Bivši HDZ-ov gradonačelnik Knina i predsjednik ogranka te stranke, današnji zamjenik šibensko-kninskog župana Nikola Blažević (52), našao se u središtu potencijalnog velikog skandala koji bi mogao zahvatiti i Pravni fakultet u Splitu, instituciju s tradicijom dugom pola stoljeća. Kako doznaje Nacional, Blaževićev diplomski rad – navodno napisan i obranjen punih 28 godina nakon što je započeo studiranje – naprosto je nestao i nitko ga na ovom fakultetu punih sedam mjeseci ne može pronaći, ili to ne želi. Time je evidentno prekršen niz pravila postupanja, a u pitanje je dovedena i stručna sprema, odnosno diploma šibenskog dožupana. Nacional je zahvaljujući pozivanju na Zakon o pravu na pristup informacijama došao do opsežne pismene prepiske između Grada Knina i Pravnog fakulteta u Splitu o toj temi, iz koje je vidljiv iznimno neobičan slijed događaja u Blaževićevu slučaju, dok on tvrdi da ništa nije sporno i pretpostavlja da se radi o ‘’nečijem osobnom napadu ili osveti’’. No još važnije, ovaj slučaj razotkrio je skandaloznu višegodišnju praksu na Pravnom fakultetu u Splitu koja otvara prostor za goleme manipulacije, plagiranje i akademsku nečestitost, a dovodi u pitanje i vrijednost diplome ove institucije. Naime, ona je otvoreno priznala da ne poštuje ni vlastite propise, a retroaktivno će biti teško provjeriti vjerodostojnost velikog broja diplomskih radova jer se oni, kako je rečeno, doslovno bacaju u smeće.

Šef kninskog HDZ-a u javnosti je najpoznatiji po tomu što je na mjestu gradonačelnika Knina zamijenio Josipu Rimac koja je potkraj 2015. najprije imenovana za šeficu HDZ-ove predizborne kampanje, a potom i za državnu tajnicu. Na unutarstranačkim izborima prepunim otvorenih sukoba i optužbi tijesno je osvojio ogranak HDZ-a u Kninu, no potom je izgubio izbore i vlast predao nezavisnom gradonačelniku Marku Jeliću.

Ostao je upamćen i po tomu što je uoči lokalnih izbora 2017. iz gradskog proračuna potrošio čak 35 tisuća kuna na večeru sa 175 uzvanika, što je u javnosti protumačeno kao pokušaj kupovine glasova. On sam pokrenuo je preispitivanje valjanosti vlastitog diplomskog rada tako što je od Grada Knina zatražio da u njegov elektronički zapis o radno-pravnom statusu (novi verziju radne knjižice) retroaktivno ubilježi visoku stručnu spremu. Tom zahtjevu priložio je presliku neovjerene diplome Pravnog fakulteta u Splitu iz svibnja 2015., a kako bi provjerili njenu autentičnost, iz Grada Knina obratili su se fakultetu s nizom pitanja. ‘’Radi se o standardnoj proceduri, pogotovo stoga što diploma nije bila ovjerena. Nema apsolutno nikakvih osobnih ili političkih motiva’’, kazao je za Nacional kninski gradonačelnik Marko Jelić.

Blaževićev slučaj razotkrio je skandaloznu praksu na Pravnom fakultetu u Splitu koja otvara prostor za goleme manipulacije, plagiranje i akademsku nečestitost, a u pitanju je i vrijednost diplome ove institucije

