Nacional je proteklog tjedna doznao da Nova TV tvrdi kako je njezin Dnevnik uvjerljivo najgledanija središnja informativna emisija otkako su tri televizije s nacionalnom frekvencijom – HTV, RTL i Nova TV – početkom listopada uskladile termine, pa sva tri njihova dnevnika počinju u 19 sati. Tvrdnja o trijumfu Dnevnika Nove TV, valja naglasiti, temelji se na podacima same Nove TV jer ostale dvije televizije Nacionalu nisu dostavile tražene podatke o gledanosti, a nismo ih uspjeli dobiti ni od tvrtki koje takve podatke mjere, kao ni od Agencije za elektroničke medije (AEM). Istodobno, stručnjaci i teoretičari medija podsjećaju kako sve manje ljudi, naročito mladih, u 19 sati sjeda pred televizore, kao što ih se sve manje općenito informira preko televizija; anegdota koja o tome vjerojatno najdojmljivije svjedoči jest nedavni komentar studentice novinarstva na zadatak da analizira televizijske dnevnike: “Prvi put u životu gledala sam Dnevnik HTV-a”. Do kraja lipnja ove godine, HTV, RTL i Nova TV svoje su dnevnike započinjali u različitim terminima: HTV u 19, RTL u 18.30 i Nova TV u 19.15. No 27. lipnja ove godine, nakon što je 13 godina emitirao u 18.30, RTL je svoj Dnevnik pomaknuo pola sata kasnije, uskladivši se s HTV-om. Urednica Informativnog programa Željka Marijanović tom je prigodom u medijima izjavila kako su “njihova istraživanja pokazala da veliki dio RTL-ovih gledatelja dolazi pred male ekrane upravo oko 19 sati” te da je RTL dosta dugo planirao promjenu termina. Tri mjeseca kasnije, 2. listopada, i Nova TV pomaknula je termin emitiranja svog dnevnika, s 19.15 na 19 sati. Za tu je televiziju taj datum bio iznimno važan: istog dana krenuli su iz novog, moderniziranog studija na novoj lokaciji.

‘Prvi put u povijesti dogodila se prava bitka konkurenata koju smo osvojili svojim znanjem, iskustvom, profesionalnošću, korištenjem tehnologije i emocijom koju šaljemo s ekrana’, rekla je Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa Nove TV. FOTO: Nova TV

Usklađivanje termina triju nacionalnih dnevnika izazvalo je priličan medijski interes. Na posljednjem Weekend media festivalu u rujnu u Rovinju, argumente za te poteze ukratko su iznijeli predsjednici uprava triju spomenutih televizija: Robert Šveb s HRT-a, Dražen Mavrić s Nove TV i Branko Čakarmiš s RTL-a. Složili su se da je glavni razlog – borba za gledanost. Prema izjavi koju je tada prenio Glas Istre, Dražen Mavrić s Nove TV izjavio je kako “nije imalo smisla da mi krećemo poslije”, kad su već “naše dvije konkurentske kuće stavile dnevnik u 19 sati”. “Najgledanija smo televizija posljednjih 12 godina. Odlučili smo staviti naš termin u 19 sati i pokazat ćemo da smo najbolji”, izjavio je Mavrić, dodajući kako je Nova TV, općenito promatrano, najgledanija televizija u komercijalnoj gledateljskoj skupini od 18 do 54 godine. Zanimljivo je, pritom, što je izjavio glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb: “Prema svim pokazateljima, svi mi imamo dosta staru publiku. HTV najstariju, nažalost, ali to je činjenica svugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Mlada publika je vjerojatno izgubljena u smislu linearne televizije, i to u nekim sadržajima poput dramskih serija, dokumentarnog programa i slično. Ipak, cijela publika se uvijek vrati HTV-u kad je panika, kad se dogodi rat, potres ili moramo izračunati koliko ćemo plaćati plin”, kazao je Šveb, ne iznoseći podatke o gledanosti HTV-ova Dnevnika.

