Nenad Jandrić, osnivač festivala Scena AMADEO koji će se od 17. kolovoza do 10. rujna održati 24. put

Zagrebački festival Scena Amadeo ove godine će se u atriju Galerije Klovićevi dvori održati od 17. kolovoza do 10. rujna. Nenad Jandrić, osnivač festivala koji će se ove godine održati 24. put, dao je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Sedamnaestog kolovoza počinje 24. izdanje Scene Amadeo, a program će se u atriju Galerije Klovićevi dvori odvijati do 10. rujna. Kako ste se navikli na novu lokaciju i što ove godine očekuje publiku?

Scena Amadeo započela je 2000. s radom u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na zagrebačkom Gornjem gradu, u prostoru u kojem je od 1797. do 1834. godine djelovalo prvo zagrebačko kazalište, koje je osnovao i vodio mađarski grof Antun Amade de Varkony, veliki župan zagrebački. Zagrepčani toga vremena zvali su svoj teatar Amadeovo kazalište, po čemu je i naša Scena dobila svoje ime. Zbog radova na uređenju Muzeja Scena je od 1996. do 2010. godine djelovala u prostoru atrija Muzeja za umjetnost i obrt, da bi se vratila u matični prostor i u njemu djelovala do 2019., kada se nakon potresa i početka temeljite obnove Muzeja seli u atrij Galerije Klovićevi dvori, u kojem djeluje i danas. Svaka od lokacija u kojima je Scena djelovala imala je i ima svoje specifičnosti vezane za realizaciju programa, s time da se prostori Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Galerije Klovićevi dvori izdvajaju sjajnom akustikom.

Glazbeni program održavat će se od 17. kolovoza do 10. rujna u atriju Galerije Klovićevi dvori, u kojem Scena Amadeo nudi bogat program u izvedbi vrhunskih domaćih i inozemnih glazbenika. Sedamnaestog kolovoza, na osmu godišnjicu odlaska velikog glazbenika, kantautora i pjesnika Arsena Dedića, vjernog pratitelja Scene Amadeo, njegov Matija svira glazbu velikog Arsenovog prijatelja, talijanskog pjesnika i kantautora Sergia Endriga. Koncertom „Ja ljubim“ sopranistica Sandra Bagarić, zajedno s pijanistom Darkom Domitrovićem, povest će publiku na nezaboravno glazbeno putovanje. Originalnu interpretaciju djela hrvatskih skladatelja daje popularni More Love ansambl na predstavljanju svog trećeg albuma „Crossing“, dok će prvi put na Sceni Amadeo nastupiti i daroviti hrvatski pijanist Lovre Marušić, dobitnik mnogih međunarodnih nagrada i priznanja, koji će se predstaviti izvedbom djela W. A. Mozarta, R. Schumanna, J. Rodriga, M. Ravela i F. Liszta.

NACIONAL: Neki glazbenici vraćaju se na Scenu.

Nakon duljeg izbivanja na Amadeo se ove godine vraća Miroslav Tadić, jedan od najvećih svjetskih gitarista, koji će u društvu svoje bliske glazbene suputnice, violinistice i pjevačice Yvette Holzwarth premijerno izvesti glazbeni projekt „BalkanAmericana“. Treba istaknuti i nastup hrvatskoga kantautora Tedija Spalata koji će sa svojim prijateljem gitaristom Antom Gelom izvesti program „Lipote gladan, ljubavi žedan“. I ove godine na Sceni Amadeo nastupit će sjajna hrvatska pijanistička zvijezda Aljoša Jurinić s izvedbom djela Federica Chopina, jedinstvenog pjesnika klavira. Jedan od najdugovječnijih prijatelja Scene, gitaristički virtuoz svjetskog glasa Petrit Çeku, predstavit će se publici djelima Bacha i Barriosa.

