Zagreb će u utorak biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti Sabora, i tim će povodom u Hrvatsku stići predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratit će se sudionicima uživo videovezom.

Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme najveći je međunarodni događaj Hrvatskog sabora u povijesti i jedan od najvećih u Hrvatskoj.

U Zagreb će tako doći 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljat će predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske.

Na samit stiže predsjednica Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi. U ponedjeljak, dan uoči samita, sastat će se s predsjednikom Sabora Gordanom Jadrokovićem i obratiti se novinarima.

Pelosi je najviša američka dužnosnica u posjetu Hrvatskoj otkako je u Zagrebu 2015. bio tadašnji potpredsjednik Joe Biden.

U Zagrebu će biti i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.

Jedanaest država potvrdilo je sudjelovanje video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu. Srbija, jedina europska zemlja uz Bjelorusiju koja odbija nametnuti sankcije Rusiji zbog njezine agresije na Ukrajinu, pozvana je na samit, ali se nije odazvala pozivu.

Krimska platforma je novi međunarodni koordinacijski format formiran lani u kolovozu na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodímira Zelenskog čija je osnovna zamisao bila kreirati međunarodni mehanizam kojim bi se okončala ruska aneksija Krima. U međuvremenu je Rusija krenula u invaziju na Ukrajinu, pripojila si i druge njene dijelove, što je ovoj platformi dalo i novu dimenziju.

Obzirom na rat koji bijesni u Ukrajini te da sigurnosno ovakav događaj nije moguće organizirati tamo, ukrajinski čelnici ljetos su se obratili našim čelnicima sa zamolbom da se samit održi kod nas. Hrvatska je prihvatila te će tako Jandroković uz Stefančuka u utorak biti domaćin ovog iznimno važnog skupa na svjetskoj razini.

Prije samog samita, koji će biti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u ponedjeljak navečer u 20 sati Sabor za pristigle delegacije organizira i večeru dobrodošlice u Westinu. Prije toga će Jandroković u Saboru održati niz bilateralnih sastanka, između ostalog u 15 sati i s Pelosi, trećerangiranom osobom američke državne hijerarhije.

Sudjeluju 53 međunarodne organizacije i države, Zelenski videovezom

Do sada su sudjelovanje potvrdile ukupno 53 međunarodne organizacije i države. Uživo dolaze 42 delegacije iz 32 države, od kojih iz pet država dolaze čelnici oba doma. Tako na ovaj skup fizički, osim već navedenih Jandrokovića, Stefančuka i Pelosi, dolaze još 23 predsjednika parlamenata – Albanije, Austrije, Belgije, Cipra, Crne Gore, Češke, Estonije, Gruzije, Irske, Latvije, Lihtenštajna, Moldavije, Norveške, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Švedske, Švicarske i Turske. Iz Finske, Francuske, Irske, Islanda dolaze potpredsjednici parlamenata, iz Italije senator, a iz Luxemburga i Portugala predsjednici ili potpredsjednici Odbora za vanjsku politiku. Stižu i četiri predsjednika parlamentarnih skupština – Vijeća Europe, OESS-a, Interparlamentarne unije i NATO-a dok iz Europskog parlamenta stiže potpredsjednik.

Pozivi su poslani onim državama koje je Ukrajina htjela pozvati. Srbija je dobila pozivnicu, ali se nisu odazvali dok Bjelorusija nije pozvana. Iz Danske i Bugarske su se ispričali zbog unutarnjih političkih okolnosti.

Skup u utorak ujutro otvaraju predsjednik Sabora Gordan Jandroković i njegov ukrajinski kolega, predsjednik Verhovne Rade Ruslan Stefančuk. Potom će se sudionicima obratiti premijer Andrej Plenković, a onda se videovezom uključiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Na kraju samita predviđeno je usvajanje zajedničke izjave, a Jandroković i Stefančuk održat će zajedničku konferenciju za medije.

Ukrajina je sama izrazila želju da Hrvatska bude domaćin povijesnog parlamentarnog samita s obzirom na rat u Ukrajini, sigurnosnu situaciju u zemlji, kao i “partnerstvo i prijateljstvo” Kijeva i Zagreba, kazali su iz Hrvatskog sabora.

U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove. Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Samitom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme.