Kao dio 9. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac, koji su ove godine posvećeni ulozi fotografije u zaštiti kulturne i spomeničke baštine, u četvrtak se u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu otvara izložba “Tošo Dabac unutar okvira: fotografije baštine”.

Riječ je o nastavku prošle godine pokrenutog ciklusa koji tematizira Dabčevu primijenjenu fotografiju, dajući društveno-institucionalni okvir i uvjete u kojima autor radi.

“Fotografije baštine nužan su alat povijesti umjetnosti i zaštite spomenika, ali jednako tako i turističkih vodiča i međunarodnih predstavljanja zemlje i njezine kulture, a pri tom se uglavnom vrednuju u odnosu na reprezentativnosti fotografije i sadržaj – renesansnu kulu, romaničku crkvu, modernistički hotel”, napominje se u najavi izložbe.

Izložbom u MSU galeriji, koja donosi Dabčeve fotografije povijesnog i kulturnog naslijeđa, kao i modernističke arhitekture vremena, od sredine četrdesetih do kraja šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, kontekstualizira se taj dio njegova opusa te otvara pitanje utjecaja i uloge fotografije baštine pri konstruiranju kulturnog identiteta, dodaje se.

Ona donosi i važan te često publiciran ciklus Toše Dabca u prošlome stoljeću, “ukazujući na dokumentarnu, autentifikacijsku vrijednost fotografije uopće”.

Ovogodišnji Dani fotografije nastavljaju se na prošlogodišnju temu i ciklus Dabčevih reportaža, prilazeći im iz drugoga kuta i uz bogat i raznolik program – izložbe, predavanja i fotoradionice.

Osim izložbe Toše Dabca, postavljena je i izložba “Dramski svijet” Marije Braut u Arhivu Tošo Dabac u Ilici 17, njegovom nekadašnjem fotografskom atelijeru, gdje je ta fotografkinja uz njegovu pomoć otkrivala tajne umjetničke fotografije i samog zanata.

Dani fotografija kao platforma za izučavanje medija fotografije

Tijekom cijelog studenog Dani fotografije će poslužiti kao široka platforma za teorijsko i praktično učenje o mediju fotografije, za konzervatore, restauratore, etnologe, povjesničare, povjesničare umjetnosti i fotografe.

Priređeno je niz predavanja, među ostalima i “Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije Ivana Standla – prva hrvatska fotomonografija i početak fotodokumentiranja hrvatske kulturne baštine” višeg arhivista Hrvoje Gržine.

Riječ je o fotografijama prirodnih i kulturnih ljepota Trojedne kraljevine koje je u drugoj polovini 19. stoljeća djelomično ostvario zagrebački fotograf Ivan Standl, čije snimke danas predstavljaju jedno od najvažnijih i najvrednijih ostvarenja rane hrvatske fotografije, a sačuvane su kao negativi na staklu te albuminski otisci, koji pak dolaze zasebno, u svescima ili u formi knjige.

Vrijednosti sačuvanih primjeraka Standlove doprinose i tekstovi onodobnih eminentnih kulturnih djelatnika koji opisuju svaki od motiva. Među njima su tekstovi Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Radoslava Lopašića, Franje Račkog i drugih.

Davorin Vujčić, viši kustos iz Muzeja Hrvatskog zagorja – Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu održat će predavanje na temu “Majstorski objektivi i subjektivne interpretacije: Interpretativni potencijal fotodokumentacije na primjeru kiparskog opusa Antuna Augustinčića”.

Fototeka Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu objedinjuje približno 3000 fotografija od kojih su mnoge dragocjena svjedočanstva o okolnostima nastanka i sudbini Augustinčićevih

skulptura, a osobito su važne u muzeološkoj obradi njegovih spomenika postavljenih širom svijeta.

Ta je fotografska dokumentacija bila od velike pomoći i prilikom nedavne opsežne restauracije fundusa izvedenog u sklopu projekta nove čuvaonice, Studija Galerije Antuna Augustinčića.

Predavanje “Uloga fotografije u rekonstrukciji narodnih nošnji” Bojane Poljaković Popović, više stručna suradnica za kulturne i edukativne programe, fokusirat će se na ulogu fotografije u rekonstrukciji tradicijskog odijevanja i izradi narodnih nošnji koja se provodila u Posudionici i radionici narodnih nošnji.

Budući da je tradicijsko odijevanje postupno napuštano početkom 20. stoljeća, replike narodnih nošnji često se izrađuju prema sačuvanim primjercima na fotografijama, a pritom se kritički pristupa interpretaciji prikazane nošnje na fotografiji uzimajući u obzir i živuće kazivače koji se sjećaju tradicijskog odijevanja ili pisani trag o određenoj narodnoj nošnji.

Vesna Meštrić, viša kustosica, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu govorit će u predavanju o kreativnoj suradnji Vjenceslava Richtera i Toše Dabca, koji je snimio nekoliko Richterovih projekata, počevši od fotografije jedne od četiri verzije skulpture Nada, djela koje je prvi put izvedeno za jugoslavenski paviljon na svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. godine, kada je snimio i Richterov interijer nekadašnje knjižare Naprijed na glavnom zagrebačkom trgu.

Posebnu vrijednost imat će fotografije jugoslavenskog paviljona na izložbi rada Italia 61 u Torinu 1961. i makete projekta crkve u Bibinju iz 1966. koje danas u istraživanjima Richterova opusa, predstavljaju jedan od ključnih izvora.

Niz predstavljanja fotografskog rada i fotoradionica

U okviru Dana svoj će rad, na primjeru industrijske fotografije nekadašnjeg postrojenja Tvornice električnih žarulja, predstaviti Marina Paulenka, fotografkinja i direktorica Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida.

Petra Puhar Kejžar, direktorica Ateljea Puhart u Kranju, govorit će o prvom slovenskom fotografu Janezu Puharu, koji je 1842. razvio jedinstveni postupak fotografije na staklu, čime je stavio Sloveniju na svjetsku kartu fotografskih dostignuća.

O Nikoli Ninu Vraniću, koji je djelovao u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, kao “fotografu dokumentaristu i poeti prostora” govorit će Sanja Grković, konzervatorica -dokumentaristica iz Ministarstva kulture.

Održat će se i četiri fotoradionice – “Uloga fotografije u zaštiti kulturne i spomeničke baštine” Daniele Ratkajec, konzervatorice i restauratorica umjetnina na papiru i koži, “Snimanje likovnih umjetničkih djela” akademskog snimatelja Darka Bavoljaka, “Detektivi spomeničke baštine” povjesničarke umjetnosti Renate Filčić, “Od fotografskog izvornika do (nove) fotografske slike” Irene Šimić, stručne suradnice Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i povjesničarke umjetnosti Lane Lovrenčić, uz koju će se održati i javni panel na tu temu.

Izložba radova s fotoradionica otvorit će se 22. studenog u prostoru Arhiva Tošo Dabac, izložba fotografija Toše Dabca bit će otvorena do 3. prosinca, kada završavaju i Dani fotografije, a Marije Braut do 15. prosinca.

Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac pokrenuti su prije deset godina, u povodu stote obljetnice rođenja tog velikog hrvatskog fotografa i s ciljem poticanja dijaloga o važnosti fotografije i njezinu očuvanju.

U dosadašnjih devet godina Arhiv je ugostio 83 stručna predavanja i prezentacije, više od 40 fotografskih radionica hrvatskih i svjetskih fotografa i muzealaca te započeo niz tematskih izložbi kojima se željelo predstaviti Dabčev manje poznati opus.