Izrael se mora pripremiti za izravni sukob s Turskom, članicom NATO-a.

Alarmantno je to upozorenje Nagelova odbora, trusta mozgova koji savjetuje izraelsku vladu pri donošenju odluka.

‘Sirijske vojne grupe mogle bi se svrstati uz Tursku’

U izvješću koje je ovih dana objavio The Jerusalem Post, ističe se da je cilj aktualne vlasti u Ankari, na čelu s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, obnova utjecaja Turske na područjima koja su nekad pripadala Osmanskom Carstvu. To će, međutim, dovesti do dodatnog zaoštravanja odnosa između Izraela i Turske, a možda i do pravog rata. Tim više što je i današnji Izrael do 1918. bio u sastavu Osmanskog Carstva.

U tom smislu, u izvješću se posebno ukazuje na rizik od svrstavanja sirijskih vojnih grupa uz Tursku. Takav razvoj događaja bio bi izravna prijetnja sigurnosti Izraela, koji na sjeveroistoku graniči sa Sirijom.

Izrael je 1967. zauzeo sirijsku Golansku visoravan

Ovdje valja podsjetiti da Izrael od 1967. godine pod okupacijom drži sirijsku Golansku visoravan. Riječ je o oko 1800 četvornih kilometara planinskog područja koje su izraelske vlasti anektirale 1981. godine i danas ga smatraju dijelom Izraela.

Nakon izraelske okupacije 1967. godine, na Golanu su izgrađena brojna židovska naselja, čime je u toj regiji promijenjen etnički sastav stanovništva, pa su u njoj Židovi danas većina. Manji dio stanovništva čine arapski Druzi, koji su ostali na Golanu i nakon okupacije, no uglavnom nisu prihvatili ponuđeno im izraelsko državljanstvo, već su zadržali sirijske putovnice.

Na Golanskoj visoravni danas, prema dostupnim podacima, živi ukupno oko 55.000 stanovnika. Židovski doseljenici čine oko 55 posto stanovništva, dok su ostatak sirijski Druzi.

Golan ima veliki značaj za Izrael

Golanska je visoravan za Izrael važna ponajprije iz geostrateških razloga, budući da nadzor nad njom znači i nadzor nad cijelim sjevernim Izraelom, odnosno regijom Galilejom i trećim po veličini izraelskim gradom Haifom. Povratak Golanske visoravni u sastav Sirije za sjever Izraela bi značio povratak na stanje prije 1967. godine, a to onda znači i stalne napade, kakve sada doživljava sa sjevera, iz Libanona, gdje je stacioniran Hezbolah.

Drugi važan razlog za Izraelce je taj što je Golanska visoravan sa svojim brojnim izvorima rezervoar pitke vode za cijeli Izrael. Na tom se području, naime, nalaze brojni izvori, pa tako i jedan od izvora Jordana, najveće rijeku u tom dijelu svijeta.

Sirija želi povratak Golana pod svoju vlast

No, iz sličnih je razloga Golanska visoravan važna i za Siriju. Osim što je, po međunarodnom pravu, dio njenog teritorija, kojeg se nikada nije odrekla, nadzor nad Golanom Siriji bi omogućio i kontrolu nad cijelim sjevernim Izraelom, kao i korištenje bogatog vodnog potencijala Golana.

U cijeloj priči ne treba zaboraviti ni da se Golanska visoravan nalazi samo 50-ak kilometara od glavnog sirijskog grada Damaska.

‘Prijetnja iz Sirije mogla bi biti još veća od one iz Irana’

Inače, upravo je spor sa Sirijom oko Golana jedan od glavnih razloga zbog kojih američki saveznik Izrael, nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. godine, nije uveo sankcije Moskvi. Naime, u Siriji su bile prisutne velike ruske vojne snage, a izraelska vlada nije željela provocirati Moskvu, čije su postrojbe, uostalom, bile u blizini Golana.

Osim s Rusijom, režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada bio je usko povezan i s Iranom, najvećim izraelskim neprijateljem. Iran stoji i iza Hezbolaha u Libanonu. Ni Iran, ni Sirija, ni Libanon ne priznaju Izrael.

