‘Na HRT-u se provodi novi oblik kulturocida i klerikalizacije programa’

Autor:

Nacional

Srđan Sandić najbolji je primjer kako se na HRT-u zaposlenici zlostavljaju i postaju žrtve homofoba. Ekskluzivno za Nacional novinar smijenjen u nedavnim čistkama govori da je bio prisiljen ići na govorne vježbe, čime se aludiralo na njegovo srpsko porijeklo

Zbog smjena novinara i urednika te ukidanja emisija na trećim programima HRT-a, što je HND nazvao kulturocidom i zabrinjavajućim napadom na struku, inicijativa “Sloboda Trećima” prošlog tjedna organizirala je prosvjed kojim se pozvalo protiv radikalnih promjena programskih shema na trećim programima Hrvatske radiotelevizije i udara na njihovu vjerodostojnost i sekularnost.

Prema izvorima HND-a, v. d. urednici HRT-a rekli su da je Treći program Hrvatskog radija ideološki najostrašćeniji radijski kanal i da će iskorijeniti aktivizam u redakciji. “No upravo je sada Treći program Radija postao aktivistički, politički ostrašćen i nestručan. Na tom se programu ukidaju rijetki i vrijedni dokumentarni sadržaji, a umjesto njih se uvodi studijsko-razgovorni program religijskog i krajnje ideologiziranog karaktera”, rekli su u HND-u.

Akcijama inicijative “Sloboda Trećima” i izjavama HND-a htjelo se upozoriti da se na HRT-u događaju stvari posve neprihvatljive jednom modernom, sekularnom i demokratskom društvu, a novinarske i uredničke čistke na HRT-u opravdavaju se time da se to sve čini u ime pluralizma i demokracije. Da se zaposlenici HRT-a praktički zlostavljaju te doživljavaju homofobne istupe nadređenih, najbolje pokazuje primjer Srđana Sandića, jednog od onih koji su nedavnim smjenama na Trećem radijskom i televizijskom programu HRT-a ostali bez posla.

Bez obzira na to što je s Ivicom Prtenjačom, cijenjenim i nagrađivanim književnim autorom, tri godine na HR3 od ponedjeljka do petka radio emisiju “Jutro na Trećem” koja je s 40.000 slušatelja bila jedna od najslušanijih u radijskom eteru, svejedno je ta emisija naprasno ukinuta, bez ikakve najave i objašnjenja.

“IVICA JE EMISIJU VODIO, a ja sam radio najveći dio priloga. I ja sam vodio jedno vrijeme dok na mene nije izvršena jedna vrsta napada javnosti. Taj je napad krenuo zato što sam u jednom trenutku, barem mi se čini da s tim ima veze, u jednoj drugoj emisiji, ‘Kultura demokracije’, radio intervjue s ljudima koji se bave sekularnošću, pitanjima ljudskih prava i sloboda i sličnim temama. Kad sam radio s Marijanom Bijelić, predsjednicom Protagore, Udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba, koja se, primjerice, bavi pitanjima ukidanja Vatikanskih ugovora, prozvala me udruga U ime obitelji”, govori 31-godišnji Sandić i kaže da ga se nakon toga počelo ozbiljno javno difamirati pa su njegovi urednici odlučili da on više neće voditi emisiju “Jutro na Trećem”, nego je u njoj nastavio raditi kao novinar.

  • ‘KAD SAM RADIO S predsjednicom Protagore koja se bavi pitanjima ukidanja Vatikanskih ugovora, prozvala me udruga U ime obitelji, a reagiralo se i kad bi se radilo s osobama iz okruženja’, kaže Sandić

Sandića su potom, kako tvrdi, prisilili da odlazi na govorne vježbe, kod logopeda, jer se tvrdilo da ne priča književni hrvatski jezik. On smatra da se to prvenstveno dogodilo samo zbog njegova naglaska, jer je Sandić pripadnik srpske manjine, ali je rođen u Osijeku. Tvrdi da se na njegove urednike vršio pritisak jer tobože ne priča standardni hrvatski, već srpski jezik.

