Na tržnicama je ponuda velika, ali nije za svačiji džep. Kilogram kruški od 2 do 4 eura. Lani smo ih plaćali čak 120 posto više nego godinu ranije.
“Mrkva je tri eura, luk mislim da je dva. Čujte, ljudi imaju puno troškova. Sve je poraslo, danas vam 20 eura nije ništa, ja sam ih sada potrošila, ne znam na što, dva puta sam bila na placu”, rekla je Zagrepčanka Savka za RTL, a Vlasta je poručila da s ovakvim cijenama, ne zna kako ljudi žive.
Cijena jabuka rasla je 11 posto, što je gotovo zanemarivo u usporedbi sa stopostotnim rastom cijene krušaka. “Rast zaista je, on je posljedica prvenstveno klimatskih prilika u Europi. Što se tiče kruške, najveći proizvođač u Europi je Italija. Ona je lani imala 70 posto manju produkciju tako da je to prvenstveno razlog. Nemamo dovoljno svojeg pa smo orijentirani na izvoz”, objasnio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.
Uz krušku, nevjerojatni rast cijena od 66 posto ima crveni luk, mrkva 50, trešnja 37 posto. “Crveni luk sam dva puta sadio. Drugi put je nešto uspjelo, prva runda je skroz propala, ništa nisam imao. Mrkva isto. To je zbog vremenskih neprilika i repromaterijal je rastao. Cijene sam više manje zadržao”, kaže poljoprivrednik iz Vrbovca Marijan Tokalić za RTL.
“Ja se baš bavim i mrkvom i crvenim lukom. Malo je bila suša, ali imamo navodnjavanje pa uspije. Sve je poskupilo, sjemenje i sve, onda moramo i mi. I crveni luk i mrkva su 2 eura, tako nekako je bilo i kad su bile kune”, priča Nada Bolkovec iz Čeha.
U vrijeme kune, ipak je nešto bilo i skuplje – žitarice. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pšenica je lani bila jeftinija 40 posto nego 2022. Kukuruz 44. suncokret 46. Razloge toga objašnjava Nada Barišić, direktorica Žitozajednice: “Pšenica, kukuruz i suncokret imaju velik pad u 2023. zbog velikog priljeva jeftine robe iz Ukrajine na europsko tržište zbog čega imamo i prosvjede poljoprivrednika.”
Nije dobro ni poljoprivrednicima, ali ni građanima koji taj pad nisu vidjeli na policama. “Cijene kruha su se stabilizirale. Međutim nisu se vratile na početne cijene jer su svi ulazni troškovi na vrlo visokoj razini”, kaže Nada Barišić.
Komentari