Židovska općina Osijek na Židovskom groblju u Đakovu održala je tradicionalnu komemoraciju u spomen na žrtve Holokausta među kojima je 566 Židova koji su skončali u đakovačkom sabirnom logoru od 1941. do 1942. kada je kroza nj prošlo oko 2000 žena, djece i staraca, većinom iz BiH.

Mnogima je logor u Đakovu bio samo usputna postaja na putu stradanja do Jasenovca, Auschwitza i drugih logora smrti.

Podatke o umrlim logorašima u tajnosti je skrivao tadašnji grobar Stjepan Kolb, zahvaljujući kojem su ti logoraši sahranjeni na đakovačkom Židovskom groblju pod imenom i prezimenom, godištem, mjestom rođenja i dr., a što ovo groblje čini jedinstvenim.

Uz članove ŽO Osijek, odazvali su se i članovi židovskih općina iz Slavonskog Broda te Zagreba, potom iz Koordinacije jevrejskih općina iz Bosne i Hercegovine– Sarajeva i Doboja, zatim Saveza jevrejskih općina iz Srbije – Beograda i Sombora.

Komemoraciji je nazočilo i dvoje gostiju iz Milana u Italiji, a koji imaju pretke na tom groblju.

Molitvu prema židovskom obredu vodio je glavni rabin za Hrvatsku Moše Prelević.

“Sjećanje gradi budućnost. I to ne sjećanja radi, nego s pogledom na budućnost. Našoj djeci moramo ponuditi ne samo sjećanje na sve ono što se dogodilo, nego im dati sve ono što su naši preci napravili za budućnost”, rekao je Prelević.

Gradonačelnik Đakova i saborski zastupnik Marin Mandarić rekao je kako je važno da sudionici znaju da se u Đakovu osjećaju dobrodošlo.

Važno je jednom godišnje ovdje se naći kako bi se iznova prisjetili nemilih događaja iz četrdesetih godina prošlog stoljeća, ali i da se prisjetimo našeg sugrađanina Stjepana Kolba koji je iskazao humanost i ljudskost koja nam i u ovim vremenima svima treba biti vodilja, rekao je Mandarić.

Profesor s đakovačkog KBF-a Grgo Grbešić rekao je da je već objavljivao radove o stradanju Židova u Đakovu  te da radi na novoj knjizi.

“Vašem narodu nanesena je strašna nepravda i strašan zloćin. Trudim se na fakultetu svake godine jedan blok-sat govoriti o antisemitizmu.  Zreo čovjek i zreo narod se suočava sa svojim sjenama, a ne pravi od svojih sjena mitove. Onda se oslobađamo. Jer, svaki narod ima veće ili manje sjene”, rekao je Grbešić.

Brojna izaslanstva su kod spomen-obilježja na Židovskom groblju položila vijence, a upriličen je i obilazak groblja. Potom su na mjestu nekadašnjeg logora položili vijenac.