Uz zvuke europske himne “Ode radosti”, dobrodošlicu su joj na Trgu bana Jelačića poželjeli najviši dužnosnici Unije. Na graničnom prijelazu Bregani iste je noći ulazak u carinsku uniju i brži prolazak granice obilježen uklanjanjem ploče hrvatske carine, a na prijelazu Bajakovu otkrivena je ploča s oznakom EU i podignuta zastava EU. Tada smo postali 28. punopravna članica.

U Hrvatskoj se mnogo toga promijenilo, prije svega otvaranje tržišta rada Unije hrvatskim radnicima te financiranje brojnih projekata sredstvima iz europskih fondova.

Hrvatska bi uskoro trebala ispuniti i posljednja dva neostvarena cilja i integracije. Na početku sljedeće godine, prema najavama, ulazimo u eurozonu, a očekuje se i ulazak u šengenski prostor.

Godine pregovora

Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni progovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.

Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te skoro šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011. je José Manuel Barosso u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Tu je odluku 24. lipnja iste godine podržalo i Europsko vijeće pozivajući na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja lipnja 2011. te na potpisivanje pristupnoga ugovora s Hrvatskom do kraja iste godine. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine.

Na zasjedanju Vijeća stalnih predstavnika (COREPER II) 14. rujna 2011. postignut je dogovor o engleskoj inačici Ugovora o pristupanju s Hrvatskom. Istu je svečano poljski premijer Donald Tusk 17. rujna donio u Zagreb i predao tadašnjoj premijerku Jadranki Kosor.

Kosor: ‘Kao da smo pokleknuli, umorili se, odustali…’

“Budući da sam bila na čelu vlade koja je završila pregovore i potpisala pristupni ugovor, uspoređujem entuzijazam prije i posije toga”, komentirala je u petak Jadranka Kosor i dodala da smo prije ulaska u Uniju imali više entuzijazma, vjere i rezultata nego što to imamo danas.

“Od 1. srpnja 2013. kao da smo pokleknuli, umorili se, odustali… Od nekih stvari za koje smo se borili, ali i popisali ih u pristupnom ugovoru”, naglasila je. Zaprepaštena je, kaže, u nekim trenucima kako ne znamo koristiti mogućnosti koje nam pruža članstvo u obnovi Zagreba i Banije, prenosi N1.

Upitana što je uzrok tome, Jadranka Kosor kaže kako nije uzrok to što nismo pripremljeni te da u državnoj administraciji imamo odlične ljude koji su iznijeli reforme koje je Hrvatska morala provesti da bi postala članica EU-a. “Mislim da se radi o nesposobnosti onih koji moraju upravljati procesima”, rekla je bivša premijerka dodajući da je tako u većini ministarstava i u izvršnoj vlasti, koja je najodgovornija.

Naglašava da su sva postignuća rezultat pregovora o pristupanju, ali što se tiče Schengena i uvođenja eura ‘u ovom trenutku da vodim vladu, jako bih razmislila je li pravi trenutak početak sljedeće godine jer su se okolnosti promijenile’. “Ovaj trenutak nije najpovoljniji, situacija će do 1. siječnja biti ne bolja”, kaže Kosor dodajući da velik broj ljudi živi teško, a do početka godine će živjeti i teže.

“Svaka izvršna vlast treba, jer ona ima moć i novac, što više okupljati, kao što smo i mi činili u ono vrijeme”, rekla je bivša premijerka zaključivši kako kod pristupanja Schengenu treba voditi računa o tome da Hrvatska onda postaje zapadna granica Unije.

Oglasili se iz MVEP-a i Europske komisije

Na službenom Twitter profilu Ministarstva vanjskih i europskih poslova osvrnuli su se na obljetnicu.

“Na današnji dan obilježavamo 9. godišnjicu pristupanja EU, čime je ostvaren jedan od glavnih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva.

Hrvatska je predana vrijednostima na kojima počiva #EU te nastavlja put prema potpunoj integraciji skorašnjim pristupanjem europodručju i schengenskom prostoru”, napisali su.

Na današnji dan obilježavamo 9. godišnjicu pristupanja 🇪🇺, čime je ostvaren jedan od glavnih 🇭🇷 vanjskopolitičkih ciljeva.

🇭🇷 je predana vrijednostima na kojima počiva #EU te nastavlja put prema potpunoj integraciji skorašnjim pristupanjem europodručju i schengenskom prostoru. pic.twitter.com/0KWN2hSTpW

— MVEP/MFEA 🇭🇷 (@MVEP_hr) July 1, 2022

Objavljena je čestitka i na službenom Twitteru Europske komisije.

“Na današnji dan 2013. Hrvatska je ušla u Europsku uniju. Hrvatska je najmlađa članica EU obitelji te na svojem putu prema uvođenju eura od 1.1.2023. godine”, napisali su.

#OnThisDay in 2013, 🇭🇷 Croatia joined the EU.

Croatia is today the youngest member of the EU family on its way to introducing the euro as of January 2023.

Take a look at the Croatian accession day. ↓#EUArchives @EK_Hrvatska pic.twitter.com/1ntcmwfZhW

— European Commission (@EU_Commission) July 1, 2022