Nacional je proteklog tjedna od triju televizija zatražio podatke o gledanosti dnevnika, kako bismo mogli usporediti i procijeniti koji je dnevnik najgledaniji od 2. listopada, otkad se emitiraju u jedinstvenom terminu od 19 sati. Pritom valja naglasiti kako u ovo istraživanje nismo uključili utjecajni news kanal N1, čiji dnevnik počinje u 18 sati, ali nije dostupan na platformama na kojima su ostale tri televizije, što je prije nekoliko mjeseci u Hrvatskoj preraslo u veliku aferu s političkim konotacijama. Od tri televizije koje smo tražili podatke, temeljito i statistički iscrpno odgovorila nam je samo Nova TV; RTL nije odgovorio ništa, dok je HTV poslao odgovor u kojemu nedostaju podaci o gledanosti njihova dnevnika. Prema podacima koje je Nacionalu poslala voditeljica PR-a i korporativnih komunikacija Nove TV Ivona Devčić Ivičić, “Dnevnik Nove TV u periodu od 2. listopada, kada je krenuo s emitiranjem u 19 sati, do 25. listopada 2022., u prosjeku je pratila svaka treća osoba koja je gledala televiziju’’. ‘’U odnosu na konkurenciju, Dnevnik Nove TV je u tom periodu od prvog konkurenta bio gledaniji za 67 posto”, izvijestila je Ivona Devčić Ivičić, naglašavajući kako je izvor tih podataka agencija AGB Nielsen, a odnose se na cjelokupnu populaciju stariju od četiri godine, takozvana kategorija “4+”. Ivona Devčić Ivičić je ustvrdila kako je “Dnevnik Nove TV u posljednjih trinaest godina najgledanija središnja informativna emisija u Hrvatskoj”. U posljednjih deset godina ostvarila je prosječan udio u gledanosti od 38 posto, računa li se aritmetički prosjek. Od 2013. godine do danas, pak, Dnevnik Nove TV od prvog je konkurenta gledaniji za 86 posto, izvijestila je Ivona Devčić Ivičić, dodajući kako je ta emisija, u razdoblju od 2013. do 2019., kada su sve tri informativne emisije bile u istom sustavu mjerenja televizijske gledanosti – jer već dvije godine više nisu – “Dnevnik Nove TV od prvog je konkurenta bio gledaniji za 85, a od drugog za 84 posto”. Ivona Devčić Ivičić prenijela nam je i izjavu direktorice Informativnog programa Nove TV Ksenije Kardum: “Nikad središnje informativne emisije nacionalnih televizija nisu počinjale u isto vrijeme i odlučili smo to, kao apsolutni lider na tržištu, promijeniti. Prvi put u povijesti dogodila se prava bitka konkurenata koju smo osvojili svojim znanjem, iskustvom, profesionalnošću, korištenjem tehnologije i emocijom koju šaljemo s ekrana. Ta se odluka za nas pokazala jako uspješna i naša se liderska pozicija najgledanijeg informativnog programa u zemlji dodatno učvrstila. Dnevnik Nove TV godinama nosi titulu emisije kojoj se najviše vjeruje, zbog čega je i Nova TV iz godine u godinu medij kojem se najviše vjeruje prema istraživanju Reuters Instituta”, rekla je direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum.

RTL nije dostavio informacije o gledanosti svog Dnevnika, a po nekim istraživanjima, nijedna informativna emisija nije među prvih deset najgledanijih, već su to prijenosi nogometnih utakmica. FOTO: RTL

Nacional je pitanja o gledanosti i iskustvima s emitiranjem dnevnika u 19 sati poslao i RTL-u. Zanimalo nas je je li RTL u lipnju odlučio da dnevnik premjesti na 19 sati zato što je želio konkurirati HTV-ovoj središnjoj informativnoj emisiji, a željeli smo znati i podatke o gledanosti Dnevnika RTL-a, kao i trend koji pokazuje raste li gledanost ili opada te je li odluka o promjeni termina dnevnika koristila ili štetila RTL-u. Zanimali su nas i podaci o prosječnoj gledanosti u posljednjih deset godina, kao i argumente RTL-a kojima, u konkurenciji s ostalim dvjema televizijama, brani svoj dnevnik. Odgovore nismo dobili. S HRT-a, pak, na pitanja Nacionala o sličnim podacima odgovorili su dopisom potpisanim s “Komunikacije HTV-a”, u kojemu nedostaju podaci o gledanosti. Na pitanje kako komentiraju činjenicu da su Nova TV i RTL početak svojih dnevnika uskladili s HTV-om, i time se upustili u izravnu utakmicu s tom televizijom, HRT je odgovorio kako “ta činjenica najviše govori sama za sebe”. “Promjena termina je ozbiljna stvar, uvijek je pitanje jeste li dobro procijenili svoju publiku, a posebno je osjetljivo mijenjati termin središnje informativne emisije. Ako je dobro, termin se ne mijenja, međutim ako nemaš očekivanu gledanost, onda se ide na promjenu termina. HRT je to prošao, prije 10-ak godina promijenio termin svog dnevnika i očito komercijalne televizije nisu bile zadovoljne svojim gledanostima kada su se odlučile na taj potez”, drže na HRT-u. Pritom tvrde kako taj potez Nove TV i RTL-a nije smanjio gledanost Dnevnika HTV-a. “Naprotiv, dogodilo se ono što smo i procijenili da će se dogoditi: da će se gledanosti triju dnevnika razlikovati u minimalnim postocima i da će na najvećem gubitku biti sami gledatelji.” Na pitanje što HTV čini kako bi svoj dnevnik učinio konkurentnim u odnosu na ostale, javna televizija odgovara kako su im “najvažniji gledatelji”. “Činimo sve da gledatelji dobiju cjelovitu, vjerodostojnu informaciju lišenu žutila, pazimo da ne prijeđemo granicu dobrog ukusa, da ne odemo u žutilo i banalizaciju već da gledateljima priče ispričamo na ozbiljan odgovoran način, ali razumljiv i visokoobrazovanim i, uvjetno rečeno, manje obrazovanim skupinama stanovništva. Gledatelji nakon Dnevnika moraju biti informirani, saznati glavne vijesti iz zemlje i svijeta, ali i dobiti informaciju više važnu za njihov svakodnevni život, a to je ono što im nudi Dnevnik HTV-a, televizije s tradicijom od preko 60 godina.”