Njegove službe od Pravnog fakulteta u lipnju prošle godine zatražile su potvrdu da je Blažević doista u listopadu 2014. dovršio dodiplomski studij prava po starom, predbolonjskom programu, zatim odluku o roku do kojega je to bilo moguće učiniti, potvrdu vjerodostojnosti diplome te temu i primjerak njegova diplomskog rada. Mjesec dana kasnije iz Splita u Knin stigao je odgovor u kojemu stoji da je Blažević položio sve propisane ispite do 30. rujna 2014. i obranio diplomski rad već tjedan dana kasnije, 7. listopada, no i da je krajnji rok za obranu ipak bio 30. rujna. Kao tema diplomskog rada navedeno je ‘’Diplomatski privilegiji i imuniteti’’, a na koncu dopisa stoji i začuđujuća rečenica: ‘’Diplomski rad g. Nikole Blaževića ne nalazi se u knjižnici Fakulteta’’. Također, priložen je neobičan dopis neslužbenog izgleda, u kojemu se navodi da je ‘’uobičajena praksa da se studentima koji polože sve ispite akademske godine priznaje pravo na obranu diplomskog rada na početku nove akademske godine’’.

Grad Knin potom je u listopadu prošle godine, pozvavši se na Zakon o pravu na pristup informacijama, upozorio Pravni fakultet da se ‘’uobičajena praksa’’ ne spominje u pravnom sustavu Republike Hrvatske i zatražio službeni dokument o pravu obrane diplomskog rada, kopiju knjige izdanih diploma koja bi dokazala da je Blaževićev primjerak doista vjerodostojan te dokaz da diplomski rad uopće postoji u fizičkom obliku. Oštro su upozorili Pravni fakultet da, po njegovim vlastitim propisima, studenti moraju predati tri primjerka diplomskog rada u referadu, da ga je mentor dužan dostaviti u roku od 15 dana s ocjenom podobnosti, da ga referada potom dostavlja dekanu fakulteta koji potom imenuje povjerenstvo za obranu i ocjenu diplomskog rada. Grad Knin stoga je zatražio i dostavu svih izvješća, odluka i akata, zatim oglas o najavi obrane diplomskog rada koji je morao postojati, kao i dokaz da se to održalo javno, u vijećnici fakulteta.

Tri tjedna kasnije stigao je novi odgovor u kojemu je Pravni fakultet ponovno tvrdio da je Blaževićeva diploma vjerodostojna, ali nije odgovorio na većinu ključnih pitanja, niti je dostavio njegov diplomski rad. Naveo je samo da su se ‘’diplomski i završni radovi u digitalnom obliku počeli prikupljati tek od siječnja 2015. godine’’, dok je Blaževićev u papirnatom odliku ‘’bio dostavljen članovima povjerenstva za obranu’’. U njemu se, kako se doznaje, nalazio predsjednik dr. sc. Marko Ivkošić, Blaževićeva mentorica prof. dr. sc Vesna Barić-Punda i mr. sc Gorana Staničić.

Uslijedila je nova runda dopisivanja u kojoj iz Knina zahtijevaju dokumente i dokaze, a iz Splita uzvraćaju da ih nemaju, dok ih za diplomski rad dekan prof. dr. Mirko Klarić upućuje da se obrate profesorima koji su se nalazili u povjerenstvu. U ovoj fazi, zbog toga što Pravni fakultet kao institucija ne ispunjava zahtjeve, čak se spominje mogućnost obraćanja drugim institucijama. U posljednjem odgovoru iz prosinca prošle godine fakultet ipak iznosi niz priznanja: nema diplomske radove, ne vodi pisanu evidenciju o njihovoj dostavi, nema pisano izvješće i ocjeni diplomskog ili odluku o imenovanju povjerenstva za obranu, ne oglašava obrane diplomskih radova na oglasnoj ploči ili na internetskim stranicama. ‘’Zbog neprimjenjivosti Pravilnika o studiju i režimu studiranja, dekan dr. sc. Boris Buklijaš (bivši dekan, op. a.) dao je usmeni nalog da ga se ne provodi’’, stoji između ostalog, uz tvrdnju i da su se ‘’kod obrane diplomskih radova poštovale procedure utvrđene neformalnom praksom nastavnika i referade’’.