“Na govorne vježbe odlazio sam s djecom od dvije ili tri godine, pa sam pregledavao slikovnice i crtao sličice, što je bilo zapravo strašno. S jedne strane je to smiješno, ali htio sam osvijestiti svoj govor i imao sam osjećaj da ne radim ništa loše, iako smatram da je to vrlo neuobičajena praksa. Kad sam dobio ‘zeleno svjetlo’ od logopeda i kad su mi u fonetskoj službi HRT-a rekli da ne govorim perfektno, ali da govorim gotovo pa idealan hrvatski, više se ipak nisam mogao vratiti na vođenje. Nisam to doživio kao velik problem, ali se vidjela tendencija prema meni i mom radu. Svaki put kad bismo, primjerice, radili s nekim iz zemalja našeg okruženja reagiralo bi se, ali ne znam u koga za takve stvari uperiti prstom jer nije to bila jedna osoba”, govori Sandić koji ne zna tko je pokrenuo hajku na njega, ali kaže da na HRT-u postoji Služba za gledatelje koja prima ogroman broj anonimnih poruka. Ti anonimni ljudi koji šalju svoje primjedbe mogu difamirati, tračati, bez cenzure.

“TAKVE STVARI PROSLIJEĐUJU SE UREDNICIMA, na što oni moraju ili ne moraju reagirati. Moji su urednici reagirali jer su bili dovoljno svjesni i odgovorni da bi trebalo smiriti situaciju. Ali to nije izgledalo kao klasičan prigovor na moj rad, već je to išlo puno šire. Meni je to bilo grozno, naravno, ali nikad nisam htio vjerovati u instituciju žrtve pa se kao takav nisam ni želio identificirati, ali je definitivno nelagodno. Vide se posljedice jer ako netko poput mene, a ima dosta kolega koji su u sličnoj situaciji, ostane bez posla, to znači da si posve ostao bez prihoda i bez ikakve zaštite. Možeš računati jedino na strukovnu solidarnost, koje nema, osim na deklarativnoj razini, u smislu da će netko objaviti što se dogodilo. Ali institucionalne zaštite nemamo”, priča Sandić koji je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti, trenutačno je na master studiju komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a završio je i Mirovne studije, Ženske studije i UN akademiju te je autor triju knjiga. Njegov širi interes su ljudska prava, kazalište i književnost.

Kaže da su Prtenjača i on u emisiju “Jutro na Trećem” često dovodili ljude koji u pravilu nemaju priliku doći u javni medijski prostor.

“Znamo kako mainstream kultura funkcionira – nema mjesta za mlade umjetnike i za umjetnike koji ne rade nešto spektakularno jer je kultura spektakl. Mi smo se držali onog principa i vjere da je kulturni prostor namijenjen kulturnjacima i ljudima koji su za to zainteresirani. U tom smislu imali smo najveću slušanost. Hajka na mene krenula je u vrijeme referenduma o braku koje je organizirala udruga U ime obitelji. Tad je ta, ali i mnoge druge desne civilne organizacije, počela dijeliti moralne packe oko toga tko bi trebao biti na televiziji ili radiju pa je to zapravo bilo neizravno uređivanje programa”, tvrdi Sandić koji kaže da se tim potezom vodstva HRT-a ono što je najavljeno kao “nova konzervativna revolucija” sprovelo u djelo.

“VODSTVO HRTa JE NA PUNO NAČINA, zbog takvog zakonodavstva, imalo pravo ukinuti te emisije s obrazloženjem da je to dio uredničke politike. Međutim, nitko se nikad nije vodio samo tim načelnim pravom uredničke politike da radi što god hoće. Kad imate emisije nagrađivanih novinara, kad imate slušane emisije, cijeli dijapazon koji ne pokriva nijedan drugi medij, teško je opravdati ukidanje takvih emisija. Ovo je jedan novi oblik kulturocida i klerikalizacije programa, što se vidi iz priloženog. Vidi se tko je došao nakon urednika i novinara koji su smijenjeni”, govori Srđan Sandić. Naime, tvrdi Sandić, osim Vladimira Lončarevića, specijaliziranog za katoličke hrvatske pisce i doktora s Fakulteta Družbe Isusove, zatim Danijela Labaša, doktoranda teologije s Papinskog sveučilišta Gregorijana u Rimu, zamjenika direktora Informativne katoličke agencije u Zagrebu, urednika informativnog programa Hrvatskoga katoličkog radija te novinara i urednika u Glasu Koncila, gdje je i dalje mentor mladim novinarima, od jeseni je na HTV-u emisiju dobio i Jure Vujić, tajnik HNIP-a, organizacije Hrvatski novinari i publicisti koji su se odvojili od HND-a.