Najopširniji odgovor dobili smo na pitanje o dojmu da je utakmica HTV-a s komercijalnim televizijama nekorektna, s obzirom na to da HTV ima zajamčene prihode od države, a RTL i Nova TV nemaju. “HRT nema zajamčene prihode od države već od svojih obveznika pristojbe”, precizirali su. “Utakmica nije nekorektna jer javna televizija upravo zbog pristojbe, ima i obveze. Svi namjerno zaboravljaju da se iz te pristojbe financiraju brojne druge ustanove i brojne djelatnosti. Spomenimo samo da tri posto iz pristojbe odlazi na pluralizam medija, iz čega se financiraju lokalni mediji. Osim toga, HRT je zakonom obavezan isporučiti sadržaje javne prirode, kao što su religijski, znanstveni, dječji, kulturni ili dokumentarni program ili program za nacionalne manjine. Da nema pristojbe, te sadržaje ne bi bilo moguće proizvesti. Zbog toga, među ostalim, i postoji pristojba, i to nije specifičnost samo Hrvatske: javne televizije diljem svijeta imaju određeni oblik pristojbe.” U odgovoru HRT-a potom se dodatno argumentira: “Važnost postojanja jakog javnog servisa u Hrvatskoj najbolje se pokazala u proteklom razdoblju, primjerice, potresa u Zagrebu, potom potresa na području Siska i Petrinje, ili u vrijeme izbijanja epidemije covida-19. Nadalje, sa svojom obvezom od 15 posto za ulaganje u neovisnu proizvodnju HRT razvija kompletnu kreativnu industriju RH i time doprinosi razvoju društva. Uvijek se zaboravi da su tri orkestra u sastavu HRT-a i da su i oni doprinos kulturnoj sceni u RH, a da nema udjela iz kojeg se financira HAVC, teško da bi se u Hrvatskoj godišnje proizvelo toliko filmova. Na HRT-u dodaju da bi “bilo lakše imati samo specijalizirani kanal koji se bazira samo na stranim serijama, reality show programima ili nečemu sličnom, nego, primjerice imati specijalizirani kanal za kulturu. Kada već govorimo o dnevnicima, treba napomenuti da Informativni program HTV-a u jednom danu proizvede preko 800 minuta programa, što je i u svjetskim razmjerima jako velika proizvodnja. Komercijalne televizije se s tim nikako ne mogu mjeriti. HRT, podsjećamo, ima 5 televizijskih kanala i 12 radijskih postaja.” S HRT-a su Nacionalu odgovorili i na pitanje o prednostima njihova dnevnika u odnosu na ostala dva koja se emitiraju istodobno. “U današnje vrijeme interneta, kada se vijesti šire brzinom munje, gledatelje zapravo posebno ni ne treba uvjeravati zašto bi nešto trebali gledati. HRT postoji zbog svojih gledatelja i mi smo im zahvalni što nas kroz generacije prate.” Od HTV– a smo, naposljetku, tražili podatke o gledanosti dnevnika otkad se sva tri emitiraju u 19 sati, kao i podatke o prosječnoj gledanosti Dnevnika HTV-a u posljednjih deset godina. Te posljednje podatke, odgovorili su, ”morate zatražiti od Agencije za elektroničke medije jer ih mi nemamo”, dok su za podatke o gledanosti dnevnika odgovorili kako ih imaju, “no netko koristi AdScanner a netko AGB Nielsen”.

