Mramorni fragment koji je činio dio friza na Partenonu vraćen je u Atenu iz muzeja na Siciliji, a dužnosnici se nadaju da će taj potez utjecati na odluku Britanskog muzeja da Grčkoj vrati antičke skulpture iz najpoznatijega antičkog obilježja Grčke.

Atenski Muzej Akropole u ponedjeljak je dobio natrag “Faganov fragment”, mramorni fragment veličine 35 x 31 cm, koji prikazuje stopalo grčke božice Artemide u sjedećem položaju, a Grčkoj ga je vratio Arheološki muzej Antonio Salinas iz Palerma.

“Sjajno je to što su sicilijanski i talijanski prijatelji odlučili vratiti ovaj fragment ondje gdje je on rođen”, rekao je ravnatelj Muzeja Akropole Nikolaos Stampolidis o fragmentu koji je nekoć bio dio istočnoga friza hrama.

Fragment bi trebao biti postavljen u Partenonskoj galeriji, u odaji sa staklenim zidovima s pogledom na Partenon u kojoj su izložene skulpture friza dugačkog 160 metara u istome položaju u odnosu na izvorni spomenik, uz gipsane kopije koje su zamijenile dijelove koji se danas uglavnom nalaze u Britanskom muzeju.

“Nadamo se da će ovaj prvi korak što su ga napravili sicilijanski kolege na sličnu odluku potaknuti odgovorne iz drugih država”, rekla je ravnateljica muzeja Antonio Salinas, Caterina Greco.

U sklopu sporazuma o kulturnoj baštini Sicilije, kojim je predviđena razmjena artefakata između muzeja, fragment s Partenona Ateni će biti posuđen na četiri godine, s mogućnošću obnove dogovora na još četiri godine. Istodobno traju pregovori između vlada dviju zemalja da fragment u Grčkoj ostane trajno. 

Zauzvrat će Muzej Akropole Palermu na četiri godine ustupiti kip božice Atene bez glave koji datira iz 5. stoljeća prije Krista i amforu iz 8. stoljeća prije Krista. 

“Faganov fragment” nekoć je bio dio zbirke britanskoga generalnog konzula na Siciliji u 19. stoljeću, Roberta Fagana, diplomata i arheologa, prije nego što ga je, nakon njegove smrti Kraljevsko sveučilište u Palermu 1820. kupilo od njegove udovice. Nije poznato na koji je način prvi put došao u Faganov posjed.

Službena Atena se zalaže za to da Britanski muzej Grčkoj vrati skulpture poznate kao “Elginov mramor”, a radi se o 75 metara partenonskog friza, 15 metopa (mramornih reljefa) i 17 skulptura.

Odande ih je uklonio britanski diplomat, Thomas Bruce, 11. Lord od Elgina početkom 19. stoljeća u vrijeme kad je bio veleposlanik u Osmanskom Carstvu pod kojim je tada bila Grčka. Uz formalno dopuštenje osmanskih vlasti odnio ih je u London, a skulpture je 1817. prodao Britanskom muzeju u kojemu se i danas nalaze. 

Britanski dužnosnici kažu da ih je Elgin legalno kupio, što Grčka opovrgava.