  • ‘UMJESTO SMIJENJENIH došli su neki s Fakulteta Družbe Isusove, Informativne katoličke agencije, Glasa koncila i Hrvatskog katoličkog radija pa je jasan utjecaj Crkve na uređivačku politiku’, kaže Sandić

VIŠE IZVORA S HRTa UPOZORAVA na to da upravo veliki dio HNIP-ovaca, od samog Kovačića do Ane Milić, Joze Barišića, Katje Kušec, Ljiljane Vinković i Ive Kujundžića, sad na HRT-u radi na najvišim pozicijama. Ivo Kujundžić zamijenio je Dariju Marjanović koja dva desetljeća uspješno radi na televiziji te predaje na Fakultetu političkih znanosti.

Na objašnjenja da su sporni urednici i novinari smijenjeni zato što su radili „ljevičarske”, „jugonostalgičarske” teme kojima nema mjesta u hrvatskom javnom eteru koji mora biti objektivan, Sandić odgovara da nova desnica koja se bavi pitanjem nove kulturne paradigme, odnosno konzervativne revolucije, kao da boluje od ideje sablasti.

“JA NIKAKO NE MOGU BITI JUGONOSTALGIČAR jer nisam živio u Jugoslaviji, ne pripadam toj generaciji. Puno mojih kolega nije ni moglo konzumirati privilegije, a ni štete koje je Jugoslavija donijela, tako da smo mi nova mlada ekipa koja svoj program radi neopterećeno. To, naravno, ne znači da ne vjerujemo u neki ideološki koncept koji nastojimo analizirati, razumjeti i kritizirati. Stidjeti se kulturnog naslijeđa iz kojeg si potekao, kao i bilo kakvog identitetskog naslijeđa u kojem jesi, govori da si ti u problemu, a ne to kulturno polje iz kojeg dolaziš. Čini mi se da se s novom desnicom događa to da oni žele resetirati povijest čovječanstva na 1991., ali povijest tada ne počinje. Počinje puno ranije i mi smo toga itekako svjesni”, govori Sandić koji ni od koga ne može tražiti zaštitu. Može samo, kaže, zahvaliti novinarima na interesu, što žele govoriti o HR3, mediju koji nije medij političkih stranaka, već svih građana Hrvatske koji plaćaju pristojbu.

SUDBINU EMISIJA “Kultura demokracije” i “Jutro na Trećem” doživjele su i radijske emisije “Skrivena strana dana” te “Audio.doc”, nagrađene novinarke Ljubice Letinić, “Lica okolice” autora Dinka Telećana, ali i emisija “Dobro jutro: Kultura” koju je nedjeljom ujutro s Draženom Ilinčićem na HTV3 vodio Miran Kurspahić.

Kurspahić i Telećan za Nacional su dali svoje viđenje situacije na HRT-u.

“Nešto je trulo u Katedrali duha… Konkretno, Treći program je u kratkome roku u potpunosti opravdao svoje postojanje i pokretanje, pa tako i status ‘nacionalnog’ koji dolazi sa subvencijama i s pravom mu tepamo kao ‘hrvatskome Arteu’. Zašto se baš tu, gdje stvari začuđujuće funkcioniraju i kvalitetan program je na europskoj razini, prakticira strogoća i uvodi tzv. ‘nova nacionalna paradigma’ pod paskom novih struktura, tako što se uklanja sve suvislo s puta? Obrazloženja, a još manje razloga za ukidanje emisije ‘Dobro jutro: Kultura’ nema. Nema očitovanja, nema obavijesti, nema odgovora. Samo su nas maknuli, izbrisali iz programske sheme i ostao je muk. Pretpostavljam da su se nadali da ćemo se tiho povući na groblje emisija i kurtoazno šutjeti. O tome jesam li ja kao voditelj ideološki problem za ‘novu paradigmu’, mogu samo nagađati, no ovi o tome nisu ni riječ spomenuli, pa možemo pretpostaviti da im hrabrost, izravnost i transparentnost baš i nisu jača strana”, rekao je Kurspahić. Dodaje da nema profesionalnih osnova za ukidanje emisije koju je vodio na HTV3.