U toj se izlici krije jedna od kontroverzi praćenja gledanosti televizijskog programa. Riječ je, naime, o složenom i višeslojnom procesu s više kategorija podataka o gledanosti koji se prate, ovisno o interesu naručitelja, odnosno pojedine televizije. Objavljivanje podataka o gledanosti podliježe brojnim interesnim manipulacijama, jer svaka televizija, želeći se predstaviti u najboljem svjetlu, objavljuje najčešće one koji im idu u prilog, dok tvrtke koje provode istraživanja podatke ne objavljuju bez naplate. Prije otprilike dvije godine, u mandatu glavnog ravnatelja Kazimira Bačića i glavnog urednika Brune Kovačevića, HRT je otkazao komercijalnu suradnju s AGB Nielsenom, globalnom tvrtkom za praćenje gledanosti televizija, te suradnju na tim poslovima ugovorio s mlađom austrijsko-hrvatskom tvrtkom AdScanner. S obzirom na to da AGB Nielsen, globalna tvrtka koja je i u ono vrijeme, kao i danas, računala gledanost ostalih nacionalnih televizija u Hrvatskoj, koristi različite metode prikupljanja podataka od onih koje koristi Ad Scanner, postalo je nemoguće uspoređivati gledanost HTV-a s ostalim komercijalnim televizijama. S HRT-a nisu Nacionalu službeno odgovorili na upit zašto je HRT otkazao AGB Nielsenu i prešao Ad Scanneru, ali neslužbeni izvori s HRT-a, s kojima je Nacional razgovarao proteklog tjedna, uvjereni su kako je to učinjeno zato da se prikriju porazni podaci o gledanosti emisija HTV-a. “To je bila namjerna odluka, kako bi se izbjeglo suočavanje s činjeničnim stanjem”, kazao je Nacionalov sugovornik s HRT-a. Kao dodatni argument za tu tvrdnju mogu poslužiti i neslužbena objašnjenja, za koja Nacional nije dobio službenu potvrdu, prema kojima je uprava HRT-a u mandatu Kazimira Bačića bila uvjerena kako AGB Nielsen “namješta” postupak mjerenja gledanosti, kako bi rezultati išli u korist komercijalnih rezultata Nove TV, i to navodno tako da su se mjerenja provodila uglavnom u ruralnim sredinama, gdje stanovnici češće gledaju zabavne emisije Nove TV. Bilo to točno ili ne, na HTV-u neslužbeno tvrde kako su usluge AGB Nielsenu plaćali iznimno skupo, navodno četiri milijuna kuna godišnje. Usprkos tome, s HTV-a dolaze i spekulacije kako je, navodno, još ljetos dogovoreno da ta televizija od Nove godine za mjerenje gledanosti opet počne koristiti usluge tvrtke AGB Nielsen, ali Nacional za tu informaciju nije uspio dobiti službenu potvrdu. No dogodi li se to, opet će biti moguće koliko-toliko uvjerljivo uspoređivati podatke o gledanosti HTV-a i ostalih nacionalnih televizija.

Zanimljivo je pritom da i Agencija za elektroničke medije (AEM), koja objavljuje mjesečne izvještaje o gledanosti televizija, koristi usluge tvrtke AdScanner. Prema neslužbenim objašnjenjima koja smo dobili iz AEM-a, AdScanner je taj posao dobio na natječaju AEM-a, a njihove su usluge jeftinije od onih AGB Nielsena. Osim toga, komercijalne televizije koje surađuju s AGB Nielsenom ne čine to samo po vlastitoj odluci, nego i po zahtjevima marketinških agencija s kojima surađuju, jer te agencije koriste podatke AGB Nielsena kada sastavljaju izvještaje za svoje klijente-oglašivače. AGB Nielsen, naime, zadovoljava zahtjeve televizija za preciznim mjerenjem ciljanih skupina gledatelja, kako bi se objavljivanje reklama moglo planirati za vrijeme u koje najveći broj pripadnika ciljane skupine gleda televiziju. AEM-u, pak, takvi podaci ne trebaju, jer oni objavljuju općenitije podatke, zanimljivije široj javnosti. No izvori Nacionala dodaju kako su vjerodostojni i podaci AdScannera i AGB Nielsena, jer i jedni i drugi podaci podjednako i ujednačeno ukazuju na trendove.

