Dok bivši jugoslavenski i hrvatski obavještajci Josip Perković i Zdravko Mustač čekaju da ih nakon presude za sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića iz njemačkog presele u hrvatski zatvor, Mustačeva obrana tužila je Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava zbog izručenja Njemačkoj temeljem europskog uhidbenog naloga za koji smatraju da u travnju 2014. nije smio biti izvršen zbog zastare.
Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat podsjeća da zakon u vrijeme izručenja nije bio potpuno jasan, a kako nije postojala ni ujednačena sudska praksa Perković i Mustač nisu mogli pretpostaviti što će im se dogoditi.
‘Izručenje nije kazneni postupak’
“Tada je na snazi bio zakon da je zastara obligatorni razlog da se predaja ne odobri. Stvarno je bilo za očekivati da će hrvatski sudovi odbiti europski uhidbeni nalog, kao što su Njemačka i mnoge druge zemlje nama odbijale izručenja iz istog razloga”, kazala je u razgovoru za Hinu Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat.
Podsjetila je i da su se u postupku izručenja primjenjivali postulati koji vrijede za kazneni postupak, iako je i Ustavni sud kasnije rekao da “izručenje uopće nije kazneni postupak nego postupak sui generis”.
Odvjetnica pojašnjava da se za izručenje ne mogu primjenjivati postulati iz kaznenog postupka, jer je riječ o specifičnom postupku koji se tiče suvereniteta dviju država, a odvija se prije kaznenog postupka.
Da Hrvatska nije smjela udovoljiti zahtjevu za Perkovićevim i Mustačevim izručenjem, uz argumente da je to u suprotnosti s domaćim pravom, ustrajalo je i Državno odvjetništvo, podsjeća Horvat postavljajući pitanje kako je bilo koji sud u tom slučaju mogao nastaviti s postupkom, a posebno Vrhovni sud, koji se o primjeni EU prava trebao savjetovati i s međunarodni sudovima.
‘Presuda važna za pravnu sigurnost i jednakost’
“Da bi opravdao vlastiti stav iz ovog slučaja Vrhovni sud je prvi put u povijesti dao grubu naredbu svim sudovima da spornu odredbu moraju primjenjivati na način da ne smiju utvrđivati zastaru”, podsjetila je Horvat, dodajući da mišljenje kako je Vrhovni sud teško pogriješio u ovom slučaju dijele i profesori zagrebačke katedre za kazneno procesno pravo.
Horvat smatra da bi presuda Europskog suda za ljudska prava u Mustačevu kosit njemu bila tek zadovoljština, ali bi od velike važnosti bila za pravnu sigurnost i jednakost svih građana, ali i država, bez obzira na njihovu veličinu i međunarodni utjecaj.
Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo Stjepana Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu pored Muenchena ubili zasad nepoznati počinitelji.
I dok je za Perkovića izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda njemačku kaznu ‘prevelo’ u 30-godišnju koju će odslužiti u hrvatskom zatvoru Mustač za kojega je nadležan Županijski sud u Velikoj Gorici na to još čeka.
Još se ne zna kada Perković i Mustač dolaze u hrvatski zatvor
Glasnogovornik tog suda Ante Zeljko potvrdio je Hini da je njemačka presuda zaprimljena i prevedena na tom sudu te raspoređena u rad sutkinji koja bi uskoro trebala zakazati sjednicu. No, kada će sjednica biti zakazana nije mogao precizirati.
Prevođenje presude u hrvatski pravni okvir uvjet je za povrat u hrvatski zatvor Perkovića i Mustača koji su Njemačkoj i izručeni pod uvjetom da kaznu nakon presude služe u Hrvatskoj.
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo kaže da mu nije poznato kada bi se oni trebali vratiti u Hrvatsku, iako se još krajem prošle godine moglo zaključiti da će se to dogoditi u siječnju.
“Nema ništa novo. Nema glasa od Vrhovnog suda koji odlučuje o Perkovićevoj žalbi, a ni od suda u Velikoj Gorici koji treba odlučiti o kazni na Mustača”, kazao je Nobilo podsjećajući na zakonske rokove koji propisuju da bi sve trebalo biti gotovo u 60 dana.
Perković i Mustač i ranije su se obratili sudu u Strasborugu s tvrdnjom da im njemački sud nije omogućio pravično suđenje, a obrana vjeruje da bi Europski sud za ljudska prava temeljem te tužbe mogao ukinuti njemačku presudu u slučaju Đureković.