Možemo predlaže zabranu prodaje dugova građana, Vlada odbila: “Služe li agencije za naplatu potraživanja za pranje novca?”

Autor:

06.12.2021., Zagreb - Zastupnica Sandra Bencic komentirala je u Saboru amandamane na proracun za 2022. godinu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Vlada RH u četvrtak je odbila amandmane Kluba zeleno-lijevog bloka na Zakon o zaštiti potrošača i prijedlog zaključka kojima bi se zabranila prodaja potrošačkih dugova građana utjerivačima dugova, javljaju iz političke platforme Možemo!.

Konkretno, prijedlogom bi se zabranilo ustupanje i/ili prijenos potraživanja koja proizlaze iz potrošačkih ugovora, npr. dugova prema telekomima, javnim poduzećima ili bankama, bez izričitog i pismenog pristanka potrošača, s time da taj pristanak ne može biti sastavni dio osnovnog ugovora, već se mora sklopiti zasebno najranije 60 dana prije prodaje potraživanja. Ovo je prvi dio paketa prijedloga s kojima će Zeleno-lijevi blok izaći s ciljem zaštite prava i dostojanstva građana u odnosu s financijskim institucijama.

„Takav amandman, zajedno sa zaključkom koji smo predložili Saboru, a kojim bi se i u svim drugim relevantnim zakonima zabranila prodaja potrošačkih dugova, omogućio bi da prodaja potrošačkih dugova bez da dužnici o tome budu obaviješteni odmah prestane“, istaknula je Sandra Benčić.

Poligon za pranje novca?

Benčić je naglasila kako je problem u činjenici da se dug u Hrvatskoj može prodati bilo kome – i agencijama za naplatu potraživanja i fizičkim osobama koje će dug utjerivati. Istaknula je da su građani izloženi praksi po kojoj se njihov dug preprodaje nekoliko puta pa oni više ne znaju tko je njihov vjerovnik, pri čemu nemaju nikakav pravni lijek na temelju kojeg bi mogli osporavati visinu ili strukturu duga.

Benčić je podsjetila i da su agencije za naplatu potraživanja obični d.o.o., koji se može osnovati s 20.000 kuna temeljnog kapitala, pa se postavlja pitanje služe li neke od njih za pranje novca, s obzirom na to da neke od njih nakon registracije otkupljuju dugove u vrijednosti od 20 milijuna kuna. Istaknula je i da je najveći dio građana blokiran zbog dugova od par stotina do deset tisuća kuna te skrenula pozornost na činjenicu da sve više europskih zemalja regulira ovaj problem, da EU sprema i direktivu te da je Europski parlament upozorio zemlje članice da olakšaju položaj dužnika i da ih se ne izvrgava utjerivanju dugova.

„Nije mi jasno zašto se Vlada izjasnila protiv našeg prijedloga. Na sutrašnjem glasanju u Saboru imamo povijesnu priliku da ovakvu praksu zaustavimo i od nje spasimo stotine tisuća ljudi godišnje. Ne mogu i ne želim vjerovati da postoji ijedna stranka koja ne bi htjela podržati zaustavljanje ovih praksi“, zaključila je Benčić te pozvala građane da kontaktiraju svoje saborske zastupnike i da ih traže da u petak glasaju za ove prijedloge.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.