Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju ove godine ostvaren manjak od 646 milijuna eura, što je za 154 milijuna eura ili 31,3 posto veći manjak nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju u petak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB),

“To je rezultat daljnjeg pogoršavanja salda robne razmjene s inozemstvom, što se znatnim dijelom odnosi na snažniji neto uvoz energenata, koji djelomice odražava porast njihovih cijena”, konstatiraju u komentaru analitičari središnje banke, dodajući i kako su nepovoljna kretanja uglavnom ublažena povećanjem neto izvoza usluga.

Također navode kako je, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2022. iznosio 2,5 posto BDP-a, što je za 3,1 postotni bod manje nego u cijeloj 2021. godini.

Manjak na tekućem računu u drugom kvartalu nešto veći od milijardu eura

Po podacima HNB-a, manjak na tekućem računu platne bilance u drugom je tromjesečju bio nešto veći od milijardu eura, što je za 165 milijuna ili 19,7 posto veći manjak nego u drugom lanjskom kvartalu.

Na to je najveći utjecaj imalo snažno pogoršanje u robnoj razmjeni, što je uvelike ublaženo daljnjim rastom neto izvoza usluga, poglavito zbog rasta prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju.

“Robna razmjena s inozemstvom i u drugom je tromjesečju 2022. nastavila rasti po izrazito visokim nominalnim stopama rasta, koje uglavnom odražavaju daljnji rast cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu kao rezultat poremećaja u globalnim lancima vrijednosti, koji su dodatno intenzivirani ratom u Ukrajini”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Po podacima iz platne bilance, ukupni je robni izvoz u drugom kvartalu ove godine porastao za 40,5 posto na godišnjoj razini (iznosio je 5,3 milijarde eura), ali je to bilo praćeno još izraženijim rastom uvoza, za 50,5 posto (na 9,7 milijardi eura).

To je rezultiralo iznimno snažnim povećanjem manjka na podračunu roba – manjak je iznosio 4,4 milijarde eura, što je na godišnjoj razini porast za 64,7 posto, odnosno za 1,7 milijardi eura.

Povoljnija se, pak, kretanja bilježe na računu usluga, na kojemu je u drugom tromjesečju zabilježen višak od gotovo 2,9 milijardi eura, što je za 1,5 milijardi eura, ili 113,8 posto veći višak nego u drugom lanjskom kvartalu.

Na to je ponajprije utjecao rast prihoda od turističke potrošnje stranih turista – u drugom kvartalu ti su prihodi iznosili 2,7 milijardi eura, što je za 1,5 milijardi eura ili 120,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

“Rast turističkih prihoda odražava nastavak oporavka fizičkih pokazatelja s jedne strane, ali i primjetan rast cijena u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića. Uz to, znatno manje izraženo porastao je i neto izvoz drugih, neturističkih usluga, posebice usluga prijevoza”, obnjašnjavaju analitičari središnje banke.

Saldo na računu primarnog dohotka u drugom je kvartalu ove godine iznosio tri milijuna eura, što je za 14 milijuna eura manje nego u istom razdoblju lani, dok je na računu sekundarnog dohotka višak iznosio 510 milijuna eura, što je više za 42 milijuna eura.

Na računu kapitalnih transakcija višak je povećan za 11 milijuna eura i u drugom je ovogodišnjem kvartalu iznosio 357 milijuna eura.

“Saldo na računu primarnog dohotka zadržao se na podjednakoj razini kao i u drugom tromjesečju 2021. s obzirom na to da je rast neto prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu u potpunosti nadomješten većim neto rashodima od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno većom dobiti poduzeća u stranom vlasništvu, i to poglavito u djelatnostima smještaja, trgovine motornim vozilima te naftnoj industriji. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija blago povećao (za 52,6 milijuna eura) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući rastu neto prihoda od osobnih transfera”, ističu analitičari središnje banke.

U prvih šest mjeseci manjak na tekućem računu 3,8 milijardi eura

Po podacima iz platne bilance, u prvih šest mjeseci ove godine na tekućem je računu zabilježen manjak od 3,8 milijardi eura, što je za 1,7 milijardi eura ili za 78,3 posto veći manjak nego u prvom polugodištu prošle godine.

I ta su kretanja ponajviše pod utjecajem negativnih kretanja na računu roba, koja su tek donekle ublažena povoljnijim kretanjima na računu usluga.

Tako je u prvom polugodištu ove godine na računu roba zabilježen manjak od 8,4 milijarde eura, što je za 3,2 milijarde eura veći manjak nego u istom razdoblju lani.

Istodobno je višak na računu usluga porastao za 1,7 milijardi eura, na 3,5 milijardi eura.

Na to je ponajviše utjecao snažan rast prihoda od stranih turista, od kojih je u prvih šest mjeseci ostvaren prihod od 3,2 milijarde eura, što je na godišnjoj razini porast za 117,3 posto ili za 1,7 milijardi eura.

Na računu primarnog dohotka u prvom se polugodištu ove godine blježi višak od 216 milijuna eura, što je za 9,9 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je na računu sekundarnog dohotka zabilježen višak od gotovo 990 milijuna eura, ili 9,3 posto manje.

Na računu kapitalnih transakcija u prvih je šest mjeseci zabilježen blagi rast viška, za 1,2 posto, na 611,4 milijuna eura.