Na Galešnjaku, otočiću u Pašmanskom kanalu planetarnom poznatom zbog svoga srcolikoga oblika, u dalekoj su prošlosti živjeli ljudi, i to u starijoj fazi mlađega kamenog doba, prije nešto više od 7000 godina, najnovije je otkriće istraživačkog tima Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koji je prije nekoliko dana u podmorju između otočića Ričula i Galešnjaka, na dubini od šest metara, otkrio prastaru golemu pravocrtnu konstrukciju sagrađenu od krupnijega amorfnog kamena.

“Konstrukcija datira iz razdoblja kada je razina mora bila oko pet metara niža od današnje. Taj zahtjevni graditeljski poduhvat, dug oko 80 metara, obavila je prapovijesna zajednica da bi premostila onodobnu pličinu te došla do Galešnjaka i na njemu se nastanila. To se dogodilo negdje između 6100 i 5400 godina prije Krista, na što upućuje nalaz tzv. impresso keramike”, objašnjava voditelj istraživačkog tima dr. sc. Mato Ilkić.

Riječ je, kaže, o starijem neolitiku kada ljudi još nisu poznavali kovine. No, bavili su se stočarstvom i zemljoradnjom, a dio prehrane dobivali su i iz mora. Do sada je poznato tek nekoliko njihovih naselja u sjevernoj Dalmaciji. Osim Crnog vrila i Smilčića, to je i jedan lokalitet na području Nina. Njima se sad priključuje i Galešnjak, otočić uz koji veliko plavetnilo čuva za sada najstariju podvodnu konstrukciju u hrvatskom dijelu Jadrana.

Do ovog vrijednog otkrića došlo se zahvaljujući ronilačkom pregledu dna podmorja uz otočić Ričul, gdje podvodni arheolozi već nekoliko godina provode sustavna istraživanja u kojima, osim dr. sc. Mate Ilkića, sudjeluju njegov zamjenik dr. sc. Mate Parica, arheologinja Nikolina Stepan te studentica Vinka Milišić. Ove godine pomogli su im i arheolozi Marko Meštrov te Edi Visković.

Novac za ovogodišnju kampanju osigurali su Ministarstvo kulture i Općina Sveti Filip i Jakov, a veliku logističku potporu dobili su od Alana Mandića iz Turnja, koji im je ustupio kuću za smještaj ronilačke opreme te ustupio brod za potrebe arheoloških istraživanja.