Na Sceni će svojim recitalom „Noć na Gornjem gradu“ premijerno nastupiti i sjajni američki gitarist Mak Grgić, koji će predstaviti istoimeni album nominiran ove godine u kategoriji najboljeg solističkog album klasične instrumentalne glazbe (Best Classical Instrumental Solo) između pet najboljih na svijetu u toj kategoriji. Programom „Lorca, flamenco i tambura“ uz Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem dirigenta Siniše Leopolda nastupit će flamenco diva Nina Čorić. Koncert je posvećen uspomeni na dugogodišnjeg tonca Scene Amadeo, glazbenika Nenada Jalševca Nenčija. Ove godine će nastupiti i stari prijatelj Scene, legendarni hrvatski glazbenik Drago Diklić koji će, uz svoje neprolazne evergrine, izvesti skladbe neponovljivog Ive Robića u povodu 100. obljetnice njegova rođenja.

Vjerna gošća Scene Amadeo, brazilska pjevačica portugalskih korijena Amalia Baraona će se uz pratnju brazilskog gitarista Viktora Garbeloota zagrebačkoj publici predstaviti programom „Od afro-brazilske glazbe do bossa nove“. Ovogodišnji program završava nastupom jednog od najdugovječnijih glazbenika i pjevača na svijetu, popularnog Stjepana Jimmyja Stanića, koji će svoj koncert posvetiti promociji humanitarne akcije Korak u život, kojom se djeci bez roditeljske skrbi nakon završene srednje škole godišnje osiguravaju stipendije za nastavak studija.

NACIONAL: Za program Scene Amadeo karakteristično je miješanje glazbenih žanrova, od klasike i jazza do etna i birane pop glazbe. Koji je kriterij za izbor izvođača?

Kvaliteta i izvrsnost jedini su kriteriji, što podrazumijeva svakodnevno praćenje hrvatske i svjetske glazbene scene. No često su želje i financijske mogućnosti Scene u prevelikom raskoraku. Ipak, sudeći po interesu i reakcijama naše vjerne publike, koja nas prati gotovo četvrt stoljeća, čini se da uspijevamo dovesti vrsne domaće i inozemne izvođače po kojima je Scena Amadeo postala prepoznatljiv zagrebački ljetni brend.

NACIONAL: Zašto je Amadeo važan za zagrebačku i hrvatsku kulturu?

Teško je odgovoriti na ovo pitanje s obzirom na činjenicu da je hrvatski kulturni prostor bogat brojnim kulturnim manifestacijama visokog ranga i kvalitete. Bogatstvo ponude i sjajni hrvatski izvođači te inozemni gosti koji su stekli međunarodnu reputaciju navikli su našu publiku na visoke standarde. Teško je, gotovo nemoguće, prodavati zahtjevnijoj publici bofl robu i računati na kontinuitet programa, pogotovo kada se radi o festivalima. Bez obzira na to radi li se o festivalu klasične, jazz, pop ili etno glazbe, ili onima u kojima je zastupljeno više glazbenih žanrova, kao što je naš festival, na prvom mjestu je uvijek kvaliteta i izvrsnost.

Što se tiče zagrebačke ljetne scene, u vrijeme kada smo mi prije gotovo četvrt stoljeća krenuli s programom, nje gotovo da i nije bilo. Iz tog razloga naša je scena od samoga početka obuhvatila glazbeni program, kazališne predstave, filmske projekcije te likovni i multimedijalni program, čime smo dugi niz godina bili jedina zagrebačka i hrvatska polivalentna scena čiji je program trajao od lipnja do rujna. O samog početka do danas na našoj Sceni izvedeno je više od 800 glazbenih, kazališnih, filmskih i likovnih programa, uz sudjelovanje brojnih domaćih i inozemnih umjetnika. Veseli nas da današnje zagrebačko ljeto obiluje sjajnim festivalima i manifestacijama, čemu je zasigurno pridonijela i naša Scena. Veseli nas, također, da je Scena Amadeo od samoga početka okrenuta mladim talentiranim izvođačima te praizvedbama djela hrvatskih skladatelja naručenih od naše Scene. Od 2000. godine do danas praizvedeno je 17 djela hrvatskih skladatelja, među kojima ona Stanka Horvata, Berislava Šipuša, Mladena Tarbuka, Igora Bobića, Tomislava Šabana, Ive Josipovića, Mateja Meštrovića…

