Opsežna Monografija “Gorgona” o najvažnijoj poslijeratnoj konceptulanoj umjetničkoj grupi – grupi Gorgona, predstavljena je u nazočnosti brojnih poklonika umjetnosti te svjetski poznate grupe u subotu navečer u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) gdje je otvorena i izložba “Umjetnik na odmoru 2017.”

Umjetnička grupa Gorgona postojala je u Zagrebu između 1959. i 1965. Njezini članovi bili su slikari Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder i Marijan Jevšovar, kipar Ivan Kožarić, arhitekt Miljenko Horvat, te povjesničari i kritičari umjetnosti Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović i Radoslav Putar. Gorgona nije bila slikarska grupa u uobičajenom smislu već je okupljala umjetnike zajedničkih duhovnih srodnosti.

Okosnicu knjige “Gorgona” čine tekstovi povjesničara umjetnosti prof. dr. Ješe Denegrija, uz tekstove povjesničarke umjetnosti Ivane Janković i umjetnika Željka Kipkea, kao i preuzeti povijesni i tekstovi drugih stručnjaka. Autor projekta i urednik monografije je Marinko Sudac, jedan od najvećih kolekcionara avangardne i neoavangardne umjetnosti istočne Europe. Sudac je 2010. osnovao Institut za istraživanje avangarde zbog proučavanja, očuvanja, prezentacije i popularizacije regionalnih povijesnih avangardi koji objedinjuje djelovanje Virtualnoga muzeja avangardne i Kolekcije Marinko Sudac.

Denegri: Monografija je kulminacija višegodišnjeg istraživanja

Opsežna monografija na 760 stranica podijeljenih na 30 poglavlja i uz više od 1600 reprodukcija donosi činjenice o kontekstu nastanka Gorgone, domaćem i međunarodnom okruženju te niz dosad neobjavljenih, u potpunosti nepoznatih, spoznaja.

O Gorgoni su već doneseni povijesni sudovi, rekao je Ješa Denegri, ali Gorgona je takav fenomen da je otvorio veliku lepezu novih mogućnosti. Istaknuo je kako ga je osobno fasciniralo što je u impozantnu knjigu o Gorgoni “unesena strast urednika Marinka Sudca koji je duša projekta, koji je do zadnjega dana u projektu, koji je trajao šest-sedam godina, ustrajao da se pronađe svaki detalj – zadnje pismo, dokument i zadnja emocija”.

Kulminacija je ovaj tenutak kada se javnosti predstavlja doista vrijedan projekt o Gorgoni, istaknuo je Denegri. Napomenuo je kako se uvijek postavlja pitanje gdje je mjesto Gorgone u svijetu, a Denegri smatra kako treba napraviti nove napore, poput ove monografije, kako bi se Gorgona predstavila u svijetu. Jer, rekao je, svima je i otprije znano da je Zagreb 60-ih godina prošloga stoljeća bio bitno mjesto europskih i svjetskih umjetničkih kretanja. Denegriju je važno da se mladi naraštaji upoznaju s tim važnim razdobljem umjetnosti.

Filozof, publicist i prevoditelj Boris Buden smatra pak kako je potreban silan napor da bismo ljudima koji su stvarali umjetnost Gorgone i koji su ovdje ‘sažeti’ silnim naporom reći kako to nije dosta da bi ova knjiga preživjela. Već, ustvrdio je, “trebamo radikalno promijeniti kontekst kako bismo tim ljudima osigurali ‘život nakon smrti'”.

Publikacija, među ostalim, obuhvaća predgorgonski period djelovanja umjetnika, sve oblike njihova zajedničkog gorgonskog (anti)djelovanja/postojanja (antičasopis “Gorgona” i druge zajedničke projekte, izložbe u “Studiju G”), monografski obuhvaća samostalno djelovanje svakoga člana grupe te u zasebnom poglavlju postgorgonski period ili razdoblje nakon razilaženja – za svakog umjetnika – kroz radove, izdavanje časopisa, sagledavajući njihovu poziciju i važnost u regionalnom, ali i globalnom kontekstu.

Objavljivanje knjige financijski su potpomogli Ministarstvo kulture, Kontakt, The Art Collection of Erste Group and ERSTE Foundation, Atlantic grupa d.d. i Valamar Riviera d.d.

Izložba – ostvarenja šeste godine projekta “Umjetnik na odmoru”

Izložba “Umjetnik na odmoru 2017.”  ostvarena je u produkciji Instituta uza istraživanje avangarde i istraske kompanije Valamar i ugošćuje umjetnike koji u Istru dolaze već šest godinu na poziv Kolekcije Marinko Sudac i Instituta za istraživanje avangarde, rekao je povjesničar umjetnosti i kustos u MSU-u Tihomir Milovac.

Tako su se na izložbi predstavili umjetnici koji su tijekom lipnja i srpnja prošle godine boravili u Poreču i sudjelovali u projektu – Ken Friedman (SAD/Švedska), Miroslav Pavlović (Srbija), Nikola Džafo (Srbija), Adrien Sina (Francuska), Zoran Todorović (Srbija), Koji Kamoji (Japan/Poljska), Tanja Ostojić (Srbija/Njemačka), Jusuf Hadžifejzović (Bosna i Hercegovina), Józef Robakowski (Poljska), a u sklopu programa sudjelovao je i filozof i teoretičar kulture Boris Buden (Hrvatska/Njemačka).

Kustosice izložbe su Dorotea Fotivec i Ivana Janković.

Projekt “Umjetnik na odmoru” pokrenut je 2012. i od tada okuplja, dovodi i predstavlja javnosti brojne međunarodno poznate umjetnike čije stvaranje pripada povijesnim avangardama, kao i umjetnike koji nastavljaju s tim praksama radikalne umjetnosti i dalje razvijaju svoju estetiku. Tijekom ljetnih mjeseci, Poreč tako postaje mjesto ljetovanja internacionalnih umjetnika.

Misija projekta je prezentiranje raznih nasljeđa prve avangarde koja su se razvila u različitim zemljama i kontekstima, vođen je željom da se umjetnici predstave hrvatskoj javnosti u Hrvatskoj, a želi povezati i sve aktivnosti koje spajaju povijesnu avangardu i prikazati ju javnosti na neposredan način izvaninstitucionalnog okruženja.

Autor projekta je Marinko Sudac i projekt je stvoren kao nastavak aktivnosti Muzeja avangarde, Instituta za istraživanje avangarde i Kolekcije Marinko Sudac.