“U TRI SEZONE NAŠA UREDNICA, naše novinarke i novinari, ekipa i suradnici te Dražen i ja pokrenuli smo, uspostavili i razvili kvalitetnu mozaičnu emisiju o kulturi koja je gledana, hvaljena i od gledateljstva, gostiju i kritike, koja je pokazala da jutarnji termin ne mora biti bauk već prednost i da prava televizija nudi ono najbolje od sebe kad ide – uživo, jer je spontana i nepredvidiva. Pokazali smo da je drugačiji, ležerniji i duhovitiji pristup kulturi ne samo moguć, već i bolji. Ponavljam, nikakav razlog ili objašnjenje nismo dobili, možemo samo nagađati, ali svakako iza toga stoje ljudi s malicioznim intencijama. Jer samo bi budala išla gasiti uspješnu, gledanu i prepoznatu emisiju nakon tri sezone bez ikakva razloga, ponudivši kao alternativu samo epigonski plagijat u popodnevnim satima koji se snima unaprijed kako ne bi bilo ‘ispada’. A naši vrli rukovodioci dalekovidnice to svakako nisu”, smatra Kurspahić koji se osvrnuo na primjetan utjecaj Crkve. Kaže da su Hrvati nominalno u velikom postotku katolici i vjernici, pa to valjda onda i dolazi s teritorijem i vjerojatno to i zaslužujemo.

“Ja naivno mišljah da smo sekularna država, no možda je ta moja zabluda naš najmanji problem. O hrvatskim dušobrižnicima Katoličke crkve koji svojim anakronim, rigidnim i ograničenim diskursom i djelovanjem vode svoje stado brzim korakom veselo prema srednjem vijeku, zapravo nemam ništa lijepo reći”, navodi Kurspahić. Komentirao je i v.d. ravnatelja HRT-a Sinišu Kovačića, rekavši da bi baš poput naše tehničke vlade na odlasku, koja bi u najbolju ruku trebala samo „disati”, održavati državu funkcionalnom i u miru čekati nove izbore, sličan obrazac ponašanja trebao preuzeti i Kovačić.

“No znamo kako se naša tehnička vlada na odlasku ponaša pa se valjda sukladno tome ponaša i v.d. Kovačić. Svi su tu samo privremeno, no počinjena šteta neće biti privremena. Kako u državi, tako i na televiziji”, zaključio je Kurspahić.

Slično razmišlja i Dinko Telećan koji je na HR3 uređivao emisiju “Lica okolice”, koja je također ukinuta.

  • ‘O HRVATSKIM DUŠOBRIŽNICIMA Katoličke crkve koji anakronim, rigidnim i ograničenim diskursom i djelovanjem vode stado veselo prema srednjem vijeku, nemam ništa lijepo reći’, kaže Miran Kurspahić

“SVE TE EMISIJE su evidentno ukinute iz čisto ideoloških razloga koji jedva da se i kamufliraju. Emisija koju sam donedavno uređivao bavila se kulturom u tzv. regiji, odnosno na južnoslavenskom prostoru, i time pridonosila protočnosti, komunikaciji, ako hoćete naprosto i informiranosti o tome što se na planu književnosti, kazališta i filma zbiva u okolnim zemljama s kojima se preklapamo jezično i na razne druge načine. Trebao je to biti doprinos deprovincijalizaciji, ali naravno da skučene naci-duše u tome vide podmukle pokušaje obnove nekakvog fantomskog jugoslavenstva. Razlog je gore naveden: nacionalšovinistička ideologija”, kaže Telećan koji se također osvrnuo na utjecaj Katoličke crkve na uređivačku politiku HRT-a.

“Sprega aktualne v. d. vlasti i vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj, koja i dalje ustraje na paranoji spram nekakve obnove komunizma, iako nigdje na ovdašnjem političkom horizontu nema ni natruha socijalizma, a kamoli komunizma, valjda je još izraženija nego savez države i Crkve devedesetih godina i naravno da ta sprega daje sve od sebe da oblikuje i medije po svojoj mjeri. Siniša Kovačić je ambiciozni panj koji je misterioznim putovima dospio na položaj eksponenta gore ocrtane ideologije”, govori Telećan.