Marta Šimić Mrzlečki jedna je od voditeljica HTV-ova Dnevnika, a s HRT-a su poručili da podatke o gledanosti imaju, ali se mogu različito tumačiti. FOTO: HRT

A ti su trendovi, ako je suditi prema izvještajima koje objavljuje AEM, takvi da apsolutni favorit televizijskog svijeta nije informativni program ni dnevnici, nego nogomet. Pri tome valja naglasiti da AEM nema usporedne podatke o gledanosti dnevnika, nego objavljuje istraživanja AdScannera o petnaest najgledanijih televizijskih kanala u cijelome danu i od 19 do 23 sata, te o petnaest najgledanijih emisija u cijelome danu te od 19 do 23 sata. Također, AEM objavljuje izvještaje o najgledanijim televizijama, po istom rasporedu, na MaxTV-u, pri čemu je, u jednoj kategoriji, najgledaniji N1. No prema izvještaju za rujan, na primjer, od prvih deset najgledanijih emisija u cijelome danu, sedam je nogometnih utakmica i jedna vaterpolska, potom jedna zabavna emisija – ‘’Život na vagi’’ RTL televizije – i samo jedna informativna, a i ta jedna nije dnevnik, nego ‘’Stanje nacije’’ Zorana Šprajca, koja je na desetom mjestu; u daljnjih pet također nema nijedne informativne emisije, nego samo sport i zabava.

Takvi rezultati mogli bi biti dodatni argumenti onih koji tvrde da su dnevnici u 19 odavna sve manje atraktivni, naročito mlađoj publici. Stručnjakinja za televiziju i redovita profesorica na katedri za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Tena Perišin, u izjavi za Nacional, konkurenciju nacionalnih televizija u 19 sati nazvala je “više borbom za zadržavanje postojeće publike, nego borbom za novu publiku”. “Bitka za novu, mladu publiku izgubljena je”, ocjenjuje Tena Perišin, dodajući kako smatra da hrvatskim nacionalnim televizijama manjka strategija privlačenja mlade publike. “Ne kažem da to nije moguće, ali možda nedostaje inovativnosti. Istraživanje koje smo proveli 2020. godine na uzorku mladih od 18 do 29 godina pokazalo je da oni još uvijek vjeruju tradicionalnim medijima, a mnogo manje društvenim mrežama, ali da se na njima ipak informiraju. To je paradoks koji bi televizijske kuće trebale iskoristiti i pronaći načine da se približe mladima. Takvih uspješnih pokušaja ima u zapadnim zemljama, gdje televizije prilagođavaju i forme i medijske platforme kako bi privukli mlade, pa, recimo, novinari objašnjavaju i kontekstualiziraju vijesti, ili se rade kratki dokumentarci ili istraživačke reportaže, i objavljuju na digitalnim platformama i profilima društvenih mreža televizijskih tvrtki. Jer ako se raspravlja o konkurenciji dnevnika u 19 sati, valja imati na umu kako se mladi više gotovo uopće ne informiraju preko televizije; nitko od njih više ne pali televizor u 19 sati, a ako i pogledaju neku informativnu emisiju, učine to na internetu, s odgodom”, kazala je za Nacional. I baš kao što je Nacionalu samo Nova TV detaljno odgovorila na pitanja o gledanosti, tako su nam samo s te televizije dostavili i podatke o svojem učinku na digitalnim platformama. Kažu kako je njihova strategija “kvalitetna sinergija TV-a i digitalnog portfolija.” “Nova TV kreira sadržaje za različite ciljne skupine, što omogućava da doseže gotovo cijelu hrvatsku populaciju. Informativni sadržaji prilagođeni su platformi na kojoj su distribuirani te osim liderske pozicije u televizijskom segmentu, Nova TV dominira i na digitalnim platformama”, tvrde na toj televiziji i argumentiraju: “Portal dnevnik.hr je cijelu 2022. uvjerljivo najčitaniji u Hrvatskoj s prosječnim mjesečnim brojem čitatelja od 2,2 milijuna, prosječnim brojem pregleda stranica od 157 milijuna i ukupnim brojem pregleda stranica od 1,4 milijarde. Facebook profil dnevnik.hr-a ima gotovo milijun pratitelja i 788.522 fanova; Instagram profil 112.216 pratitelja; Twitter dnevnik.hr-a ima najviše pratitelja u medijskoj industriji, 257.947 pratitelja, a dnevnik.hr prisutan je i na Tik Toku.