Nagrađivani književnik, novinar i prevoditelj Muharem Bazdulj predstavio je u petak u Zagrebu svoj detektivski roman “Mali prozor” u kojemu tematizira odnos prema ubojstvu novinara u poratnom balkanskom tranzicijskom društvu, najavljen kao “spoj ‘tvrdokuhanog’ krimića, književne erudicije i žurnalistički sugestivne atmosfere”.

Roman je objavljen u izdanju zaprešićkog nakladnika Frakture, a autora je uvodno u Vinyl baru u Bogovićevoj ulici pozdravila urednica knjige Iva Karabaić, koja je istaknula kako je riječ o izvrsnoj knjizi autora koji dosta dugo u Hrvatskoj nije ništa objavio.

“Nadamo se da je ovo početak njegovog novog početka u Hrvatskoj”, kazala je urednica.

Bazdulj, rođeni Travničanin koji je studirao i godinama živio u Sarajevu, te potom kratko u Zagrebu, objavivši u oba grada dio svojega opusa, danas živi u Beogradu, gdje radi kao novinar za beogradski tjednik Vreme, te je redovni kolumnist sarajevskog Oslobođenja i beogradske Politike.

Za svoj je novinarski posao dobio nekoliko istaknutih nagrada, među kojima nagradu Društva novinara BiH 2013. za najboljeg novinara u kategoriji tiskanih medija, te 2014. Nagradu Stanislav Staša Marinković beogradskog dnevnika Danas za istraživačko novinarstvo i novinarsku hrabrost i Nagradu Bogdan Tirnarić Udruženja novinara Srbije za najbolji komentar.

Pisac i novinar koji često u svojim tekstovima polemizira teme bivše države Jugoslavije, rekao je da mu je intimno književnost bliža, dok ga u novinarskom poslu, “iako bi se njime bavio i kad ne bi morao”, opterećuje egzistencijalna komponenta budući da od novinarstva živi.

“No, novinarstvo volim i zbog toga što dobivam brzu povratnu informaciju o svojem pisanju, dok je, kad pišeš knjigu, razmak između pisanja i povratne informacije prevelik, a svatko tko piše želi i očekuje neku reakciju”, kazao je.

Ubojstvo novinara na Balkanu

Bazdulj je objavio petnaestak knjiga proze i esejistike, među kojima su zbirke priča “Druga knjiga” (2000.), za koju je dobio nagradu Soros fondacije za najbolju knjigu priča u Bosni i Hercegovini, “Čarolija” (2008.) i “Jeres nominalizma” (2014.), te romani “Sjetva soli” (2010.) i “April na Vlašiću” (2011.). Knjige su mu prevedene na engleski, njemački i poljski jezik, a pojedine priče i eseji na još petnaestak jezika. Bazdulj i sam prevodi s engleskog.

Roman “Mali prozor” napeti je triler u kojemu priča prati mladog fakultetskog profesora Muharema koji, na putu kući s godišnjeg odmora na Jadranu koncem 90-tih godina prošloga stoljeća u Mostaru u novinama pročita vijest da je u Sarajevu ubijen njegov najbolji prijatelj, kontroverzni novinar Denis.

Niz potencijalnih ubojica je dugačak, od vehabija i korumpiranih ministara do mafijaša, i Muharem odlučuje pod svaku cijenu otkriti pravoga. Međutim, kad se udubi u istragu, na svjetlo dana izlaze neočekivane tajne, te njegova odlučnost da prokaže krivca dolazi na ozbiljnu kušnju.

Bazdulj je otkrio kako je zalaženje u žanr krimića plod njegove dugogodišnje fascinacije krimi-žanrom ali “prvenstveno njegove noir sastavnice, onakve vrste kakvu su pisali Raymond Chandler ili Ross Macdonald i cijela paleta pisaca koji su koristili krimić kao kontekst socijalnog komentara”.

“Dakle, ne kao neku vrstu matematičkog problema, kao što je to slučaj s Agathom Christie”, napomenuo je, a “krimić je za to zahvalan žanr jer ima fabulu koja ‘vuče’, a u koju se mogu uplesti razne stvari”.

Govoreći o tome na koji način gradi likove, pisac je kazao kako su svi njegovi likovi u određenoj mjeri “amalgami raznih tipova i ljudi” s kojima se susretao, no ipak su “puno više fikcija nego što to kontekst otkriva”.

“Ideja je bila imati glavni lik koji nije detektiv, a koji se sudbinom ili igrom slučaja našao umiješan u radnju, a ja sam se poigrao s idejom da sam naratoru dao svoje ime. Volim tu vrstu trika, to poigravanje sa samim sobom”, pojasnio je.

Kostur romana napisao je još prije 13 godina a naslov je ‘hommage’ Chandleru, koji je napisao roman naslovljen “The High Window” (Visoki prozor), kazao je Bazdulj, istaknuvši kako ipak nije riječ o tipičnom žanrovskom romanu, već romanu koji se “služi zakonitostima žanrovskoga romana, a kojeg je na izvjestan način često puno teže napisati od nežanrovskog romana”.

Kritika je roman nazvala “pravim balkanskim, uzbudljivim i slojevitim ‘noirom'” u kojemu “samouvjeren, okretan i bistar” pisac vještim zapletom, koji sadrži i okrutan zločin, i pokvareni, ravnodušni sustav, i ciničnog, sentimentalnog junaka, čitatelja navodi da se i sam upusti u potragu za ubojicom sarajevskim ulicama.

U razgovoru s čitateljima u klubu Vinyl, pisac je otkrio kako trenutno radi na romanu koji je “pokušaj da se kroz život jedne stvarne, konkretne žene ispriča priča o 20. stoljeću”.

“Već se dugo opsesivno bavim idejom priče o 20. stoljeću i, iako ideja o takvom romanu nije pretjerano originalna, mislim da sam na neki način izabrao osobu koja nije bila jako eksponirana javna osoba, ali je imala uzbudljiv život, koji će mi omogućiti da na zanimljiiv način predočim paradokse 20. stoljeća”, rekao je.