KAD JE O PROGRAMU RIJEČ, Telećan nije očekivao prevelike promjene u po njemu sjajno smišljenom programu Trećega televizijskog kanala, zbog kojega je, kaže, počeo ponovo gledati televiziju.

“Ali ne: uspjeli su i njega skučiti, poseljačiti, suziti, folklorizirati, klerikalizirati. Slično se radi i s Trećim radijskim kanalom”, istaknuo je Telećan.

Nacional je od vodstva HRT-a zatražio odgovor i pojašnjenje zašto su Nevenka Dujmović, v.d. glavnog urednika HR3, te Krešimir Čokolić, v.d. glavnog urednika HTV3, ukinuli neke uspješne, gledane i slušane, pa čak i nagrađivane emisije. Odgovor se svodi na to da je riječ o – uređivačkoj politici.

“PROGRAMSKO VODSTVO HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE smatra da mu povjeren mandat omogućuje uredničku autonomiju i mogućnost da u okviru svojih ovlasti i odgovornosti predloži poboljšanja i nove emisije i programske sadržaje koji će omogućiti zastupljenost širega kruga različitih autora i mišljenja te pospješiti pluralnost u javnome medijskom prostoru. Naglašavamo da se time ni u kojemu slučaju ne dovodi u pitanje vrijednost HRT-a kao javnoga medijskog serisa i cjelovite uloge koju ispunjava u informiranju i obrazovanju gledatelja, slušatelja i čitatelja niti se ugrožava pluralnost u medijskome prostoru.

  • ‘SVE PROMJENE vođene su profesionalnim i programskim kriterijima – od smanjenja troškova do kvalitetnijega i objektivnijeg pristupa obradi pojedinih tema te omogućavanju pluralnosti mišljenja’, kažu na HRT-u

Upravo suprotno – omogućuje se zastupljenost svih dijelova društva i različitih mišljenja te korisnici neće biti zakinuti za sadržaje kojima se bave emisije koje navodite. Spomenuti sadržaji će, naime, biti zastupljeni u okviru novih emisija čija je priprema u tijeku temeljem poziva za dostavljanje koncepcijskih ponuda koji je bio objavljen u lipnju i na koji su se svi autori, novinari, urednici i kreativno osoblje, imali mogućnost javiti”, objasnili su iz HRT-a. Dodaju i da njihovo programsko vodstvo najoštrije odbacuje i tvrdnje o navodno provedenim čistkama te gušenju novinarskih i medijskih sloboda, a osobito tvrdnje da se pojedinim novinarima onemogućuje rad. “To su potpuno neutemeljeni navodi jer svi programski žanrovi ostaju zastupljeni i u jesenskoj programskoj shemi, a svi novinari, urednici i autori emisija ostaju i dalje angažirani na postojećim ili novim projektima te dijelom Hrvatske radiotelevizije. Ističemo kako nitko od stalnih zaposlenika nije dobio otkaz te kako i najveći dio honorarnih suradnika nastavlja najesen suradnju u programu.”

S HRTa SU OVAKO POJASNILI zašto je ukinuta emisija “Dobro jutro: Kultura”, koja će u jesenskoj programskoj shemi biti zamijenjena novom mozaičnom emisijom o kulturi “Treći format”:

“Razlog toj konkretnoj promjeni je odluka urednika Trećega programa HRT-a koji je u skladu sa svojim ovlastima uputio poziv svim autorima za dostavljanje koncepcijskih ponuda za novu emisiju o kulturi u jesenskoj programskoj shemi. Svoje su ponude mogli dostaviti svi autori, među kojima je i urednica emisije ‘Dobro jutro: Kultura’. Kako urednica spomenute emisije nije dostavila ponudu za emisiju koja bi se emitirala u jesenskoj programskoj shemi, odabrana je druga emisija. Iz toga je vidljivo kako, dakle, nema riječi ni o kakvome ukidanju emisija ili zabrani rada autorima”, zanimljivo objašnjavaju s HRT-a.

Nacional je od HRT-a tražio i odgovor na pitanje je li Crkva – s obzirom na to da su na mjesta smijenjenih urednika i voditelja došli ljudi koji imaju snažne veze s Crkvom, odnosno bili su zaposleni u organizacijama povezanima i financiranima od Crkve – imala ikakva utjecaja na njihovo postavljanje. Programsko vodstvo Hrvatske radiotelevizije takve kritike smatra insinuacijama. “Sve promjene koje se provode vođene su isključivo profesionalnim i progamskim kriterijima – od smanjenja troškova do kvalitetnijega i objektivnijeg pristupa obradi pojedinih tema te omogućivanju pluralnosti mišljenja u javnome medijskom prostoru”, zaključilo je vodstvo HRT-a.