Nacional je pokušao kontaktirati i Blaževićevu mentoricu Vesnu Barić -Punda, ali bez uspjeha. Ova profesorica je davno bila članica povjerenstva za obranu magistarskog rada Ante Đapića, oko čega je izbila afera

‘’Student je obvezan na dan obrane rada pristupiti pred povjerenstvo koje je prethodno mentor ad hoc formirao, donijeti sa sobom primjerke diplomskog ili završnog rada te ukratko u petnaest minuta izložiti sadržaj. Nakon toga slijede ad hod pitanja i vijećanje’’, stoji u dokumentu koji razotkriva da je Pravni fakultet u Splitu kao jedna od najvažnijih institucija ovog tipa u Hrvatskoj godinama u najmanju ruku grubo kršio vlastite propise, što otvara prostor za ogromne akademske malverzacije i manipulacije. ‘’Tiskani primjerci diplomskog ili završnog rada ostaju kod članova povjerenstva koji ih nisu dužni čuvati te ih u pravilu poslije određenog vremena bacaju kako bi raščistili uredski prostor’’, nova je, još šokantnija tvrdnja iz dopisa datiranog 11. prosinca prošle godine. Ove informacije upućuju na to da bi na Pravnom fakultetu u Splitu moglo biti sporno znatno više diploma i diplomskih radova od Blaževićeva i postoji mogućnost flagrantnih plagijata i uništavanja dokaza o tome te da se jedna institucija zasnovana na pravu vodila ‘’usmenim nalozima o nepoštivanju vlastitih pravilnika’’. Bivši dekan Buklijaš, jedan od brojnih koji su očigledno u najmanju ruku tolerirali ovakvu praksu, 2013. uhićen je zbog sumnje u goleme malverzacije, a u tom trenutku bio je čak i član Državnog sudbenog vijeća koje je lažnim putnim nalozima također navodno oštetio za 110 tisuća kuna. Nepravomoćno je osuđen u prosincu 2018.

Današnji dekan Mirko Klarić za Nacional je kazao da je nekadašnji pravilnik o obrani diplomskih i završnih radova bio ‘’jako kompliciran’’ i da je izazivao zastoje, pa je prije desetak godina stavljen izvan snage, a da nitko od idućih dekana ‘’po inerciji nije riješio pitanje procedure diplomiranja, pa je bio jedan provizorij’’. Novi pravilnik, kaže, napokon je zgotovljen i uskoro će stupiti na snagu.

‘’Nisam im mogao dati Blaževićev diplomski rad jer ga nemam, tek sada smo uspostavili repozitorij za čuvanje i od 1. siječnja će radovi biti dostupni’’, kazao nam je Klarić o slučaju šefa kninskog HDZ-a.

Nacional je pokušao kontaktirati i Blaževićevu mentoricu Vesnu Barić-Punda, no ona nije bila dostupna. Ova profesorica u javnosti je nekad davno spominjana kao članica povjerenstva za obranu magistarskog rada Ante Đapića, oko čega je izbila afera i svojevremeno se vodio sudski postupak. No uspjeli smo kontaktirati šibensko-kninskog dožupana Nikolu Blaževića, čiji je slučaj otvorio ovu raspravu. Najprije smo ga upitali je li zbilja diplomirao u Splitu nakon 28 godina od početka studiranja i kako je glasio naziv njegova diplomskog rada. ‘’Diplomatski imuniteti i tako dalje, diplomatska predstavništva, diplomatska prava, prava diplomatskih predstavnika, konzula, veleposlanika, ambasadora i tako dalje’’, kazao nam je Blažević. On je, kazao je, još 1994. na višoj školi diplomirao na temu američkog pravnog sustava.

‘’Svoj rad obranio sam 7. listopada 2014. pred tročlanom komisijom, a prije toga sam sve ispite uredno položio. Pretpostavljam da se radi o osobnom ili politički motiviranom napadu na mene, no sve je čisto’’, tvrdi Blažević koji je Nacionalu naknadno dostavio fotografiju indeksa i naslovne stranice svog diplomskog rada. Vjerojatno je jedinstven slučaj na svijetu da ga student posjeduje, a fakultet nema jer ‘’radove baca u sklopu čišćenju uredskih prostora’’.