Iako je stanje u izraelsko-sirijskoj zoni razdvajanja na Golanu, kojom patroliraju snage Ujedinjenih naroda, desetljećima bilo uglavnom mirno, izraelske su snage nakon sloma režima al-Asada krajem prošle godine prešle liniju razdvajanja na Golanskoj visoravni i krenule prema Damasku. Kao razlog su navele “osiguranje sjeveroistočne izraelske granice od eventualnog prelijevanja kaosa iz Sirije”.

“Prijetnja iz Sirije mogla bi se razviti u nešto još opasnije od iranske prijetnje“, upozorava se u izvješću Nagelova odbora.

KAŽE DA JE TURSKA SLJEDEĆA Erdogan: ‘Izrael nije pravna država, već krdo ubojica koje…’

Pritom valja podsjetiti kako su Izrael i Iran praktično u ratu.

U izvješću se ocjenjuje da bi snage koje podupire Turska mogle funkcionirati kao “posrednici” i napadati Izrael, što bi potaklo regionalnu nestabilnost.

‘Izrael treba vojno parirati Turskoj’

Stoga je Odbor izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, ministru obrane Israelu Katzu i ministru financija Bezalelu Smotrichu u ponedjeljak preporučio niz mjera kako da riješe novu prijetnju s kojom se Izrael suočava.

Među preporukama je povećanje izraelskih izdataka za obranu na 15 milijardi novih šekela (oko četiri milijarde eura) godišnje u narednih pet godina. To podrazumijeva i nabavu nove opreme za izraelsku vojsku, kako bi Izrael mogao parirati Turskoj, znatno većoj državi s vrlo jakom vojskom.

Među ostalim, članovi Odbora preporučuju kupnju novih zrakoplova F-15, kao i dronova i satelita. Također, predlažu daljnja ulaganja u jačanje protuzračne obrane, što uključuje i osnaživanje postojeće “željezne kupole”.

Među preporukama je i jačanje sigurnosti na izraelskim granicama, objavio je Jerusalem Post. To podrazumijeva i gradnju brojnih prepreka u dolini rijeke Jordan, na granici s državom Jordan, što bi, politički gledano, bio rizičan potez, budući da Izrael i Jordan od sklapanja mirovnog sporazuma 1994. godine uglavnom imaju dobre odnose.

‘Nove snage ulaze u arenu’

Preporuke Nagelova odbora komentirao je Netanyahu.

Tri mjeseca bez hrane i vode: “Gaza je postala mjesto smrti i očaja”

“Svjedočimo temeljnim promjenama na Bliskom istoku. Iran je dugo bio naša najveća prijetnja, ali nove snage ulaze u arenu i moramo biti spremni na neočekivano. Ovo izvješće daje nam putokaz za osiguranje budućnosti Izraela“, kazao je, prema pisanju Jerusalem Posta, izraelski premijer.

Izazov za Trumpa

Kada se podvuče crta, može se reći da se ionako komplicirano stanje na Bliskom istoku nastavlja zaoštravati. Osim rata između Izraela i Hamasa, koji je počeo 7. listopada 2023. godine upadom militanata Hamasa na područje južnog Izraela, a nastavio se svakodnevnim izraelskim razaranjem Pojasa Gaze s ogromnim brojem civilnih žrtava u toj palestinskoj enklavi, kao i napadima Hezbolaha s juga Libanona, ali i ekstremista iz Jemena na Izrael, te sukobom s Iranom, Izrael se sada suočava i s mogućnošću rata s Turskom.

U svemu tome, ključno će biti kako će se postaviti SAD, budući da je Washington saveznik i Turske i Izraela. To će, čini se, biti i jedno od prvih pitanja na koje će odgovor morati dati novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, kada uskoro preuzme dužnost u Bijeloj kući.

ODGOVOR NA UDARE Izrael u tri vala napao Iran. Iznad Teherana odjekivale eksplozije