Palić: ‘Produljenje mandata Kovačiću nije sporno’

Kako je najavljeno, Vlada planira donijeti Uredbu sa zakonskom snagom koja bi omogućila v. d. ravnatelju HRT-a mandat na još šest mjeseci, objašnjavajući to činjenicom da inače HRT neće imati osobu koja bi ga zakonski predstavljala. To je zato što mandat trenutačnom v. d. ravnatelju Siniši Kovačiću ističe 4. rujna, a s obzirom na to da je Sabor raspušten i Vlada je pala, HRT ne bi imao zakonskog predstavnika. Na tu najavu iz HRT-a poručuju da je “mjerama koje su dosad poduzete sadašnje vodstvo Hrvatske radiotelevizije omogućilo stabilnost poslovanja i temelj za njegovo organizacijsko, poslovno i programsko funkcioniranje do kraja godine. Također se ističe vjera u to da će mjere koje planira poduzeti mjerodavna državna tijela pridonijeti daljnjemu osiguranju stabilnosti poslovanja i neometana obavljanja djelatnosti Hrvatske radiotelevizije.

Za Nacional je pojašnjenje tog poteza tehničke vlade, odnosno tehničkog premijera Tihomira Oreškovića, dao stručnjak za Ustavno pravo Mato Palić.

“Tehnička vlada može donijeti ovakvu uredbu sa zakonskom snagom jer je takva mogućnost predviđena Ustavom RH i Zakonom o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora. Kod donošenja takvih uredbi postoje određena ograničenja, pa se uredbom, primjerice, ne mogu definirati oporezivanje ili državni proračun. U konkretnom slučaju ne vidim ništa posebno sporno”, rekao je Palić i objasnio razliku između uredbe sa zakonskom snagom i zakona. Zakoni su, kaže, pravno jači od uredbi i one s njima i Ustavom moraju biti u skladu. Međutim, sadržajno gledano, s obzirom na to da se takvim uredbama mogu mijenjati i/ili dopunjavati postojeći zakoni, one su isto što i zakon, tvrdi pravni stručnjak.

Palić je pojasnio i u kojim se slučajevima donose takve uredbe.

“Ne može se uređivati ono što je područje temeljnih prava i sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Drugo ograničenje je definirano vremenskim okvirom koji se preklapa s razdobljima kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda, dakle od 15. srpnja do 15. rujna te 15. prosinca do 15. siječnja. Ovlast za donošenje tih uredbi definira se zakonom koji može biti na snazi najduže godinu dana i praksa je da se ti zakoni redovito donose, čime se trajno omogućava Vladi RH da može reagirati u razdobljima zakonodavnog vakuuma”, rekao je Palić i dodao da Vlada ima zakonsku obvezu Hrvatski sabor izvješćem, nakon što se konstituira novi saziv, obavijestiti o donošenju jedne ili više takvih uredbi.

Palić kaže i da nitko ne može spriječiti donošenje takve uredbe, ali ako netko smatra da je donošenjem takve uredbe prekršen neki zakon ili Ustav RH, ima se pravo obratiti Ustavnom sudu Republike Hrvatske sa zahtjevom ili prijedlogom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Osim Ustavnog suda RH, ni jedno drugo državno tijelo nije ovlašteno ispitivati njezinu pravnu valjanost.

Situaciju u kojoj se ta uredba ne bi donijela pa bi HRT ostao bez zakonskog predstavnika, Palić smatra neprihvatljivom jer su ovlasti ravnatelja od vitalnog značaja za rad HRT-a.

“Zakon o HRT-u i Statut HRT-a predviđaju postojanje zamjenika, ali istovremeno ništa izričito ne kažu o njegovim ovlastima. Izlaz iz te situacije mogla bi biti primjena odredbi Zakona o ustanovama i eventualno nekih drugih propisa. Međutim, treba nastojati izbjeći pravnu nesigurnost zato što postojeći propisi sadrže norme kojima se to može”, zaključio je Palić.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)