Više od milijun i pol kuna nestalo je iz općine Sračinec u Varaždinskoj županiji, a dnevnik.hr objavio je uzajamne optužbe načelnika općine Božidara Novoselca i bivše voditeljice financija Renate Sabati, koji jedno na drugo svaljuju krivicu.

Sabati je izbačena s posla nakon što su je u općini optužili da je ukrala 1,6 milijuna kuna, a za to ju je osumnjičio i Uskok, ali ona je tada pozvala novinare emisije Provjereno Nove TV, i ispričala im da je za sve kriv načelnik.

“Procedura je uvijek bila ista. Načelnik je bio taj koji je naručivao robu, sklapao ugovore, dogovarao poslove. Ja sam dobivala fizički dokumentaciju koju je trebalo provoditi”, rekla je bivša voditeljica financija općine kojoj je proračun oko 25 milijuna kuna. Tvrdi da je načelnik “poznat pod nazivom Mister 10, 15, 20 posto od izvedenih radova”.

Novoselec tvrdi da je nevin. “Prvo mi dokažite jednu lipu i odmah pristajem na doživotni zatvor. Ne da mi prijetite godinu ili dvije zatvora. Znači, najveća kazna koja postoji u životu – režite obje ruke, na živo, kao što rade u Indiji”, rekao je.

“Načelnik je znao doći u ured, tražiti da se digne 10-15 tisuća kuna s računa Općine i da mu se dostave ti novci, da on treba platiti neku naručenu robu”, rekla je Sabati. Ona bi, kaže, svaki put tako i učinila. Međutim, kaže da nema dokaza da mu je taj novac nosila.

“Ne, ja sam samo zapisala dolje da je taj račun, taj dan u tom iznosu plaćen”, rekla je. “Kao što ja nemam papir da sam predala načelniku, tako ni načelnik nema papir da je on meni predao taj iznos koji je on podigao”, brani se Sabati.

Načelnik tvrdi da je nevin
O ovom smo slučaju razgovarali i s načelnikom Općine Sračinec, HNS-ovcem Božidarom Novoselcem. On tvrdi da nije zadržavao novac za sebe, iako je varaždinska kriminalistička policija utvrdila da je na virmanima kojima se podizala gotovina njegov potpis.

“Da, može biti da je moj potpis zbog, recimo, situacije kada sam ja odlazio na godišnji odmor. Ja sam odlazio pretežito dva tjedna, kako svaki zaposlenik ima pravo, i onda sam morao njoj potpisivati određeni broj naloga jer smo mi sve plaćali preko uplatnice, sve račune”, rekao je Novoselec. Potpisao je, priznaje, na neviđeno bjanko virmane, ali svoju odgovornost za nestali novac ne vidi.
Renata Sabati tvrdi da je načelnik nekada tražio i da se roba koja nije isporučena Općini plati i prikaže kao da je isporučena. Tako je Općina, sjeća se, svojedobno naručila tri klima-uređaja, a platila za njih pet.

“Načelnik je to potpisao i donio na stol. Komunalni redar utvrdio je da mi nemamo pet klima-uređaja i on je postavio pitanje gdje su još dva, jer je to osnovno sredstvo koje mora dobiti svoj inventarni broj da bi se provelo kroz kasnije inventurne liste”, rekla je Sabati.

“Načelnik je tada rekao da je došlo do greške. O tome se ne priča, firma će izdati drugi račun na tri klima-uređaja. Uzeo je taj račun, donio ga, uzeo taj račun, donio sljedeći na isti iznos, ali sada nije pisalo pet klima-uređaja, nego su pisala tri”, dodala je.

Dva klima uređaja su prije dosta godina, kaže, u to vrijeme postavljana na načelnikove privatne objekte. Sličan se scenarij dogodio, tvrdi, i kada je uređivan načelnikov ured.

“Napravio se stol načelnika gdje je stalo maksimalno šest stolica, koje su posebno kupljene, jedan element u koji je išao frižider, jedna vješalica i dvije ili tri komode. Naručeni radovi sigurno su bili između 10 i 12 tisuća kuna, a naplaćeni su 20.000 kuna jer se u to isto vrijeme radila kuhinja u načelnikovoj obiteljskoj kući”, rekla je Sabati.

Namještali su se, kaže Sabati, i javni natječaji. “Općina Sračinec naručivala je usluge organiziranja manifestacija za dane općine. Tu se trebao raspisati natječaj. Oni su povjerili taj posao jednoj te istoj firmi unatrag pet godina, možda i više, bez ikakva natječaja. Gospodin je došao u Općinu mjesec-dva prije toga, napravili su mu ugovor i taj ugovor je bio da mu mi isplaćujemo 30.000 kuna unaprijed, a 30.000 kuna nakon održavanja tih manifestacija”, rekla je.

Prava bi drama u Općini nastala, kaže, onda kada bi u kontrolu došla revizija. Kako nije bilo potrebne dokumentacije, kaže Sabati, oni bi je naknadno sastavljali, izmišljali u dogovoru s izvođačima radova.

“Taj je javni natječaj sadržavao možda samo jednu ponudu čovjeka koji je i dobio posao i izvršio radove, ali revizija je tražila dvije ili tri ponude, kako je već zakonski bilo određeno. Onda su se nazvale firme koje se bave sličnim ili istim poslom da s tim i tim datumom samo zbog zakonske forme predaju ponudu s tim i tim okvirnim iznosom”, ispričala je Sabati o neobičnim običajima koji su očito godinama vladali u administraciji općine Sračinec.