Tijekom uskrsnih blagdana na Kvarneru je boravilo nešto više od deset tisuća gostiju, koji su ostvarili 25 tisuća noćenja, izvijestila je u utorak Turistička zajednica Kvarnera.

To je 50 posto noćenja koliko ih je ostvareno za uskrsne blagdane 2018. godine, kada je produženi uskrsni vikend bio sličnih datuma kao ove godine, navodi se u priopćenju.

Najviše je turističkih noćenja na Kvarneru tijekom uskrsnog vikenda ostvareno u hotelima, oko 11 tisuća (45 posto ukupnih noćenja na Kvarneru), potom u obiteljskom smještaju sedam tisuća (27 posto), pet tisuća u kampovima (19 posto) i dvije tisuće u nekomercijalnom smještaju.

Kvarner je ove godine za Uskrs posjetio velik broj domaćih gostiju, koji su ostvarili i 14,5 tisuća noćenja, što je 60 posto ukupnih noćenja te regije.

Inozemni gosti ostvarili su 40 posto noćenja, što, kako kažu u Turističkoj zajednici Kvarnera, nije mali broj uzmu li se u obzir sva ograničenja u putovanjima koja su trenutno na snazi.

Među inozemnim gostima najviše su noćenja ostvarili oni iz Njemačke (3,5 tisuća), slijede gosti iz SAD-a (1,1 tisuća) i gosti iz Slovenije (650 noćenja).

Opatijska rivijera i otok Krk su definitivno bila najtraženija odredišta, budući da je na njihovom području ostvareno nešto više od polovice svih noćenja na Kvarneru, a slijede cresko-lošinjski otoci (s udjelom od 20 posto noćenja), zatim Crikveničko-vinodolska rivijera (10 posto), riječko područje (osam posto), otok Rab (šest posto) te Gorski kotar (udjel od dva posto u noćenjima).

“Iako smo navikli na to da su uskrsni blagdani svojevrsni pokazatelj kakva će biti turistička godina – nakon događanja u 2020. godini, Uskrs smo i ove godine dočekali u sličnom ozračju. Po najavama, na Kvarneru je bilo otvoreno oko 70-ak hotela i 20-ak kampova, i dalje kada govorimo o smještaju objekti s najviše zvjezdica pokazali su se kao najotporniji na krizu i najtraženiji među gostima”, ističe direktorica Turističke zajednice Kvarner Irena Peršić Živadinov.

TZ Kvarnera nastavlja s provođenjem svojih virtualnih promotivnih aktivnosti usmjerenih ka najbližim europskim susjedima ali i domaćem tržištu. Istovremeno se sa sustavom turističkih zajednica, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (PGŽ), Domom zdravlja PGŽ, Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera te Stožerom civilne zaštite PGŽ radi na organizaciji i pripremi svih zdravstveno-sigurnosnih elemenata koje će gosti očekivati – lokacije za testiranja, izrada novih uputa, smjernica i preventivnih postupaka za sve smještajne objekte i goste i slično.

Peršić Živadinov ističe da se, što se tiče nastavka turističke 2021. godine, prati što rade najvažnija tržišta i koje nove odluke donose njihove vlade. “Moramo biti svjesni da će i ove godine svi nastojati svoje državljane zadržati unutar svojih granica i poticati ih da svoj godišnji odmor provedu u matičnoj zemlji, a sve s ciljem kako bi potaknule svoj turizam i domaću turističku potrošnju. Uz neprestalno prilagođavanje aktualnoj epidemiološkoj situaciji i zaštiti zdravlja, to je još jedna posljedica pandemije covid-19 koja će ove godine zasigurno imati još jači utjecaj na turističku godinu”, naglašava direktorica TZ Kvarnera.

Po podacima iz priopćenja, na Kvarneru je u ožujku ove, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine kada su se granice krenule postupno zatvarati, ostvareno čak 91 posto turističkog prometa. U prva tri mjeseca ove godine na Kvarneru je ostvarano 65 posto noćenja iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, odnosno 56 posto noćenja iz prva tri mjeseca rekordne 2019. godine, navode iz TZ Kvarnera.