Oporbeni zastupnici upozorili su danas, tijekom rasprave o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2021. da smo, zato što smo nabavili previše cjepiva protiv covida-19, samo u toj godini ga donirali u vrijednosti većoj od 64 milijuna kuna.  

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić je, podnoseći izvješće, rekao da je službena razvojna pomoć Hrvatske u inozemstvu u 2021. iznosila 624,22 milijuna kuna, što je porast od 20,8 posto u odnosu na 2020. Time je, poručio je, nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg  izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.

Lucić  je pojasnio da je to povećanje dominantno generirano donacijama cjepiva protiv covida-19 koje su dodijeljene bilateralnim putem te kroz multilateralni mehanizam za dijeljenje cjepiva Covax, a na što se odnosilo 10,3 posto ukupnog iznosa te pomoći. Donirano je cjepiva protiv covida-19 u vrijednosti 64 milijuna kuna i to BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Vijetnamu, Ruandi i Butanu, a putem mehanizma COVAX Siriji, Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu.

Lucić je kazao i da se znatno povećanje službene razvojne pomoći odnosi i na udjel doprinosa RH u Opći proračun EU koji se priznaje kao službena razvojna pomoć. Najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 529,96 milijuna kuna, dok se ostatak odnosio na  humanitarnu pomoć. Pri tome, najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske bila je BiH.

Raspudić: Uludo bačeno više od 64 milijuna kuna

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je da je zbog nerazumno velike nabave količine cjepiva protiv covida-19 samo u 2021. godini kroz donaciju naša zemlja uludo bacila više od 64 milijuna kuna. “Sada da to cjepivo ne bi trunulo i ne bi stvaralo dodatni trošak kao zbrinjavanje medicinskog otpada tu brigu ćemo  prebaciti na drugoga pa ćemo ga donirati”, kazao je. Upitao se i koliko je doniranih cjepiva u zemljama kojima su donirane zaista utrošena a koliko ih je bačeno i zbrinuto kao medicinski otpad.

Na iznos sredstava za donirana cjepiva upozorio je i Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) ocijenivši da se radi o ozbiljnom novcu. Naveo je i da se u izvješću, među ostalim, spominje i projekt u suradnji s Ministarstvom branitelja posvećen jačanju kapaciteta u pronalasku nestalih osoba  u vrijednosti 20.000 kuna. No, rekao je, ne spominje se i jako potrebna suradnja sa Srbijom na području nestalih osoba jer naša zemlja još uvijek traži oko 2000 nestalih osoba.

“Očigledno na ovom području nikakve suradnje sa Srbijom nema niti kroz službenu razvojnu pomoć niti kroz bilo koji drugi mehanizam koji hrvatska vlada i država mogu pokrenuti”, rekao je.

Knjiženje članarina u EU i međunarodnim organizacijama kao razvojna pomoć

Dretar problematičnim smatra knjiženje članarina naše zemlje u međunarodnim organizacijama kao službenu razvojnu pomoć upitavši se i na koji način se ta sredstva usmjeravaju troše.

Na problem knjiženja članarina u EU i međunarodnim organizacijama kao razvojnu pomoć upozorio je i Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) iako to metodologija dozvoljava. Smatra i da ono što izdvajamo za službenu razvojnu pomoć mora imati takav učinak da osnažuje međunarodni položaj i ugled naše zemlje, osobito u susjedstvu. Ali, ocijenio je, to trenutno nije slučaj.

I Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrati) smatra da bi razvojna međunarodna pomoć trebala biti usmjerena na povećanje ugleda i vidljivosti RH u regiji i svijetu. Istaknuo je i da je interes naše zemlje da države u regiji što prije postanu članice EU i NATO-a jer je to bitno zbog stabilnosti i ekonomije Hrvatske i susjednih zemalja.