Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi dosegnuli nove rekordne razine jer je Kongres prihvatio poreznu reformu, dok se na europskim burzama trgovalo oprezno zbog katalonske krize.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,4 posto, na 24.754 boda, dok je S&P 500 porastao 0,3 posto, na 2.683 boda, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 6.959 bodova.

Polovicom tjedna ti su indeksi dosegnuli nove najviše razine u povijesti, što se zahvaljuje poreznoj reformi vrijednoj 1.500 milijardi dolara.

Republikanski zastupnici u oba doma Kongresa podržali su, naime, porezni zakon, koji predstavlja najveću poreznu reformu u SAD-u u 30 godina.

Među promjenama se ističe smanjenje poreza na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto, što bi trebalo potaknuti rast zarada kompanija.

Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi potaknuti rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.

Uz to, analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup dionica na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog tržištu kapitala.

Analitičari smatraju da bi ubuduće najviše mogli rasti sektori koji su najviše osjetljivi na gospodarska kretanja, s obzirom da se očekuje i ubrzanje rasta.

Prema drugoj procjeni, američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao je 3,2 posto na godišnjoj razini. Premda je to malo sporije u odnosu na prvu procjenu od 3,3 posto, to je i dalje najbrži rast gospodarstva u više od dvije godine.

A ubuduće bi rast gospodarstva mogao ubrzati, s obzirom da bi smanjenje poreza moglo potaknuti potrošnju Amerikanaca, što bi pozitivno utjecalo na rast BDP-a.

Pitanje je, međutim, koliko će povećana potrošnja utjecati na rast potrošačkih cijena. Ako ojača inflacija, idućih bi godina američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa, nakon što ih je već ove godine povećala u tri navrata.

A na europskim je burzama prošloga tjedna vladalo različito raspoloženje. Londonski FTSE indeks pratio je uspon Wall Streeta, pa je skočio 1,4 posto, na 7.592 boda.

Međutim, na burzama eurozone trgovalo se opreznije jer su na izvanrednim izborima u Kataloniji zagovornici nezavisnosti osvojili 70 mjesta, a pobornici cjelovite Španjolske 57 mjesta, što znači da se produbljuje politička kriza u toj pokrajini.

Zbog zabrinutosti ulagača u vezi toga, frankfurtski DAX indeks skliznuo je prošloga tjedna 0,2 posto, na 13.072 boda, dok je pariški CAC ojačao blagih 0,3 posto, na 5.364 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 1,4 posto, na 22.869 bodova.