NACIONAL: Amadeo će 10. rujna Stjepan Jimmy Stanić zatvoriti koncertom vezanim za promociju humanitarne akcije Korak u život. Kako je došlo do ove suradnje?

Promociji humanitarne akcije Korak u život naša Scena se s velikim zadovoljstvom pridružila na poziv Rotary Cluba Zagreb Kaptol. Naime, u Hrvatskoj svake godine 200-tinjak djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji završava srednju školu, a ponekad čak i namjerno padaju četvrti razred srednje škole, jer strahuju kako dalje. Upravo je iz tog razloga Rotary Club Zagreb Kaptol pokrenuo jednu od najuspješnijih i najdugovječnijih humanitarnih akcija – Korak u život. Akcija je započela 2008. godine te se od tada svake godine osiguravaju stipendije za mlade ljude koji po završetku srednje škole moraju napustiti domove za nezbrinutu djecu i udomiteljske obitelji, a koji imaju želju, no ne i mogućnosti, nastaviti fakultetsko obrazovanje. U promociji ovog projekta na Sceni Amadeo od 2015. sudjelovali su brojni izvođači: Arsen i Gabi, Zagrebački solisti i Petrit Çeku, pijanist Aljoša Jurinić, Drago Diklić, Tony Cetinski, Matej Meštrović… Ove godine svoj obol akciji će dati najdugovječniji aktivni pjevač na svijetu, neponovljivi Stjepan Jimmy Stanić, dok će svaki kupac ulaznice, već tradicionalno, dobiti na poklon originalni grafički list poznatog hrvatskog slikara Vatroslava Kuliša.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni financijskom potporom Grada, kako se financirate?

Od samog početka rada naše Scene uživamo financijsku potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Turističke zajednice grada Zagreba, koji su prepoznali važnost ovog projekta za kulturni život našega grada. Bez njihove pomoći, Scena se ne bi mogla održati sve ove godine s obzirom na činjenicu da svake godine iznova moramo izgraditi i opremiti prostor Scene u prostorima koji nisu predviđeni za tu namjenu. Uravnoteženo financiranje kulturnih manifestacija u Zagrebu učinilo je to da danas naš grad u ljetnim mjesecima obiluje sjajnim manifestacijama po kojima se s pravom možete staviti uz bok velikim europskim metropolama.

NACIONAL: Već godinama na Sceni Amadeo nema kazališnih predstava, nego je fokus na organizaciji izložbe i koncertima. Što je uzrok tome?

Kao što sam već napomenuo, Scena Amadeo započela je s radom kao jedina zagrebačka i hrvatska polivalentna scena u kojoj se u sezoni mijenjaju glazbeni, kazališni, filmski i likovni programi. Godine 2015., dolaskom Zlatka Viteza na čelo Komisije za kazališnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu njeni članovi bez ikakvog obrazloženja ukidaju potporu kazališnom programu Amadea, čime Scena gubi važan segment svoga djelovanja. Očito se radilo o hiru pojedinca koji je uspio nametnuti svoj stav na samo komisiji već i tadašnjem Uredu za kulturu, koji se nije udostojio javno opravdati ovakav postupak. Nakon ove odluke, Scena se okrenula organizaciji godišnje likovne izložbe te glazbenom programu. Vjerujemo da ćemo sljedeće godine, kada naša Scena obilježava 25. godišnjicu djelovanja, u svoj program, makar simbolično, uvrstiti i kazališne predstave.