Dana 2. srpnja 1566. godine u Salon-de-Provence umro je Michel de Nostredame, poznatiji kao Nostradamus, francuski liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok. Rođen je kao Židov, ali je obitelj zbog vjerskih netolerancija toga doba prešla na katoličanstvo. Školovao se za liječnika, već u 21. godini dobiva dozvolu za liječničku praksu i postaje poznat požrtvovno liječeći oboljele od kuge. Vjerojatno bi Nostradamusov život bio potpuno nepoznat da nesretnom liječniku nisu od kuge umrli žena i dvoje djece, pa je razočaran, čak i prezren od sredine, otišao iz Francuske, lutao Europom, bavio se mešetarstvom, astrologijom i proroštvom. Nostradamus je živio u doba važnih promjena. Zemljovidi svijeta mijenjaju velika zemljopisna otkrića, srednji vijek gasi renesansa, a Crkvu razdiru nesuglasice, vjerske netolerancije i luteranstvo. Doba je to kojemu je bio potreban velik prorok, kao što je i velikom proroku trebalo prijelomno doba.

Nostradamus ne proriče samo budućnost, on proriče i prošlost i budućnost tijekom nadolazećih stoljeća, pa i tisućljeća. U njegovim mističnim, dvosmislenim stihovima punim neobičnih asocijacija i metafora mnogi će ljudi prepoznati predviđanja pojava povijesnih osoba, poput Napoleona ili Hitlera, najavu svjetskih ratova, različitih katastrofa, putovanja čovjeka na Mjesec pa i pojave računalnih virusa. No, stihovi Proročanstva većini Nostradamusovih štovatelja omogućuju da u njima prepoznaju prošlost ili sadašnjost, a veoma rijetko i budućnost. Njegovo smrtno tijelo za sva je vremena nadživjelo devetstotinjak strofa proročanstva o kojima je do danas napisano barem deset puta toliko knjiga.