskim 43-godine mlađim prijateljem. Nazivi izložbe su “Rodin u Meštrovićevu Zagrebu” te “Rodinova Meditacija u Splitu”. Opara je zajedno s ravnateljicom Muzeja Rodin iz Pariza Catherine Chevillot autor cijelog projekta.
HDZ-ov vjerojatni kandidat za gradonačelnika Splita ostao je poznat i po tome što je u doba agresivne vladavine Željka Keruma i njegovih populističkih poteza snažno digao glas: dok su u splitskom HDZ-u više-manje šutjeli, Opara se usprotivio Kerumovoj namjeri da nasred rive podigne spomenik Franji Tuđmanu. Umjesto toga zalagao se za lokaciju na budućem Trgu Hrvatske bratske zajednice u širem centru grada, oko koje je već prije postignut konsenzus svih političkih opcija u gradu. Objašnjavao je da se protivi spomeniku na rivi upravo iz poštovanja prema prvom predsjedniku, ali i zato što bi on izazvao podjele u splitskom društvu. Nije doslovno rekao, ali bilo je jasno da se ne slaže s idejom da Tuđman nastavi nisku kraljeva, generala i diktatora po kojima je u povijesti bila nazivana glavna gradska šetnica. Uostalom, znao je govoriti u privatnim razgovorima, riva mora zauvijek biti “apolitična”.
Andro Krstulović Opara praktični je vjernik pa je utoliko zanimljivija bila njegova reakcija na Kerumovo postavljanje desetmetarskog kamenog križa na vrhu Marjana. “Za mene kao vjernika to je uvredljiva gesta i neprihvatljiva podvala. Nemoralan politikantski spin, precizna ilustracija Kerumove političke nemoralnosti!“, rekao je tada, nazvavši tadašnjeg gradonačelnika Splita i njegovu vlast “opasnim štetočinama”.
Stručan i pristojan, konzervativan, a opet sa snažnim građanskim pedigreom, Andro Krstulović Opara zasad se idealno uklopio u profil koji se traži za gradonačelnika Splita. “Urbani HDZ-ovac” je, naime, dosad bila vrsta koja se najčešće tražila povećalom, a cinici su govorili i da je taj izraz najobičniji oksimoron…
Komentari