Bivši saborski zastupnik Goran Beus Richembergh na društvenoj mreži Facebook objavio je tekst o Peri Pirkeru. Riječ je o zagrebačkom gradonačelniku, čiji je mandat trajao od 1963. do 1967. godine.

Richemberghov tekst je, kako je pojasnio na Facebooku napisan i objavljen na njegovom Facebooku profilu još 2019. godine.

“Hvala svima koji šeraju moj tekst o Peri Pirkeru, gradonačelniku Zagreba (1963.-1967.), napisan i objavljen na mom FB zidu još 2019. Mnogi koji su to učinili, dobili su ga iz druge, pete ili desete ruke pa nisu ni znali odakle potječe.

Dio je to opsežnog rada o zagrebačkim gradonačelnicima njemačkog porijekla koji je objavljen 2019. god. u Godišnjaku Njemačke zajednice, a uskoro će nešto prerađen biti objavljen i u mojoj novoj knjizi”, napisao je.

Njegov tekst u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Dugih 20 Bandićevih godina na čelu Zagreba najlakše je vrednovati usporedbom s onim što je Pero Pirker, jedan od njegovih prethodnika, učinio u samo 4 godine (1963. – 1967.)

Proučavajući učinke i doprinos razvoju grada Zagreba (od 1850. do danas) devetorice gradonačelnika germanskoga porijekla došao sam do zaključka da je posljednji u nizu od njih devetorice, po svemu najuspješniji i najsposobniji zagrebački gradonačelnik svih vremena, bio čovjek koji je potpuno prešućen i kojemu u Zagrebu (ali ni u njegovu rodnom Varaždinu) nije posvećena ni jedna ulica ili trg (jest u Sesvetskom Kraljevcu i u Slavonskom Brodu). U svome četverogodišnjem mandatu (postao je gradonačelnik s 36 godina!) učinio je toliko toga da ne možete vjerovati. Dovoljno je reći da je u njegovo vrijeme izgrađeno 26 tisuća stanova pa da se već zapitate kako i zašto o njemu ne znamo ništa. Donesen je (prvi nakon Heinzelova) urbanistički plan po kojemu je Zagreb isprojektiran za 950 tisuća stanovnika. Da vam još kažem i to da je sagrađeno 35 škola i 6 dječjih vrtića, 5 novih velikih tvorničkih postrojenja i 2 velike farme, nova gradska plinara, vodocrpilište u Maloj Mlaki, da je otvoreno više od 270 trgovina (među kojima su bile i tri robne kuće Nama), izgrađeno 30 km savskih nasipa, 100 km kanalizacijske mreže, novi terminal i produžena pista zračne luke na Plesu, novi željeznički most na Savi, cesta Zagreb-Velika Gorica, žičara na Sljemenu, stalno postrojenje za klizalište na Šalati i kompleks sportskog centra na Sveticama.

Kruna svega je činjenica da mu se u drugoj godini mandata dogodila najgora poplava u povijesti Zagreba kad se jedna trećina grada, u kojoj je živjelo 180 tisuća Zagrepčana, našla pod vodom, a njih 10 tisuća ostalo je bez krova nad glavom. Dakle, uz sve navedeno, morao je koordinirati i veliku akciju zbrinjavanja postradalih, podjele humanitarne pomoći, čišćenja grada i sanacije katastrofalnih posljedica poplave, što je vrlo uspješno i učinio. Da je samo to odradio, trebalo bi ga pamtiti i slaviti zauvijek.

Tek kad vidite što je sve taj čovjek uspio napraviti u samo 4 godine, od 1963. do 1967. godine, shvatite svu mizeriju i jalovost mandata Milana Bandića koji je vodio Grad skoro 2 desetljeća.

Pero Pirker je stradao je 1971. godine kao hrvatski proljećar, a godinu dana kasnije je i umro u dobi od 45 godina. Ta politička sudbina i prerana smrt pridonijele su da ga se potpuno zaboravi i da ga ne spominju ni nakon 1990. godine”, stoji u tekstu.